Komentar

A gde su tu građani – šta je Hrvatskoj odnelo deset godina članstva u EU

Autor: Ivan Odrčić, analitičar Bloomberg Adria

02. jul 2023, 13:45

Standard prosečnog građanina Hrvatske 75 odsto standarda stanovnika EU

Od 2011. do 2021. susedna zemlja izgubila oko pola miliona građana

Već decenijama više stanovnika umire nego što se rađa

A gde su tu građani – šta je Hrvatskoj odnelo deset godina članstva u EU

Depositphotos

Ivan Odrčić, analitičar Bloomberg Adria

Povodom desete godišnjice ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije, Ivan Odrčić, rukovodilac analiza makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije, daje svoj pogled na proteklu deceniju i uz analizu niza pokazatelja odgovara na pitanje kako se Hrvatska snašla u tom ekonomsko-političkom klubu.

U prvom delu komentara, objavljenom u subotu, Odrčić je analizirao ekonomske pokazatelje i stavio ih u odnose s uporedivim državama članicama, kao i sa celom EU.

 

Najvažniji razlog zbog kog i razmatramo ekonomske rezultate učinka ulaska Hrvatske u Evropsku uniju jeste kako se ulazak odrazio na standard građana ili kvalitet života. I tu su podaci relativno poražavajući.

Da, može se reći da je kupovna moć porasla, ali cinici bi rekli: "Za one koji su o(p)stali." Šta je s oko deset hiljada onih koji su sâm ulazak u članstvo Unije iskoristili za selidbu u druge delove zajednice?

Posmatrajući indikator stvarne individualne potrošnje (engl. actual individual consumption – AIC), koji relativno precizno meri standard prosečnog građanina na nacionalnom nivou, Hrvatska je u 2022. godini bila na nivou od 75 odsto proseka Unije. To je standard koji su, na primer, Poljska, Litvanija i Češka imale još 2012. godine, i to je ta poražavajuća činjenica na osnovu koje svaki stanovnik Hrvatske lako može da dobije uvid u to da li je prosperirao od prve desetogodišnjice članstva u jednom od najbogatijih klubova sveta ili nije.

Situacija je još gora ako znamo da je od 2011. godine, prema tadašnjim rezultatima popisa stanovništva, pa do poslednjeg popisa, onog 2021. godine, Hrvatska izgubila oko pola miliona građana. Brojka je pala na otprilike 3,8 miliona, ali su u tu statistiku uključeni i mnogi koji u zemlji fiktivno žive, odnosno na "privremenom" su radu u inostranstvu, dok je postojeće stanovništvo (još) starije.

Da situacija bude gora, u Hrvatskoj već decenijama više stanovnika umire nego što se rađa. Postojeća fertilna baza – broj žena koje su u reproduktivnom dobu – toliko je niska da je, s obzirom na to da su migracijski tokovi negativni, upitno i koliko bi se situacija poboljšala kad bi u nekom imaginarnom scenariju apsolutno sve polno zrele žene odjednom počele da rađaju najmanje troje dece.

Stopa potrebna za održavanje postojeće populacije procenuje se na iznad 2,1 deteta po ženi, dok ona u Hrvatskoj trenutno iznosi 1,5. Samo zbog migracijskih kretanja, Hrvatska je od 2012. do 2022. godine službeno izgubila oko 112.000 stanovnika, dok se neslužbeno brojke kreću na nivou višem i od četvrt miliona.

Azijska radna snaga

Trend dolazaka strane radne snage, mahom iz daleke Azije, na neatraktivna radna mesta sugeriše da postoji delimična supstitucija negativnog migracijskog trenda. Međutim, iskreno govoreći, većina te populacije će prvom prilikom otići u neku još bogatiju evropsku zemlju čim reše status unutar EU.

Zato same najave o stotinama hiljada izdatih radnih dozvola za te ljude ne moraju da plaše one koji su sumnjičavi prema stranim radnicima. Više bi trebalo da ih plaši činjenica da niko ne želi da dođe u značajnijem broju i za koju deceniju osigura penziju. Državne institucije istovremeno su još manje zainteresovane da migrante integrišu u društvo i da od migranata postanu susedi, prijatelji, supružnici, a ne isključivo "radna snaga".

Na kraju ipak treba biti optimističan i nadati se da narednih deset godina dolazi s nešto vedrijim ekonomskim vremenom, jer su mogućnosti koje pruža taj političko-ekonomski okvir Evropske unije mnogo veće u odnosu na situaciju u kojoj se ostaje izolovano ostrvo, posebno danas, u nikad turbulentnijoj Evropi. Članstvo Hrvatskoj nominalno osigurava konstantan i plodan dotok finansijskih sredstava – što ironično govori mnogo o nerazvijenosti te zemlje – kao i kakav-takav institucionalni okvir na kom se može graditi budućnost – bilo da se ona zove Ivan ili Ram.

Sve vesti iz rubrike Komentar

Komentar

sve vesti iz rubrike Komentar

Registrujte se da biste nastavili sa čitanjem. Registrujte se

Nastavite sa čitanjem odabirom jedne od opcija ispod

BESPLATNI NALOG

Pročitajte ovaj i još 1 članak (ne odnosi se na PREMIUM članke)

Besplatan newsletter

Registrujte se

Pretplata

Neograničen pristup premium sadržaju na svih 5 portala

Neograničen pristup TV & video sadržaju

Ekskluzivne priče i analize iz Businessweek Adria

Istraži ponude

Aktivirajte još 1 besplatan članak i nastavite sa čitanjem.

Otključajte sada

Iskoristili ste 1 besplatni članak

Cenimo vaš interes za pouzdane informacije. Aktivirajte još 1 besplatan članak i nastavite sa čitanjem.

Otključajte sada

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € nedeljno.

Dobijte neograničen pristup danas

Nastavi

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € nedeljno.

Istraži ponude

Vaši rivali već znaju ovo. Hoćete li ostati u mraku?

Pridružite se sada za samo 11€ mesečno. Otkažite bilo kada.

Istraži ponude