text size
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predao je u ponedeljak dužnost predsednici Narodne skupštine Ani Brnabić koja će obavljati funkciju vršioca dužnosti predsednika Republike. Vučić je prethodno u nedelju uveče podneo ostavku, nešto manje od mesec dana pre vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 25. oktobar, na kojima će biti kandidat Srpske napredne stranke (SNS) za premijera.
U skladu sa Ustavom Srbije, Brnabić na mestu vršioca dužnosti predsednika može ostati najduže 90 dana. Ovime je prekinut Vučićev drugi predsednički mandat, koji je regularno trebalo da traje do kraja maja 2027. godine.
"Zašto sam ovo učinio? Mogao sam da idem na izbore kao predsednik Republike. Čak su me moji brojni prijatelji predsednici iz inostranstva u čudu pitali: Zašto to radiš? Zašto napuštaš funkciju? Niko to nikada nije uradio", rekao je Vučić u nedelju.
Opširnije
Mogu li Amerika i Kina da nauče da budu rivali?
Drugi susret Donalda Trumpa i Xi Jinpinga ove godine nije doneo veliki napredak. Ipak, njihova sve češća komunikacija pokazuje da Vašington i Peking traže način da održe rivalstvo pod kontrolom. Xi Jinpingova opaska o Tukididovoj zamci otkriva koliko su ulozi visoki.
27.09.2026
Von der Leyen predlaže da Kanada bude prva pridružena članica EU
Predsednica Evropske komisije taj je poziv uputila u sredu tokom govora o stanju EU u Strazburu, kojem je prisustvovao i kanadski premijer Mark Carney.
16.09.2026
Predsednik Srbije raspisao izbore za 25. oktobar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u sredu u podne potpisao ukaz o raspuštanju Narodne skupštine i raspisao vanredne parlamentarne izbore za 25. oktobar.
08.09.2026
Kako Rusija i Trump guraju Island u EU
U nedelju su Islanđani izašli na birališta da odluče da li će njihova zemlja ponovo otvoriti pregovore sa Evropskom unijom, trinaest godina nakon što je od tog procesa odustala.
31.08.2026
Dodao je da im je rekao da to radi zato što misli da je to fer.
"Za mene je demokratija kao oblik političkog režima veoma važna. Uvek su o tiraniji u društvu govorili oni koji su bežali od dijaloga. Uvek su o jednoumlju govorili oni koji su najsnažnije zastupali jednoumlje, i koji nikada nisu hteli da čuju onog koji drugačije misli. I ja sam im nudio dijalog i pre četiri i pre pet, i pre tri i pre dve godine, i pre godinu", kazao je Vučić.
Pomilovanje za 49 osoba
On je naveo i da je pretposlednjeg dana svog predsednikovanja doneo odluku o aboliciji i pomilovanju 49 osoba. Od toga su 23 lica vezana za proteste koji traju oko dve godine, a da je uprkos mišljenju bezbednosti službi pomilovao 12 lica iz "Novosadske grupe".
On je rekao da do kraja decembra moraćemo da imamo održane predsedničke izbore.
Predsednik Srbije je sinoć, uoči podnošenja ostavke, u obraćanju sa bine postavljene pred velikim brojem okupljenih kod Predsedništva, naveo da je u svoja dva mandata "služio verno, časno i pošteno", da je "ponosan na to kako je Srbija promenila svoje lice", kao i na to što se u tom periodu sa svojim pristalicama odgovorno ponašao "što ne podstiče mržnju prema onima koji su im spaljivali prostorije i tukli ljude". "Nismo se u fotelji rodili i bez fotelje ćemo pobediti", rekao je Vučić.
On je istakao i da je problem bio što mnogi "nisu hteli da slušaju, da je u svojim predsedničkim mandatima pokušavao da očuva tradicionalne i demokratske vrednosti, a da mu je teško padalo što su, ponovo neimenovani politički protivnici, "pokušali da unište zemlju, i sve ono što smo radili gumicom obrišu".
"Nikada neću zaboraviti koliko je teško bilo, a koliko ste morali snage i hrabrosti da pokažete u tim teškim trenucima..Ja sam radio svoj posao, kada sam mislio završena je priča doneli su nam obavezujuće naloge da hapsimo naše ljude. Nijednog nisam uhapsio i isporučio Haškom tribunalu", kazao je Vučić.
Kako je rekao, Srbija je jedina zemlja u Evropi koja ima svoj stav povodom rata u Ukrajini, ona je sada prvi put imala 14 godina stabilan kurs dinara i naredne godine će biti ubedljivo brza po ekonomskom rastu u Evropi.
"Znam da je napravljeno mnogo grešaka, bilo je mnogo ljudi koji su se osiono ponašali prema građanima, koji su bili fini dok ne zauzmu fotelju", rekao je Vučić, dodavši da to želi da promeni u budućnosti.
Dodao je da je on najduže bio predsednik u istoriji Srbije od obnavljanja višestranačke demokratije.
"Uz ogromnu zahvalnost, ne samo za dve veličanstvene pobede 2017. i 2022. u prvom izbornom krugu uz ogromnu razliku, već pre svega hvala što ste uvek bili uz svoju zemlju", rekao je Vučić.
Šta sledi posle podnošenja ostavke predsednika države
Prema Ustavu Srbije, kada predsedniku mandat prestane pre isteka vremena na koje je izabran, predsednik parlamenta preuzima njegove dužnosti, a izbori za novog šefa države moraju biti održani u roku od tri meseca.
Vučić je, podsetimo, u subotu razgovarao i sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, kojeg je obavestio o pripremama za izbore. U razgovoru je bilo reči i o produžetku gasnog aranžmana Srbije i Rusije, koji ističe 30. septembra, kao i o Naftnoj industriji Srbije. Vučić je posle razgovora rekao kako očekuje da aneks gasnog ugovora bude produžen već od ponedeljka, dok je pitanje NIS-a ocenio kao složenije.
Njegov prelazak sa predsedničke na premijersku funkciju mogao bi da mu omogući da ostane na čelu izvršne vlasti i nakon isteka ustavnog ograničenja od dva predsednička mandata.
Najavio je da bi, ukoliko dobije mandat za sastav vlade, novi kabinet imao najviše 12 ministara. Sadašnja vlada ima 31 člana - premijera, 25 ministara i pet ministara bez portfelja.
Parlamentarni izbori godinu dana pre redovnih
Vanredni parlamentarni izbori biće održani više od godinu dana pre redovnog roka. Vučić je 9. septembra raspustio Narodnu skupštinu i raspisao izbore, nakon što je Vlada Srbije usvojila predlog za raspuštanje parlamenta. Vlada Đure Macuta od tada je u tehničkom mandatu i do izbora nove obavlja tekuće poslove.
Vučić je odluku obrazložio političkim tenzijama i podelama u društvu, ocenivši da bi dalje odlaganje izbora ugrozilo demokratiju i realizaciju izložbe Expo 2027.
Predstojeće glasanje biće 15. parlamentarni izbori od uvođenja višestranačja u Srbiji 1990. godine, a čak deset od prethodnih 14 održano je vanredno.
Izbori dolaze posle gotovo dve godine protesta koji su počeli nakon pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024, kada je poginulo 16 ljudi. Studenti u blokadi su tražili utvrđivanje odgovornosti za pad nadsrešnice, a potom i raspisivanje parlamentarnih izbora.
Pokret koji je nastao iz studentskih protesta ulazi u izbornu trku. Studentska lista je polovinom meseca predala Republičkoj izbornoj komisiji spisak od 250 kandidata za narodne poslanike i potpise podrške birača.