S&P Global Ratings snizio je kreditni rejting Francuske, zadavši novi udarac kredibilitetu zemlje dok oslabljena manjinska vlada pokušava da usvoji zakone za rešavanje rastućeg duga. U neočekivanom potezu, agencija je snizila rejting Francuske sa AA- na A+, navodeći da budžetska neizvesnost "ostaje povećana" uprkos predaji nacrta budžeta za 2025. godinu.
Francuska je time izgubila dvostruki A rejting kod dve od tri glavne kreditne agencije u nešto više od mesec dana, što bi moglo da natera pojedine fondove sa izuzetno strogim investicionim kriterijumima da prodaju francuske obveznice. Zemlja ima stabilne izglede u odnosu na S&P, nalazi se na istom nivou kao Španija i Portugal, šest stepenika iznad džank rejtinga. Sledeću procenu kreditnog rejtinga će 24. oktobra objaviti Moody’s.
Francuska je poslednjih nedelja pretrpela niz sniženja rejtinga, uključujući ona od Fitcha i DBRS-a, dok se dugotrajna politička nestabilnost sve više pretvara u krizu javnih finansija. Parlament je u poslednjih godinu dana smenio dva premijera zbog njihovih budžetskih planova, nakon što su vanredni izbori podelili skupštinu na nepomirljive manjinske blokove.
Aktuelni premijer Sebastien Lecornu uspeo je da ostane na funkciji samo tako što je pristao na zahteve opozicije za veće zaduživanje i suspendovanje penzione reforme predsednika Emmanuela Macrona, koja je imala za cilj jačanje javnih finansija. Tridesetdevetogodišnji premijer takođe se odrekao korišćenja ustavnog mehanizma poznatog kao član 49.3, kojim su se prethodne vlade oslanjale da bi zaobišle glasanje o finansijskim zakonima. Raste neizvesnost oko toga kako će zavađeni poslanici uspeti da se dogovore oko budžeta za 2026. godinu do kraja ove godine, u trenutku kada su nepopularna smanjenja troškova ili povećanja poreza neophodna da bi se obuzdao rastući deficit.
Nacrt budžeta koji je Lecornu podneo parlamentu ovog meseca predviđa smanjenje budžetskog deficita sa 5,4 odsto na 4,7 odsto BDP-a sledeće godine. Međutim, on je rekao da poslanici mogu pregovarati o ambicioznijem cilju, sve dok deficit ostane ispod pet odsto i Francuska održi dugoročni cilj smanjenja na tri odsto do 2029. godine. S&P procenjuje da će se budžetski deficit sledeće godine smanjiti samo neznatno, na 5,3 odsto.
"Francuska doživljava najtežu političku nestabilnost od osnivanja Pete republike 1958. godine", navodi S&P. "Čak i ako bi vanredni parlamentarni izbori bili raspisani i doneli jasnu većinu u Nacionalnoj skupštini, ne postoji garancija da bi to olakšalo sprovođenje kredibilnog srednjoročnog plana fiskalne konsolidacije ili ekonomskih reformi", dodaju.
Nakon najnovijeg pada kreditnog rejtinga, francuski ministar finansija Roland Lescure ponovio je odlučnost vlade da ispuni ovogodišnji cilj deficita od 5,4 odsto, naglasivši da Francuska ostaje posvećena smanjenju deficita ispod tri odsto BDP-a do 2029. godine.
U intervjuu za Franceinfo radio u subotu, Lescure je rekao da je sniženje rejtinga "poziv na oprez". Vlada je predložila budžet kojim bi deficit sledeće godine bio 4,7 odsto, ali je dodao da taj budžet mora biti izglasan u parlamentu. "Ne odlučujem o ishodu meča pre utakmice" rekao je Lescure. "Ova debata počinje u ponedeljak u odboru i traje do kraja godine. Na vladi i parlamentu je da ubede posmatrače, rejting agencije i finansijska tržišta", dodao je.
Politički i fiskalni izazovi Francuske od kako je Macron raspisao izbore u junu 2024. izazvali su rasprodaje francuske imovine, povećavajući troškove zaduživanja zemlje. Razlika u prinosima između francuskih i nemačkih desetogodišnjih obveznica, što je ključna mera procene rizika, porasla je na više od 85 baznih poena, sa manje od 50 pre vanrednih izbora.Taj se jaz smanjio na oko 78 baznih poena otkako je Lecornu preživeo glasanje o nepoverenju prošle nedelje.
Lecornu je naveo da će suspenzija reforme do predsedničkih izbora 2027. godine koštati 400 miliona evra u 2026. i 1,8 milijardi evra u 2027. To, prema njegovim rečima, mora biti nadoknađeno uštedama, a ne većim deficitom. S&P je saopštio da bi mogao dodatno da snizi rejting Francuske "ako se budžetska situacija pogorša izvan naših projekcija ili se izgledi za ekonomski rast značajno oslabe".