text size
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Trump zapretio je da će bombardovati Oman, ako se ta zemlja ispreči blokadi iranskih brodova u Ormuskom moreuzu koju sprovode SAD, objavio je Fox News.
U telefonskom intervjuu, Trump je rekao toj televiziji da će, ako se "Oman ispreči", "potpuno ga razneti". Takođe je rekao da blokada vrši pritisak na Iran i da nema rok za okončanje sukoba, poručivši da mu se ne žuri.
Rat sa Iranom traje gotovo šest meseci, bez naznaka da bi uskoro mogao biti okončan. Pregovori SAD i Irana o postizanju trajnog mira su zastali, dok povremeni sukobi i dalje izbijaju, ometajući protok nafte i drugih ključnih sirovina kroz strateški važan Ormuski moreuz.
Opširnije
Kako bi izgledao novi američki ekonomski pritisak na Iran
Bloomberg donosi pregled nekoliko mogućih opcija. Lista nije konačna i ostaje nejasno koje će, ako ijednu od njih, administracija primeniti.
16.08.2026
Budućnost Ormuskog moreuza tiče se celog sveta
Geopolitička napetost oko Ormuškog ponovno otvara pitanje ko bi zaista trebalo da upravlja jednim od najvažnijih svetskih pomorskih prolaza.
14.08.2026
SAD pripremaju dosad nezabeležene mere za ekonomsku izolaciju Irana
SAD će uskoro objaviti nove ekonomske mere protiv Irana, u nastojanju da pojačaju pritisak na Teheran i primoraju ga na kapitulaciju nakon gotovo šest meseci rata.
14.08.2026
Iran može da izdrži rat, ali dugoročno teško može da pobedi
Uprkos smirivanju napetosti, dugoročniji sporazum između Irana i SAD ostaje van domašaja.
11.08.2026
Sukob je doveo do naglog rasta cena nafte i gasa, što dodatno opterećuje Trumpovu Republikansku stranku uoči novembarskih izbora za Kongres.
|
Liban je zabeležio najsmrtonosniji dan sukoba u poslednjih nekoliko meseci, nakon što je u izraelskim napadima poginulo 11 ljudi, među kojima i visoki komandant Hezbolaha. Nova eskalacija ugrožava prekid vatre postignut uz posredovanje SAD i mogla bi dodatno da zakomplikuje pregovore Vašingtona i Teherana. Istovremeno, SAD najavljuju snažniji pritisak na iransku ekonomiju, dok predsednik Donald Tramp poručuje da mu nije presudno da li će sukob biti okončan pre američkih međuizbora u novembru. O svemu tome Asja Francisti razgovarala je profesorkom University College London Melanie Garson. Šest meseci nakon zaoštravanja sukoba na Bliskom istoku, postavlja se pitanje da li i dalje govorimo o nekoliko povezanih sukoba, odnosno o Iranu, Libanu, Gazi i Crvenom moru ili je situacija prerasla u jedan regionalni rat koji se vodi na više frontova. Profesorka University College London Melanie Garson kaže da odgovor na to pitanje zavisi od toga "iz čije perspektive" se posmatra situacija. "Deluje da za Iran iz njihove perspektive, zbog svoje široke mreže posredničkih i savezničkih grupa, ovo predstavlja jedan veliki sukob u okviru kojeg mogu da deluju na različitim frontovima. S druge strane, način na koji vidimo da se različiti sporazumi i pritisci međusobno prepliću, bilo da je reč o Libanu, Gazi ili samom Iranu, takođe ukazuje na te međusobne povezanosti", ukazuje Garson. Međutim, dodaje da su odnosi između Irana i zemalja Zaliva "kvalitativno drugačiji" u odnosu na Gazu i Liban koji imaju svoje "posebne dinamike i razvojne putanje". "Kada je reč o mestu gde je najverovatnije da ćemo videti dalju eskalaciju, mislim da se najveći rizik trenutno nazire u Jemenu, posebno oko moreuza Bab el-Mandeb. Tu se pre svega misli na svojevrsnu blokadu i napetosti između Jemena i Saudijske Arabije, kao i na nastojanje Irana da preko svojih saveznika u Jemenu pokaže da ima potpunu kontrolu nad ključnim pomorskim putevima i prolazima", smatra Garson. Dok bi Liban mogao da bude pravi test da li je ovaj rat oslabio iransku regionalnu mrežu saveznika ili ju je samo preoblikovao - Sporazum o prekidu vatre predviđa da Hezbolah položi oružje i da libanska država preuzme kontrolu nad bezbednošću, međutim Hezbolah je ponovo u sukobu sa Izraelom. Garson ukazuje da iako je bilo povremenih oružanih incidenata duž granice sa Libanom, njihov intenzitet je sada "svakako manji" nego što je bio prethodnih godina. Dodaje i da smatra da je došlo do "strateške promene" u pristupu Libana, kako države, tako i vlade koja nastoji da "rešenja traži za pregovaračkim stolom". Na pitanje da li je razoružavanje Hezbolaha realan scenario, bez nove velike izraelske vojne kampanje ili unutrašnjeg sukoba u Libanu, Garson odgovara da je sada "ključni trenutak" jer mandat Privremenih mirovnih i posmatračkih snaga Ujedinjenih nacija u Libanu (UNIFIL) uskoro ističe. "Postoji hitna potreba da se vrlo brzo postigne dogovor o tome kako će izgledati buduće međunarodno posmatračko prisustvo u Libanu. Izrael se, s druge strane, protivi tome da Ujedinjene nacije imaju vodeću ulogu u toj misiji, smatrajući da UNIFIL nije bio dovoljno efikasan u obuzdavanju Hezbolaha", objašnjava Garson. Garson zakjučuje da će razgovori koji se vode o budućem mandatu i strukturi međunarodnih posmatračkih snaga "verovatno biti najzanimljiviji i najvažniji za praćenje", te dodaje da se nada da će se u narednim nedeljama i mesecima videti konkretni rezultati tih pregovora. |