Snage SAD i Irana nastavile su da razmenjuju nove napade, nakon nedelje u kojoj je došlo do najteže eskalacije tenzija od početka krhkog primirja, uz mali napredak ka privremenom mirovnom sporazumu.
Američka Centralna komanda (Centcom) oborila je dva iranska napadačka drona koji su predstavljali pretnju međunarodnom pomorskom saobraćaju u Ormuskom moreuzu, saopštila je u nedelju u objavi na društvenim mrežama. Nije bilo izveštaja o šteti.
U petak je presretnuto šest balističkih raketa ispaljenih na Bahrein i Kuvajt, dok još jedna nije stigla do mete, nekoliko sati nakon što su četiri bespilotna sredstva oborena na putu ka Ormuskom moreuzu, saopštio je Centcom. Dodato je da je američka vojska uzvratila udarima na iranske obalske radarske stanice u Goruku i na ostrvu Kešm.
Opširnije
Mali napredak u pregovorima između SAD i Irana
Trump je više puta tvrdio da je sporazum blizu, iako Iran odbija da prihvati njegove zahteve u vezi sa nuklearnim programom i ponovnim otvaranjem Ormuskog moreuza.
05.06.2026
Izrael i Liban postigli dogovor o prekidu vatre, SAD i Iran razmenjuju udare
SAD su saopštile da su Izrael i Liban postigli dogovor o prekidu vatre, pod uslovom da i Hezbolah obustavi borbe, što predstavlja najnoviji pokušaj administracije Donalda Trumpa da održi mirovne pregovore sa Iranom na pravom putu, dok političko protivljenje ratu raste.
04.06.2026
Rat sa Iranom gura globalnu trgovinu gasom u senku
Veliki proizvođači poput Katara, kojima ponestaje vremena i strpljenja, odbacuju ustaljena pravila pomorske plovidbe, što bi moglo da ostavi trajne posledice po svetsku trgovinu LNG-jem.
02.06.2026
Schnabel vidi rizik od gubitka kontrole nad inflacionim očekivanjima zbog rata
Evropska centralna banka (ECB) više ne može da zanemari inflatorni uticaj rata u Iranu, jer se cenovni pritisci šire izvan energetskog sektora, a raste rizik da inflaciona očekivanja izgube stabilno uporište, izjavila je članica Izvršnog odbora ECB Isabel Schnabel.
01.06.2026
U Vašingtonu, administracija Donalda Trumpa razmatra plan da se iranska imovina u SAD usmeri ka pomoći američkim saveznicima u Persijskom zalivu u obnovi štete koju je nanela ofanziva Teherana, kao i za sanaciju buduće štete.
Pošto su pregovori o okončanju rata zapeli zbog insistiranja Teherana na oslobađanju 24 milijarde dolara zamrznute iranske imovine, ovaj pristup bi mogao dodatno da oteža razgovore o produženju primirja, ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza i budućim pregovorima o iranskom nuklearnom programu.
Eskalacija raketnih napada usledila je u trenutku kada Vašington i Teheran ne uspevaju da ostvare napredak u pregovorima. Pored pitanja imovine, sporne tačke uključuju i paralelno primirje između Izraela i Libana.
Pakistanski ministar unutrašnjih poslova Mohsin Naqvi doputovao je u Teheran u subotu kako bi preneo poruku načelnika vojske Asima Munira iranskom vrhovnom vođi Mojtabi Khameneiju, objavila je poluzvanična iranska studentska novinska agencija.
Američki predsednik Trump, koji mesecima tvrdi da je Iran blizu sloma, u petak je priznao da zemlja i dalje poseduje deo raketnih i dronskih kapaciteta. U intervjuu za NBC News rekao je da Teheran ima oko 21 do 22 odsto svog raketnog arsenala.
"To je mnogo raketa, ali nije ono što je bilo kada smo prvi put napali", rekao je tokom posete Viskonsinu.
Ranije tog dana rekao je novinarima da SAD "postižu veliki uspeh u odnosima sa Iranom" i da "oni nisu u poziciji da imaju nuklearno oružje".
Primirje je najteži test imalo u sredu, kada su iranski napadi ubili jednu osobu na glavnom aerodromu u Kuvajtu i ranili desetine ljudi. Bahrein je takođe napadnut, a SAD su pogodile naftni tanker koji je bio na putu ka Iranu. Kuvajt, snažan saveznik SAD, bio je jedna od glavnih meta Teherana tokom primirja ugovorenog početkom aprila.
Ključne tačke spora u pregovorima SAD i Irana o privremenom sporazumu | Bloomberg
Borbe između izraelskih trupa i Hezbolaha, militantne grupe koju podržava Teheran, nastavljene su u subotu. Hezbolah je ranije ove nedelje odbio primirje koje su posredovale SAD, a koje je Stejt department najavio samo nekoliko sati ranije.
Iran je zatražio primirje u Libanu pre nego što se postigne dogovor sa SAD. Vojni savetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Mojtabe Khameneija rekao je za CNN da je "lopta na Trumpovoj strani terena" kada je reč o dogovoru.
Trump je pod pritiskom da postigne sporazum koji bi omogućio normalizaciju pomorskog saobraćaja kroz ključni Ormuski moreuz, čije je zatvaranje od početka rata izazvalo skok cena nafte i strah od inflatornog talasa.
Predsednik je ponovo umanjio značaj rasta cena nafte. "Ljudi su mislili da će biti mnogo gore", rekao je. "Danas sam video 96 dolara za barel, a mislili su da će biti 300."
Nafta tipa West Texas Intermediate završila je nedelju iznad 90 dolara za barel, dok je brent zatvorio blizu 93 dolara. Iako su cene pale sa ranijih maksimuma od početka rata 28. februara, i dalje su znatno iznad nivoa pre sukoba.
(Ažurirano navodima o novim napadima u drugom pasusu.)