text size
Cene nafte su pale pošto su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran obustavili međusobne napade, što je ublažilo tenzije u sukobu koji traje već pet meseci, iako su Huti saopštili da su napali ciljeve u Saudijskoj Arabiji, dok podaci o kretanju brodova pokazuju da je transport i dalje ograničen.
Cena brenta pala je za više od sedam odsto i u prvim minutima trgovanja bila ispod 90 dolara za barel, da bi kasnije ublažila gubitke i kupovala se za oko 92 dolara za barel. Američka referentna nafta West Texas Intermediate (WTI) takođe je pojeftinila, kao i evropski prirodni gas.
I pored današnjeg pada, svetski referentna nafta brent ovog meseca poskupela je za više od četvrtine, nakon što su se sukobi na Bliskom istoku proširili na Crveno more, gde Huti, koje podržava Iran, prete blokadom saudijskih luka. Sukob je pojačao strahovanja od inflatornog šoka, usled pada zaliha i rasta cena naftnih derivata.
Opširnije
Irak i Sirija potpisaće sporazum o izgradnji naftovoda ka Mediteranu
Irak će sa Sirijom potpisati sporazum o izgradnji naftovoda koji bi trebalo da povežu iračka naftna polja sa svetskim izvoznim tržištima preko Mediterana.
26.07.2026
Huti raketama napali Saudijsku Arabiju, nafta ponovo u riziku
Jemenski Huti saopštili su da su u subotu raketama gađali jug Saudijske Arabije, čime su dodatno proširili sukob na Bliskom istoku.
25.07.2026
Kako napadi Huta u Crvenom moru pogoršavaju naftne potrese
Novi talas napada Huta u moreuzu Bab el-Mandeb ponovo je ugrozio ključne pomorske trgovačke puteve i podstakao skok cena nafte iznad 100 dolara po barelu.
24.07.2026
Najvažniji makroekonomski rizik ponovo je tu
Rast cena nafte i sve veća volatilnost inflacije povećavaju neizvesnost na finansijskim tržištima. Takvo okruženje moglo bi da oslabi zarade kompanija, proširi kreditne spredove i izazove veće oscilacije cena akcija i obveznica.
23.07.2026
Nafta pala nakon što su SAD i Iran produžili pauzu u sukobu | Bloomberg
"Pauza u napadima i izveštaji o napretku pregovora podigli su očekivanja da bi ponovo moglo doći do smirivanja sukoba, što bi onda moglo da dovede do oporavka transportnih tokova", rekao je Saul Kavonic, viši analitičar za energetiku u kompaniji MST Marquee.
"Međutim, sva ključna pitanja, uključujući iransku kontrolu nad moreuzom, kao i njihov raketni i nuklearni program, i dalje ostaju nerešena, pa postoji veliki rizik da će eventualni prekid vatre biti samo privremen", dodao je Kavonic.
Nakon što su 13 dana izvodile napade na islamsku republiku, SAD su od petka kasno uveče obustavile vojne akcije, što je otvorilo pitanje koji će biti sledeći potez predsednika Donalda Trumpa. U međuvremenu je iranska vojska saopštila da je Teheran suspendovao svoje odgovore na napade.
Uoči obustave američkih vojnih akcija, Trump je nagovestio mogućnost intenziviranja napada, nastavljajući niz ranijih pretnji o eskalaciji sukoba. Između ostalog, prošle nedelje je za Axios izjavio da razmatra "masovni napad".
Na pitanje u emisiji Meet the Press televizije NBC tokom vikenda da li je američki predsednik odustao od eskalacije, ambasador SAD pri Ujedinjenim nacijama Mike Waltz odgovorio je da "ostavlja prostor pregovorima".
Huti u Jemenu saopštili su da su u subotu gađali postrojenja povezana sa kompanijom Saudi Aramco u lukama Džizan i Janbu na Crvenom moru, iako ni vlast u Rijadu ni državna naftna kompanija nisu potvrdile te navode.
Saudijska vlast izdala je hitna upozorenja za dve provincije, ali ih je kasnije povukla. Janbu, zapadna završna tačka gasovoda Istok-Zapad, postao je glavni izlaz Saudijske Arabije za izvoz sirove nafte otkako je Ormuski moreuz praktično zatvoren. U Džizanu se nalaze rafinerija i izvozni terminal.
Saobraćaj kroz ključne pomorske prolaze i dalje je znatno ispod uobičajenog nivoa, što ukazuje na to da su brodarske kompanije još oprezne. Kroz Ormuski moreuz u nedelju je prošlo samo osam brodova koji prevoze sirovine, uglavnom manjih tankera za naftne derivate i teretnih brodova, pokazuju podaci kompanije Kpler.
Iranska državna televizija javila je da je šest brodova koji su pokušali da koriste južnu rutu kroz Ormuski moreuz - uz obalu Omana - u ponedeljak vraćeno nazad. Ormuski moreuz povezuje Persijski zaliv sa svetskim tržištima.
Kroz moreuz Bab el-Mandeb (ulaz u Crveno more) u oba smera je u nedelju prošlo ukupno samo 14 brodova, što je najmanji dnevni broj ove godine, prema podacima Kplera. Ti podaci mogu naknadno biti revidirani kako bude pristizalo više informacija.
Cene:
-
Brent za isporuku u septembru je pao za 4,8 odsto, na 92,09 dolara za barel u 13.01 po singapurskom vremenu;
-
WTI za isporuku u septembru pojeftinio je za 5,1 odsto, na 84,77 dolara za barel.
Poremećaji u transportu prisutni su i na drugim lokacijama. Najveća ruska naftna luka na Crnom moru obustavila je utovar na nekoliko dana usled naglog intenziviranja ukrajinskih napada dronovima. Terminal Šeskaris u Novorosijsku ne utovaruje naftu od 21. jula, prema izveštaju Bloomberg Newsa od 25. jula.
Rast cena energenata i uticaj toga na privredni rast, potrošnju domaćinstava i inflaciju biće među glavnim temama o kojima će ove sedmice raspravljati centralni bankari. U SAD će se sastanak Federalnih rezervi (Fed) održati 28. i 29. jula.
|
Lee: Cene nafte i u narednom periodu verovatno nestabilne i povišene Bloombergov naftni strateg Julian Lee ukazuje na to da je brodski saobraćaj u oba vodna puta znatno niži nego inače. Posebno naglašava i da postoje različiti narativi kada je reč o brodskom saobraćaju u moreuzu. "Amerikanci su veoma odlučni u guranju ideje da je Ormuz otvoren i da je Crveno more otvoreno. Iran je veoma žustar u guranju ideje da su oba vodena puta, posebno Ormuz, zatvorena", rekao je Lee u razgovoru za Bloomberg Adria TV. Međutim, napominje da "zapravo nije važno šta političari govore". "Važno je ono što osećaju vlasnici brodova, kapetani i posade. A vidimo da, po njihovom mišljenju, oba vodena puta, iako nisu potpuno zatvorena, svakako nisu ni potpuno otvorena. Vidimo veoma, veoma smanjen saobraćaj kroz oba vodena puta. Tako da je vrlo jasno da oni nisu otvoreni na način na koji bi američka administracija želela da svi veruju. Ali nisu ni potpuno zatvoreni." Kada je reč o ceni nafte u narednim mesecima, Lee je rekao da očekuje da će verovatno ostati nestabilne i povišene. "Gledamo prognoze različitih banaka i konsultantskih kuća. Oni predviđaju da će cene nafte ostati relativno povišene u odnosu na one s početka godine. Mislim da su ključni događaji koje svi moramo da pratimo ono što se dešava na Bliskom istoku, kao i ono što se dešava između SAD i Irana." Lee skreće pažnju na dva ključna pitanja u proceni situacije. Prvo je postoji li bilo kakav obnovljen mirovni sporazum i/ili postoji li ikakva sposobnost da se ponovo izgradi poverenje između SAD i Irana, koje bi potom moglo da dovede do trajnog prekida vatre i ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza, a time i južnog Crvenog mora. "To će za mene biti ključni politički razvoj, dok će ključni tržišni događaj biti kada i koliko će se Kina vratiti na svetsko tržište nafte i početi da povećava svoj uvoz nafte, koji je prilično opao otkako je počeo rat u Iranu. Ako uočimo povratak Kine, onda mislim da će to stvoriti dodatni pritisak na rast cena. To su dve stvari koje bih pratio", zaključio je Lee. Ceo razgovor poslušajte u videu na vrhu članka. |
(Ažurirano izjavama Leeja u završnim pasusima i propratnim videom.)