Rusija je u sredu ujutru krstarećim i balističkim projektilima napala ukrajinski energetski sistem i gradove u istočnoj regiji, saopštili su ukrajinski ministar energetike Herman Haluščenko i lokalni zvaničnici. Rusija je, piše Bloomberg u četvrtak, odbila poziv dolazećeg američkog predsednika Donalda Trumpa na hitan prekid vatre u Ukrajini, ali je rekla da je spremna da održi pregovore o dugotrajnom mirovnom sporazumu za okončanje skoro trogodišnjeg rata.
"Prekid vatre je put koji ne vodi nikuda, a koji će Ukrajina iskoristiti da ojača svoje vojne kapacitete", smatra ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov. On je na onlajn konferenciji za novinare u četvrtak istakao da su Rusiji potrebni "konačni, pravno obavezujući sporazumi koji će stvoriti sve uslove za garantovanje bezbednosti Ruske Federacije". Takođe je naveo da je potrebno osigurati "legitimne bezbednosne interese" ruskih suseda.
Sa Ukrajinom u defanzivnoj poziciji, dok Rusija napreduje na bojnom polju, Trump i njegovi savetnici nagovestili su da bi šef ruske države Vladimir Putin mogao da zadrži kontrolu nad skoro 20 odsto ukrajinske teritorije koju njegove snage zauzimaju.
Opširnije

Iranski naftni tajkun 'Hektor' prodaje oružje Rusiji
Hossein Shamkhani, čiji je otac visoki zvaničnik u Teheranu, pojavljuje se kao ključni igrač u snabdevanju Rusije iranskim oružjem, navode američki zvaničnici.
25.12.2024

Evropski trgovci zabrinuti zbog prestanka snabdevanja ruskim gasom od nove godine
Za manje od dve nedelje ističe sporazum koji omogućava zemljama centralne Evrope da kupuju ruski gas preko Ukrajine, a tržište se priprema za turbulentan period posle novogodišnjih praznika.
20.12.2024

Koliko će Srbiju koštati sankcije protiv NIS-a
Bloomberg Adria je istraživala i gde je nestala 13. plata u Srbiji i koliko godina života nam ostaje nakon odlaska u penziju
20.12.2024

Hill o sankcijama NIS-u: Rizik saradnje s ruskim firmama odavno poznat
Moguće uvođenje američkih sankcija protiv NIS-a bilo bi izuzetno loše po Srbiju.
16.12.2024
Ukrajinske vazdušne snage saopštile su da je Harkov napadnut balističkim projektilima. Pola miliona ljudi u drugom najvećem ukrajinskom gradu ostalo je bez struje, a čak 520.000 građana bez grejanja i vode.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski takođe je ublažio svoj stav, sugerišući da bi njegova vlada mogla da koristi diplomatska sredstva da povrati svoju teritoriju.
Moskva zahteva i da Ukrajina formalno odustane od svoje kandidature za pridruživanje Severnoatlantskom savezu i pristane na stroga ograničenja po pitanju obima svoje vojske, ali je Kijev odbacio te uslove.
"Nadam se da će se Trumpova administracija fokusirati na uzroke sukoba", rekao je Lavrov i dodao: "Kao što je naveo predsednik Putin, spremni smo da razmotrimo sve ozbiljne, konkretne predloge".
Reuters je pre nekoliko dana preneo kako je Rusija spremna da napravi kompromis s Trumpom u vezi sa ratom u Ukrajini, dok je novoizabrani američki predsednik rekao da će "brzo okončati sukob", ali još nije izneo nikakve detalje o tome kako bi to mogao postići.
Zašto Trumpove namere ne vesele Ukrajinu
U septembarskoj predsedničkoj debati, Trump je zaobišao pitanje da li želi da Ukrajina uspe u nastojanju da protera Ruse. Umesto toga, on je više puta tokom kampanje govorio da "borbe treba da prestanu i da može da prekine rat za jedan dan", putem nagodbe. Međutim, u decembru je otišao korak dalje, rekavši da Ukrajina treba da postigne dogovor o okončanju rata, pisao je Bloomberg pre nekoliko dana.
Novi američki potpredsednik, JD Vance, rekao je u intervjuu u septembru da će dogovor "verovatno" podrazumevati da Rusija zadrži zemlju koju je zauzela u Ukrajini i da Ukrajina pristane da se odrekne svog cilja pridruživanja zapadnom vojnom savezu NATO-a.
Upravo to je zabrinulo Zelenskog, koji je dugo govorio da njegova zemlja ne može da prihvati "zamrznuti konflikt" ili bilo kakvu trgovinu teritorijom zarad postizanja mira. Ipak, on je nedavno ublažio svoj stav, implicirajući da bi Rusija mogla da - kao privremenu meru za postizanje mira - zadrži kontrolu nad "nekom" okupiranom teritorijom.
Sa druge strane, Rusija je neumoljiva i zahteva da Ukrajina postane neutralna država i uvede stroga ograničenja u pogledu veličine svojih oružanih snaga.
Podsetimo i da je odlazeći predsednik Joe Biden pokazao veliko interesovanje za pružanje podrške Ukrajini, ali se Trump požalio na razmere te pomoći, rekavši da će morati da je smanji ako ponovo bude izabran za predsednika. Ipak, nije jasno stavio do znanja da će je ukinuti.
Postoji zabrinutost da će Trump iskoristiti tu pruženu pomoć Ukrajinu kao "metodu" da je primora da učini ustupke Rusiji, kako bi se okončao rat.