Evropska komisija usvojila je u utorak Izveštaj o napretku Srbije u procesu pristupanja Evropskoj uniji u kome se navodi da je Srbija ispunila početne kriterijume za otvaranje Klastera 3 - konkurentnost i inkluzivni rast - ali da ostvareni rezultati nisu dovoljni da se otvore nova poglavlja dok se ne obezbedi kredibilna primena reformi. Ocenjuje se da su reforme u zemlji značajno usporile i da dalji tempo pregovora zavisi od vladavine prava, slobode medija i napretka u dijalogu sa Prištinom.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos, predstavljajući izveštaj, naglasila je da Srbija nastavlja da proglašava članstvo u EU strateškim ciljem, ali da je primena reformi "značajno usporila".
"Primećeni su pozitivni pomaci, ali Srbija mora da pokaže da kredibilno sprovodi reforme u oblasti osnovnih prava i da nastavi usklađivanje sa zajedničkom politikom EU", rekla je Kos. Prema njenim rečima, Srbija je trenutno na 62 odsto usklađene sa spoljnom i bezbednosnom politikom Unije.
Opširnije
Ursula von der Leyen: Sada je pravi trenutak za Srbiju da preduzme korake za pridruživanje EU
"Za Srbiju je članstvo u EU strateško opredeljenje i prioritet njene spoljne politike", rekao je Aleksandar Vučić, predsednik Srbije posle sastanka sa predsednicom Evropske komisije u Beogradu.
15.10.2025
Srbija je zaglavljena država na putu ka EU
Srbija od 2014. godine dobija po 200 miliona evra bespovratnog novca od EU.
12.12.2023
Novac iz Plana rasta za Zapadni Balkan tek sredinom 2025. godine
Prve redovne isplate očekuju se između drugog i trećeg kvartala ove godine nakon ispunjenjenja predviđenih uslova.
20.02.2025
Srbija od EU traži 4,5 milijardi evra za energetiku i pruge i čeka otvaranje Klastera 3
Srbiji je u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan odobreno 1,58 milijardi evra, a u odobrenoj Reformskoj agendi nalazi se i indikativna lista projekata koji će biti predloženi za finansiranje iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
04.12.2024
Iako se priznaju određeni nedavni pomaci, kao što su ponovo pokretanje postupka izbora novog Saveta REM i napredak u zakonodavnom procesu donošenja Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, koji sada treba dovršiti i sprovesti, kao i nedavno povećano usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, koje treba nastaviti - potrebno je učiniti mnogo više, ukazuje se u izveštaju.
AP Photo/Darko Vojinovic/Beta
Postizanje ciljeva Srbije u pregovorima o pristupanju EU zahteva snažnu političku volju, pristup uključivanja čitavog društva, efikasno planiranje i koordinaciju politika, zajedno sa dovoljnim ljudskim i finansijskim resursima za pristupanje EU u svim relevantnim institucijama, istakla je Komisija.
Kos je pozvala vlasti da izbegavaju anti-EU retoriku, posebno usmerenu ka poslanicima Evropskog parlamenta, i da proaktivnije komuniciraju sa građanima o prednostima evropskih integracija. Dodala je da od Srbije očekuje napredak u reformi pravosuđa, slobodi izražavanja, nezavisnosti medija i univerziteta, kao i u izbornim pravilima, jer "to je ono što traže građani Srbije".
Politička klima i društvena polarizacija
U izveštaju se ističe da su protesti i građanski nemiri koji su usledili nakon tragedije u Novom Sadu u novembru 2024. godine dodatno produbili polarizaciju u društvu. Komisija podseća da je smrt 16 osoba izazvala talas studentskih i građanskih protesta zbog korupcije i nedostatka odgovornosti u institucijama. Iako su vlasti uglavnom dozvolile okupljanja, zabeleženi su incidenti i slučajevi prekomerne upotrebe sile prema demonstrantima.
Evropska komisija navodi da je parlament ograničen u nadzornoj funkciji zbog retkih sednica i nedostatka istinske političke debate, dok je učešće javnosti u zakonodavnom procesu minimalno.
Spoljna politika i odnosi sa Prištinom
U oblasti spoljne i bezbednosne politike Srbija je ostvarila ograničeni napredak. Iako se delimično uskladila sa odlukama EU o sankcijama Rusiji, česti bilateralni kontakti sa ruskim zvaničnicima i anti-zapadna retorika, prema oceni Komisije, dovode u pitanje strateški pravac zemlje.
Kada je reč o dijalogu sa Prištinom, izveštaj konstatuje da je proces nastavljen, ali da unutrašnji politički problemi na obe strane otežavaju sprovođenje Sporazuma o putu ka normalizaciji iz 2023. godine. Napredak u ovom dijalogu i dalje je ključan uslov za napredovanje Srbije u procesu pristupanja.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Briselu, na Samitu o proširenju EU, da je Srbija u velikoj meri i dalje opredeljena za evropski put i da će vrlo ozbiljno i odgovorno shvatiti sve primedbe koje dođu od partnera Evropske unije i razmotriti i promeniti svoje stavove po različitim pitanjima.
"Popravićemo svoje ponašanje u budućnosti i nadamo se da će Evropska unija to primetiti", dodao je Vučić. Takođe je rekao da Srbija mora da se popravi kada je reč o vladavini prava i da kao predsednik želi da učestvuje u tom procesu i da pomogne vladi. "Kada govorim o protestima, ja cenim te proteste, kad god su mirni."
On je naglasio da će pažljivo proučiti danas predstavljeni godišnji izveštaj Evropske komisije o napretku i reagovati, kao i da je važno što se posle tri i godine preporučuje otvaranje Klastera 3 i da će se o tome verovatno odlučivati 17. decembra.
Ekonomski kriterijumi i tržišna ograničenja
Srbija, prema izveštaju, ima dobar nivo pripremljenosti za funkcionisanje tržišne ekonomije, ali je tokom prethodne godine ostvaren samo ograničen napredak. Rast BDP-a u 2024. iznosio je 3,9 odsto, dok se u prvoj polovini 2025. usporio usled slabije tražnje u EU i političke neizvesnosti. Inflacija je vraćena u ciljanu zonu, ali je fiskalna politika i dalje ekspanzivna, a reforma sistema plata u javnom sektoru odložena.
Državna preduzeća i dalje imaju dominantnu ulogu u ključnim sektorima, a pravila o državnoj pomoći ne primenjuju se dosledno. Komisija upozorava da vladine mere, poput ograničenja marži od 20 odsto na osnovne proizvode, narušavaju tržišnu konkurenciju i obeshrabruju investicije.
Stopa nezaposlenosti pala je na devet odsto, ali je produktivnost niska, a razlike u platama između javnog i privatnog sektora velike. Izdvajanja za aktivne mere zapošljavanja i dalje su među najnižima u regionu.
Evropska unija ostaje najveći trgovinski partner Srbije, sa oko 60 odsto ukupne razmene i više od trećine direktnih stranih investicija, dok kineske investicije zauzimaju sve veći udeo. Bankarski sektor ocenjen je kao stabilan, uz nizak nivo loših kredita.
Sve u svemu, prema oceni Evropske komisije, Srbija ima čvrste makroekonomske temelje i dobru institucionalnu osnovu, ali strukturne slabosti i politička neizvesnost sputavaju razvoj funkcionalne tržišne privrede.
Evropska komisija preporučuje da Srbija zadrži restriktivnu makroekonomsku politiku i sprovede strukturne reforme koje će omogućiti efikasnije upravljanje javnim finansijama. Prioriteti uključuju sprovođenje Zakona o državnim preduzećima, reformu plata u javnom sektoru, jačanje obrazovnog sistema i veština, te uvođenje transparentnog sistema planiranja i praćenja javnih investicija.
(Ažurirano kroz ceo tekst.)