Državne obveznice poznate su kao relativno sigurna investiciona klasa, ali ulagačima nude niži prinos. Investitore mogu privući neke zemlje s nižim kreditnim rejtingom, koje mogu ponuditi veće prinose, čak uporedive s deonicama, kao kompenzaciju za veći kreditni rizik.
Razlike u kamatnim stopama između obveznica uglavnom proizlaze iz različitih nivoa rizika neispunjavanja obaveza države. Ako prvo pogledamo domaće tržište, 10-godišnje dinarske državne hartije od vrednosti nose stopu prinosa od 5,1 odsto, dok one denominovane u evrima, iste ročnosti, nude prinos od 1,89 odsto.
Poređenja radi, hrvatska i slovenačka 10-godišnja obveznica trenutno nude prinos od oko tri odsto, dok su zahtevani prinosi većine evropskih zemalja između tri i četiri odsto.
Opširnije
Trgovci obveznicama možda su pronašli novu Grčku
Kao i Grčka, Zambija potvrđuje da su skeptici prema zadužavanju pogrešili.
29.06.2025
Neizvestan rezultat srpskih obveznica pred poslednju aukciju u 2025.
Pred Srbijom je do kraja godine još jedna planirana aukcija državnih dinarskih obveznica, a interesovanje investitora opalo je od početka 2025.
07.10.2025
Bekstvo ka sigurnosti obara prinose od američkih obveznica
Američke državne obveznice nastavile su rast cena, pri čemu su prinosi od obveznica srednjeg roka pali na najniži nivo u poslednjih godinu dana, jer su zabrinutost zbog regionalnih banaka u SAD i dugotrajne trgovinske tenzije podstakle bekstvo ka sigurnim ulaganjima.
17.10.2025
Najniži zahtevani prinos je kod švajcarskih obveznica, koji je praktično nula, dok su prinosi od japanskih i kineskih obveznice takođe relativno niski - oko 1,5 odsto. Gledajući dalje, američke obveznice su na četiri odsto, dok argentinske obveznice imaju prinos veći od 10 odsto.
Afričke egzotike s dvocifrenim prinosima
Još veći potencijalni prinosi - više od 11 odsto - zabeleženi su u Kongu, Laosu i Angoli, što odražava nepoverenje tržišta prema zemljama s niskim kreditnim rejtingom (od CCC+ do B-). To znači da investitori zahtevaju visoku kamatnu stopu kako bi preuzeli rizik da zemlja možda neće moći otplatiti svoje obaveze.
Kongo, koji se ove godine prvi put u dve decenije vratio na međunarodno tržište obveznica, prikupio je 670 miliona dolara s kuponom od 9,875 odsto. Od izdavanja obveznice, potrebni prinos porastao je na 11,8 odsto, što je najviše među svim zemljama. Prema lokalnom ministarstvu finansija, novac će se koristiti za refinansiranje kratkoročnog duga, a zemlja novom emisijom želi da produži prosečno dospeće duga.
Obveznice Konga imaju kreditni rejting CCC+, što znači da investitori preuzimaju značajan rizik uprkos atraktivnom prinosu. Rejting agencije Fitch i S&P procenjuju da se fiskalna pozicija zemlje poboljšava, ali ostaje krhka. Realni BDP zemlje porastao je za 2,6 odsto u 2024. godini, a prema prognozama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), očekuje se da će ove godine ojačati za 3,7 odsto.
Odnos javnog duga i BDP-a i dalje je visok, ali se smanjio na 93,5 odsto u 2024. godini, nakon što je godinu pre bio preko 96 odsto.
Stručnjaci: Veliki prinosi zahtevaju oprez
Tei Ternovec iz slovenačkog Generali Investmentsa kaže da investitor ne može ignorisati kreditni rizik čak ni u evropskim zemljama poput Rumunije, Mađarske, Bugarske ili Turske, a kamoli izvan evropskog područja.
"U slučaju Grčke, tokom dužničke krize neki investitori su izgubili deo glavnice. Dakle, ako se zemlja suoči sa ekonomskim i fiskalnim problemima i ne može kupiti dovoljno stabilne valute na tržištu za otplatu svojih obaveza, dug se može restrukturirati ili otpisati", objašnjava. Prema njegovim rečima, investitor mora biti svestan kreditnog rizika, jer on nije nula, zbog čega je važno pratiti kreditne rejtinge zemalja u koje ulaže i njihovu makroekonomsku sliku.
"Argument da zemlja ne može propasti vredi za obveznice izdate u vlastitoj valuti, odnosno u valuti nad kojom zemlja ima kontrolu", upozorava Tei Ternovec iz Generali Investmenta. Centralna banka, koja izdaje novac, uvek može emitovati dovoljno novca za otplatu državnog duga.
Problemi se mogu pojaviti i ako utvrdimo da je rizik prevelik i želimo da prodamo obveznicu iz rizične zemlje. Kako objašnjava Domen Kregar, analitičar u brokerskoj kući Ilirika, obveznice razvijenih zemalja poput SAD, Nemačke i Francuske uglavnom su vrlo likvidne, pa investitori nemaju problema s kupovinom ili prodajom. "U zemljama s nižim kreditnim rejtingom, međutim, likvidnost je znatno niža, što povećava rizik", dodaje.
S visokim prinosima od preko 10 odsto, afrička i azijska izdanja svakako privlače pažnju investitora koji traže diverzifikaciju i premiju rizika. Međutim, kako upozoravaju analitičari, to su tržišta gde politička nestabilnost, valutni rizici i inflacija mogu brzo zbrisati očekivane prinose. Za investitore koji razumeju rizike i spremni su da drže obveznice do dospeća, takve emisije mogu biti zanimljiv dodatak portfelju - ali ih svakako treba pratiti i vrednovati po potrebi.
- U pisanju teksta pomogli analitičari Bloomberg Adrije i novinarka Ana Ristović.