U petak će više od 10.000 vojnika marširati ispred bine na moskovskom Crvenom trgu, gde će ruski predsednik Vladimir Putin zauzeti najistaknutije mesto, u svečanoj vojnoj paradi povodom Dana pobede. Među njima će, pored Rusa, biti i kineski, vijetnamski, kazahstanski i egipatski vojnici, kojima Putin želi da svetu pokaže širinu saveza i ugled koji navodno uživa zemlja koja više od tri godine vodi rat protiv suverene Ukrajine, gušeći opoziciju, destabilišući Evropu i držeći svetsku ekonomiju u neizvesnosti.
Prijatelji velikog Putina koji Rusiju čine malom
Činjenica da je Rusija poslednjih 25 godina, otkako Putin dominira na funkcijama predsednika i premijera, na pogrešnoj strani istorije, neće biti prikrivena ni prisustvom 29 svetskih lidera na paradi povodom godišnjice pobede nad nacizmom. Naprotiv, gosti poput srpskog predsednika Aleksandra Vučića, slovačkog premijera Roberta Fica, venecuelanskog predsednika Nicolása Madura, brazilskog vođe Luiza Inácia Lule da Silve i posebnog glavnog gosta kineskog predsednika Xi Jinpinga još više će naglasiti tu razarajuću situaciju.
Spisak lidera koji su prihvatili poziv izgleda kao spisak najistaknutijih pristalica i simpatizera autokratskog režima koji, kroz imperijalni revanšizam u inostranstvu (Ukrajina) i diktaturu kod kuće (ubistvo Alekseja Navaljnog), pokušava da ostvari prvu fazu restauracije Ruskog carstva u Evropi.
Opširnije
Ruska ekonomija na raskršću - da li niska cena nafte može da pokvari Putinove vojne planove
Američko ministarstvo spoljnih poslova je pre nekoliko dana saopštilo da se povlači iz mirovnih pregovora i da SAD više neće posredovati između Rusije i Ukrajine
06.05.2025

Putinovo cenkanje sa Trumpom nije oko Ukrajine
Trump je u intervjuu za američku televiziju Newsmax rekao da je moguće da ruski predsednik pokušava da odloži postizanje potpunog primirja sa Ukrajinom.
26.03.2025

Dok se SAD nadaju prekidu vatre uskoro, Putinu se ne žuri
Evropski zvaničnici se plaše da će Trumpova želja za diplomatskim trijumfom dovesti do toga da žrtvuje interese Ukrajine.
23.03.2025

Lideri EU između dve vatre - brine ih što nisu deo pregovora SAD i Rusije
EU je javno pozdravila američke napore da postigne mirovni sporazum, ali evropske lidere sve više brine to što su isključeni iz pregovora Trumpa sa Kremljom.
20.03.2025

Putin zahteva obustavu isporuka oružja Ukrajini tokom primirja
Ruski predsednik postavio je obustavu isporuka oružja kao uslov za potpisivanje primirja.
18.03.2025
"Putin će, kako se i očekuje, iskoristiti paradu povodom 80. godišnjice pobede u Drugom svetskom ratu da demonstrira vojnu moć, zasnovanu pre svega na nuklearnom arsenalu", smatra Denis Mancevič, stručnjak za postsovjetski prostor i partner u kompaniji NC3, pozivajući se na simboliku događaja za koji je Putin cinično predložio trodnevni prekid vatre, što je Ukrajina odbila.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, koji je nedavno prihvatio sporazum o rudarstvu sa američkim predsednikom Donaldom Trumpom, čime je otklonjena poslednja prepreka mirovnim pregovorima, rekao je da je spreman da prihvati samo trajno ili barem tridesetodnevno primirje.
"Putin će, kako se i očekuje, iskoristiti paradu povodom 80. godišnjice pobede u Drugom svetskom ratu da demonstrira vojnu moć, zasnovanu pre svega na nuklearnom arsenalu", smatra Denis Mancevič, stručnjak za postsovjetski prostor i partner u kompaniji NC3, pozivajući se na simboliku događaja za koji je Putin cinično predložio trodnevno prekid vatre, što je Ukrajina odbila.
Moskva je pritom uronila u retoričku tišinu, dok Kijev već nekoliko noći zaredom, u simboličnom činu, prema ruskom istoku šalje rojeve bespilotnih letelica. Naravno, Putin uzvraća sličnom silom, što jasno pokazuje da je mir na istoku Evrope jednako daleko kao i sećanje na završetak Drugog svetskog rata, kada je Rusija još bila stub stabilnosti i mira.
Samo šarena scenografija
Pažljivo koreografisana parada kojom se obeležava godišnjica pada nacionalsocijalizma, kojom Putin ironično nastavlja da opravdava nezakonitu invaziju na Ukrajinu, biće ništa više od šarene scenografije. Čak i pre nego što je kineski predsednički avion u sredu uveče sleteo na aerodrom Šeremetjevo, Peking i Moskva su objavili da će Xi Jinping, pored parade u petak, prisustvovati i bilateralnom sastanku sa Putinom.
U članku koji su u sredu objavili ruski mediji, kineski predsednik je rekao da dve zemlje moraju odlučno očuvati posleratni međunarodni poredak. U kontekstu njegovog narušavanja kroz Trumpov trgovinski rat, to je direktna kritika Sjedinjenih Američkih Država. Dok Rusija, nadajući se da će okončati rat u Ukrajini uz zadržavanje okupiranih teritorija, sve više računa na povratak Trumpa, slika sa kineske strane je potpuno drugačija. Zbog uvoznih carina od čak 145 odsto, odnosi između SAD i Kine su na najnižoj tački do sada. To je potkrepljeno sve intenzivnijom upotrebom kineske "meke moći" na društvenim mrežama, gde Kina pokušava da se predstavi kao primerna i stabilna protivteža Trumpovom haosu.
Osim rata u Ukrajini i saradnje u alternativnim multilateralnim organizacijama poput BRIKS-a i Šangajske organizacije za saradnju, jedna od ključnih tema sastanka između Putina i Xija biće i pitanje završetka gasovoda "Snaga Sibira 2".
U poslednje vreme na profilima kineskih influensera na TikToku pojavili su se video-snimci Trumpa generisani veštačkom inteligencijom, Elona Muska i potpredsednika Jamesa Davida Vancea kako šiju odeću i obuću u fabričkim pogonima u neljudskim uslovima. Kineska meka i kulturna moć raste i u odnosu prema "prijateljskoj" Rusiji.
"Kineska meka moć raste, dok ruska slabi", kaže Dejan Verčič, predavač i stručnjak za komunikacije i partner u kompaniji Herman & Partners. Dodaje da invazija na Ukrajinu nije bila samo zločin sa komunikacijske perspektive, već i strateška greška. Kina promišljeno ulaže u svoju javnu diplomatiju i već ubira plodove u Africi i Aziji, tvrdi stručnjak.
Mancevič, s druge strane, ističe da je iluzija verovati da bi Trumpovi ustupci u Ukrajini mogli da približe Kremlj SAD i time oslabe kinesko-rusko partnerstvo. "Osim Trumpa i njegovih šaptača, skoro niko u to ne veruje." Uostalom pre dolaska u Moskvu, Xi je naglasio da Kina i Rusija moraju zajedno da se suprotstave svim pokušajima prekida i potkopavanja međusobnog prijateljstva i poverenja.
Kad granate i nafta više ne pomažu
Zato nije preterivanje naglasiti važnost današnjeg susreta dva lidera koji neguju "posebno strateško partnerstvo bez ograničenja". Tamo bi trebalo da potpišu niz strateških i ekonomskih dokumenata kao zagovornici alternativnog, multipolarnog svetskog poretka.
Mancevič smatra da je strateško partnerstvo Kine glavni razlog zašto Putin nikada neće upotrebiti nuklearno oružje, što je nedavno ponovo indirektno pretio. Njegova upotreba bi predstavljala crvenu liniju za Peking, ugrožavajući šire kinesko-rusko partnerstvo. S druge strane, Kina će učiniti sve da Putinova autokratija ostane u životu, jer bi njen pad bio ozbiljan vojno-odbrambeni i politički problem, posebno u kontekstu trgovinskog rata sa SAD i rastućih tenzija u Jugoistočnoj Aziji i na Tajvanu.
Ekonomija ruskog autokrate, uprkos planiranom iskazivanju široke međunarodne podrške, umnogome zavisi od volje Xi Jinping. Ratna ekonomija koju Kremlj hrani petrorubljama počinje da se pregreva, a inflacija je već prešla 10 procenata. Čak i sa proaktivnom monetarnom politikom, ruska centralna banka ne može to da obuzda.
Kamatne stope su ostale na rekordnih 21 odsto, što sve više podseća na scenarije iz imperija koji nakon vrhunca ulaze u period dekadencije. Granate i nafta više ne rade. "Šta god da centralna banka uradi, to je nedovoljno u poređenju sa obimom investicija u ratnu ekonomiju", objašnjava stručnjak.
Zato je održavanje dobrih odnosa sa jugoistočnim susedom od vitalnog značaja za Putina, objašnjava Mancevič. Kina, zahvaljujući sopstvenim geoekonomskim i geopolitičkim ambicijama, koje su u mnogo čemu slične ruskim i zbog teritorijalnog širenja će pre ili kasnije doći u sukob, najveći je kupac ruskog gasa i nafte. Zbog međunarodne izolacije, koju će sutrašnja parada i spisak gostiju pre naglasiti nego prikriti, Putin je spreman da igra ulogu kineske energetske kolonije ili, u najboljem slučaju, vazala, jer mu jednostavno ništa drugo ne preostaje.
Prošle godine je bilateralna trgovina između suseda dostigla 245 milijardi dolara, prema podacima Bloomberga, ponovo oborivši prethodni rekord. Činjenica da je vrednost trgovine porasla za čak 68 odsto od 2021. godine pokazuje koliko je rat u Ukrajini bio značajna prekretnica za bilateralnu trgovinu, opstanak ruske ekonomije i na kraju njenu (ne)zavisnost.
Prošle godine je bilateralna trgovina između suseda dostigla 245 milijardi dolara, prema podacima Bloomberga, ponovo oborivši prethodni rekord. Činjenica da je vrednost trgovine porasla za čak 68 odsto od 2021. godine pokazuje koliko je rat u Ukrajini bio značajna prekretnica za bilateralnu trgovinu, opstanak ruske ekonomije i na kraju njenu (ne)zavisnost.
Međutim, ovaj brzi rast se donekle usporava, uglavnom zbog smanjenog uvoza kineskih automobila, jer je Rusija prošle godine povećala poreze. Moskva zamišlja uravnoteženiji razvoj odnosa, očekujući da će kineske automobile, odeću i belu tehniku uskoro pratiti investicije u kompanije i širu ekonomiju, čiji ratni nagon, kako inflacija pokazuje, dostiže svoje granice.
Snaga Sibira
Stručnjaci smatraju da će, pored rata u Ukrajini i aktivnosti u alternativnim multilateralnim organizacijama poput BRIKS-a i Šangajske organizacije za saradnju, na stolu biti i pitanje završetka gasovoda "Snaga Sibira 2", za koji Rusija već dugo pokušava da dobije kinesko odobrenje. Gasovod dug više od 2.600 kilometara trebalo bi da prođe kroz Mongoliju i poveže polja prirodnog gasa na poluostrvu Jamal sa kineskom autonomnom regijom Sinđang, a trebalo bi da transportuje 50 milijardi kubnih metara ruskog gasa godišnje.
Ali Peking okleva da zaključi sporazum o gasovodu, jer mu trenutno nisu potrebne dodatne količine energije. Pre svega, to je promišljeno očuvanje prostora za manevar za različite izvore snabdevanja energijom, pazeći pritom da se ne veže previše čvrsto za partnerskog, ali sve pohlepnijeg i nepredvidivog ruskog medveda.