Nemački kancelar Friedrich Merz pozvao je na ubrzanje procesa proširenja Evropske unije (EU) uz primenu inovativnih rešenja koja bi uključivala privilegovan pristup jedinstvenom tržištu, status posmatrača u telima EU i postepenu integraciju u procese donošenja odluka. To bi trebalo da omogući da se ubrza integracija zemalja Zapadnog Balkana i Moldavije, dok za Ukrajinu predlaže pridruženo članstvo.
Merz je u pismu institucijama EU naveo da je proširenje geopolitički imperativ, ali da taj proces predugo traje, što i među kandidatima za pristupanje i među članicama EU dovodi do frustracije.
EU treba da ostane privržena obećanju da zemlje Zapadnog Balkana i Moldavija mogu da se pridruže EU, naveo je on u pismu upućenom predsedniku Evropskog saveta Antoniju Costi, predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Leyen i Nikosu Hristodulidisu, predsedniku Kipra koji predsedava Savetu EU, prenela je Beta.
Opširnije
EU daje Ukrajini milijarde, ali ne i punopravno članstvo
Sa izostankom mađarsko-slovačkog veta na odobravanje zajma od 90 milijardi evra za Ukrajinu i nove runde sankcija Evropske unije protiv Rusije, na dvodnevnom neformalnom samitu lidera EU na Kipru fokus se pomerio sa protivljenja mađarskog premijera Viktora Orbana na eventualno brzo pristupanje Ukrajine i Moldavije u EU.
24.04.2026
EU podržava evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, ali traži dela
EU je još jednom potvrdila da je posvećena evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, ali je stavila do znanja da od zemalja regiona očekuje da rečima i delima pokažu da poštuju evropske vrednosti i principe.
18.12.2025
EU razmatra da li Srbija ispunjava uslove za dobijanje novca
Evropska komisija je uslovila isplatu novca iz plana rasta mišljenjem Venecijske komisije o pravosudnim zakonima.
20.04.2026
"Predlažem da pronađemo inovativna rešenja i za te kandidate koji se dugo pripremaju za članstvo i da ubrzamo i njihov proces pristupanja", napisao je Merz u pismu koje je uputio 18. maja, a koje je objavljeno u četvrtak, dve nedelje uoči samita o Zapadnom Balkanu.
Pored privilegovanog pristupa jedinstvenom tržištu, nemački kancelar predlaže da se zemljama Zapadnog Balkana dodeli status posmatrača u svim relevantnim institucijama EU. Takođe, Evropska komisija i Evropski parlament bi održavali zajedničke sednice sa predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana o svim pitanjima direktno u vezi sa tim regionom.
Postepena integracija bi mogla da se postigne "faznim koracima" koji bi bili osnova za punu integraciju u određene oblasti politike EU i bili praćeni i pojačanom podrškom primeni pravnih tekovina EU u tim oblastima, navodi se u pismu nemačkog kancelara. "Sve to bi moglo da zemlje kandidate značajno približi EU i da stvori novu ambiciju za realizaciju dodatnih reformi, neophodnih za punopravno članstvo", ocenio je Merz.
Kada je reč o Ukrajini, Merz smatra da, s ozbirom na situaciju u kojoj je ta zemlja, pregovarački proces sa EU neće biti tako skoro završen i predlaže da se odmah formalno otvore sva pregovaračka poglavlja sa tom zemljom. Merz je predložio i da se razmotri njegova ideja "pridruženog članstva".
U tom smislu, on se zalaže za veće učešće Kijeva u institucijama EU. Pojasnio je da bi takav status pridruženog člana značio da Ukrajina može da učestvuje na sastancima Evropskog saveta i Saveta EU, ali bez prava glasa. Ukrajini bi, prema oceni Merza, trebalo dodeliti i pridruženo članstvo u Evropskom parlamentu, takođe bez prava glasa. Slično pridruženo članstvo imala bi i u Evropskom sudu pravde.
Budžet EU ne bi odmah u celosti važio i za Ukrajinu, već u vidu kontrolisanih programa u zavisnosti od napretka te zemlje, a postojao bi i politički mehanizam koji bi ukinuo sve te pogodnosti u slučaju ozbiljnog nazadovanja Kijeva u oblasti temeljnih vrednosti EU ili u pregovorima, predložio je Merc.
Nemački kancelar je ocenio i da bi, punim usklađivanjem sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, Ukrajina preko klauzule 42 o međusobnoj pomoći dobila i "suštinsku bezbednosnu garanciju".