Prošla nedelja na svetskim tržištima kapitala donela je jednu od najočiglednijih lekcija ove godine - oduševljenje veštačkom inteligencijom (AI) nije imuno na poslovno stanje vodećih kompanija u toj industriji, dok američka centralna banka (Fed), uprkos sniženju kamatnih stopa, više nije tako jedinstvena.
U fokusu događanja bio je sudar visokih očekivanja sa realnošću, što je najviše odjeknulo na Wall Streetu, dok je Ljubljanska berza u mirnijem ritmu pratila strateške planove domaćih šampiona.
Klimavi Oracle i neubedljivi Broadcom
Glavna priča nedelje dolazi iz tehnološkog sektora: Oracle, nekada stabilni gigant softverske industrije, koji se u poslednjih godinu dana transformisao u jednog od ključnih igrača u AI infrastrukturi, izazvao je talas rasprodaje.
Opširnije
Pregled berzi - Tesla ignoriše Burryja, srebro sija više od zlata
Ako sudimo po berzanskim indeksima, iza nas je prilično solidna nedelja.
08.12.2025
Investitori očekuju da će kineske akcije nastaviti da rastu u 2026.
Kina je u rekordnoj godini za akcije ponovo osvojila svetske fondove, a investitori očekuju dalji rast zahvaljujući sposobnosti i otpornosti zemlje u oblasti veštačke inteligencije uprkos napetostima sa Sjedinjenim Američkim Državama.
07.12.2025
Božićni rast - možemo li ga očekivati i ove godine
Pre nego što se berze oproste od izuzetno profitabilne 2025. godine, očekuje ih dugo iščekivana odluka američke centralne banke, koja će 10. decembra odlučivati o kamatnim stopama.
08.12.2025
Kako REIT menja pravila igre za male i srednje ulagače u nekretnine
REIT poseduje portfelj nekretnina, kao što su stambene zgrade, tržni centri, kancelarijski kompleksi, industrijski objekti ili čak data centri.
04.12.2025
Njegovi poslovni rezultati bili su hladan tuš za investitore koji su mesecima gradili kule u oblacima, oslanjajući se na eksponencijalni rast kapitalnih izdataka za data centre. Oracle je izvestio o prihodima koji su zaostali za prognozama analitičara, a istovremeno najavio zapanjujuće povećanje kapitalnih ulaganja na 50 milijardi dolara do 2026. Završetak pojedinih data centara, koje razvija za OpenAI, pomeren je sa 2027. na 2028. godinu.
Kompanija je zbog toga zabeležila pad od 12 odsto i izbrisala milijarde dolara tržišne kapitalizacije. Ovaj pad je simptomatičan za čitav sektor; kada očekivanja postanu previsoka, i najmanje razočarenje u prihodima biva oštro kažnjeno.
Tržište, koje je još prošlog leta svaku prognozu prihoda od AI-ja nagrađivalo rastom cena akcija, ovaj put reagovalo je spojem skepticizma i straha. Investitori su počeli ozbiljnije da postavljaju pitanje koja je stvarna rentabilnost astronomskih ulaganja.
Pad Oraclea povukao je za sobom i druge tehnološke favorite, uključujući Broadcom, koji uprkos dobrim rezultatima nije uspeo da umiri nervozna tržišta. Investitore su razočarale padajuće marže, koje su bile niže od očekivanja. Kompanija za proizvodnju čipova, uprkos solidnim brojkama, na nedeljnom nivou izgubila je oko 12 odsto vrednosti, jer su investitori, u strahu od usporavanja ciklusa potražnje za čipovima, počeli masovno da unovčavaju dobitke.
Ovi događaji ponovo su otvorili rasprave o AI balonu, jer se čini da strpljenje Wall Streeta - kada je u pitanju monetizacija tehnologije - iščezava brže nego što rastu procesorske sposobnosti.
Da li je posle trećeg sniženja vreme da Fed bude oprezan
U senci tehnološkog potresa održana je poslednja ovogodišnja sednica američke centralne banke. Fed je, u skladu sa očekivanjima, smanjio ključnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo između 3,50 i 3,75 odsto.
Ipak, više od samog smanjenja pažnju je privuklo dešavanje iza kulisa. Odluka nije bila jednoglasna - tri člana Odbora FOMC-a glasala su protiv, što ukazuje na sve veće razlike među bankarima oko budućeg pravca politike. Dva člana želela su da kamatne stope ostanu nepromenjene, dok je jedan čak zagovarao agresivnije smanjenje od 50 baznih poena.
Predsednik Feda Jerome Powell pokušao je da pronađe zlatnu sredinu. Naglasio je da je trenutni nivo kamatnih stopa već blizu neutralnog i da se ekonomija dobro drži, ali je istovremeno upozorio na sve veće rizike na tržištu rada.
Zabrinutost su dodatno pojačali podaci o novim zahtevima za naknade za nezaposlene, koji su u nedelji do 6. decembra porasli na 236.000. Tržište je to protumačilo kao signal da će Fed u 2026. biti znatno oprezniji i da se period automatskog smanjenja troškova zaduživanja možda bliži kraju.
Uspon farmaceutskih kompanija
Kada pogledamo konkretne pomake, na američkom tržištu su se, uprkos opštem padu, neka imena bitno izdvojila. Među pobednicima nedelje iznenađujuće se našla kompanija Tilray Brands, koja je u jednoj nedelji dobila više od 65 odsto vrednosti. Rast je posledica spekulacija o mogućim zakonodavnim promenama u SAD koje bi favorizovale sektor kanabisa, što je ponovo pokrenulo talas kupovina u ovom volatilnom segmentu.
Drugo ime nedelje je biotehnološka kompanija Wave Life Sciences, koja je nakon objave obećavajućih rezultata kliničkih studija skočila čak 147 odsto.
Treći veliki dobitnik je Structure Therapeutics, koja je svojom eksperimentalnom tabletom za mršavljenje oduševila investitore i zabeležila rast od preko 70 odsto, uključujući se u profitabilnu trku protiv gojaznosti, u kojoj trenutno dominiraju Novo Nordisk i Eli Lilly.
Pad i oporavak bitcoina
Kriptovalute prošle nedelje nisu ostale imune na paniku u tehnološkom sektoru. Bitcoin je nedelju započeo korekcijom koja je pratila rasprodaju na Nasdaqu i kratko pao ispod ključne tehničke podrške od 94.000 dolara, dok su investitori smanjivali izloženost rizičnim ulaganjima.
Ipak, bitcoin je nakon sniženja kamatnih stopa Feda u sredu pokazao iznenađujuću otpornost i brzo nadoknadio gubitke, što potvrđuje tezu o odvajaju (engl. decoupling) od tradicionalnih akcijskih tržišta. U petak i subotu ponovo je probio psihološku granicu od 100.000 dolara.
Manje optimizma zabeleženo je kod ethera i drugih alternativnih kriptovaluta, gde likvidnost ostaje plitka, a investitori su oprezni zbog nedostatka novih katalizatora rasta. Podaci Bloomberga pokazuju mešovite tokove u ETF fondove, što ukazuje da institucionalni kapital trenutno balansira između kratkoročnog rizika recesije i dugoročnog potencijala ovog segmenta.
XBTEUR:CUR
XBT-EUR Cross Rate
76.872,38 EUR
-2.274,62 -2,87%
cena na otvaranju
0
prethodna cena na zatvaranju
79.147
ovogodišnja zarada
-15,0705%
dnevni raspon
0,00 - 0,00
raspon u 52 nedelje
67.520,39 - 107.621,97
Umireno slovenačko tržište
Dok su se u SAD bavile makroekonomskim dilemama i tehnološkim korekcijama, na Ljubljanskoj berzi nedelja je protekla u znaku korporativnih objava i strateškog pozicioniranja. Indeks SBI TOP završio je nedelju na 474,14 poena, što predstavlja nedeljnu promenu od 0,43 odsto u plusu ili oko 11 poena naviše.
Glavna pažnja bila je usmerena na energetskog trgovca Petrol i reosiguravajuću kompaniju Sava Re. Petrol je nadzornom odboru predstavio i potvrdio strategiju grupe za period 2026-2030. Radi se o ključnom dokumentu koji će određivati smernice transformacije kompanije u vreme zelene tranzicije.
Investitori su naročito pratili planove u vezi sa politikom dividendi i ulaganjima u obnovljive izvore energije, budući da je Petrol u prethodnom periodu balansirao između potrebe za smanjenjem zaduženja i želje akcionara za prinosom.
Sava Re je istovremeno objavila poslovni plan za 2026. godinu, sa ciljem da ostvari 120 miliona evra dobiti pre oporezivanja. Ovaj ambiciozni, ali ostvarivi cilj ukazuje na stabilnost osiguravajućeg sektora, koji se u poslednjim godinama uspešno suočavao sa štetama od poplava i inflacionim pritiscima.
Krka je nastavila program otkupa sopstvenih akcija, što tehnički podržava cenu, ali istovremeno pokazuje da uprava trenutno ne vidi bolje prilike za alokaciju viška novčanog toka. Akcija farmaceutske kompanije na kraju nedelje pala je na najniži nivo u poslednjih 30 dana. Kurs je u četvrtak pao na 199 evra, što je najniža vrednost u poslednjem mesecu. Obim trgovanja premašio je 1,09 miliona evra, čime je Krka ponovo potvrdila status najlikvidnije akcije na tržištu.
Vrednost Krkine akcije kretala se tokom prethodne nedelje oko psihološke granice od 200 evra.
Sredinom nedelje pojeftinile su i akcije Petrola, gde, uprkos potvrđenoj strategiji, investitori ostaju oprezni u vezi sa budućim maržama u trgovanju naftom. Ambiciozni zeleni ciljevi sa sobom nose teret visokih kapitalnih ulaganja. Tržište brine kratkoročni uticaj tih investicija na novčani tok, a samim tim i na visinu isplaćenih dividendi u narednim godinama. Regulacija marži i dalje predstavlja otežavajući faktor za profitabilnost energetskog trgovca. Akcija je nedelju završila sa blagim rastom, na vrednosti od 49,9 evra.
Jačanje kursa akcije Luke Koper krajem nedelje podržano je novim rekordnim poslovnim rezultatom, dok severnojadranska pristaništa nakon devet meseci pokazuju značajno različite trendove poslovanja. Nakon početne volatilnosti i pada sredinom nedelje, kada je kurs pao na 67,50 evra, akcija je u petak bila zvezda berzanskog trgovanja. Zabeležila je rast od 4,4 odsto i predvodila po obimu prometa, što je kurs podiglo iznad psihološke granice od 70 evra, pokazuju podaci.