Crni petak možda je počeo u Sjedinjenim Američkim Državama, ali je danas globalni šoping događaj koji je potpuno zaživeo i u Evropi. Istraživanja pokazuju da je, uprkos geopolitičkim tenzijama i rastu troškova života, raspoloženje evropskih potrošača i dalje iznenađujuće stabilno.
Anketa PwC-a sprovedena među 10.000 Evropljana pokazala je da gotovo dve trećine njih planira da tokom vikenda Black Friday i Cyber Monday kupi barem jedan proizvod, uz prosečnu potrošnju od 268 evra. Njih 14 odsto planira da potroši najmanje 500 evra, što dovoljno govori o tome koliko se ovaj trend ukorenio na Starom kontinentu.
Opširnije
Black Friday 2025. u Srbiji - veliki popusti ili velika iluzija
Kako se čini, pojedine radnje i butici u šoping centrima velikodušno ističu popuste u izlozima, ali ne svi.
25.11.2025
Sniženje marži donelo udar za inflaciju i najvećeg trgovca u zemlji
Manje od tri meseca otkako je na snagu stupila uredba Vlade Srbije o ograničenju marži u trgovinskom sektoru, za vodeći maloprodajni lanac u zemlji stigle su najave da će zatvoriti više prodavnica u zemlji i otpustiti deo zaposlenih.
19.11.2025
U formiranju cena avio-karata AI može izazvati nepredvidive troškove
Dinamično oblikovanje cena avionskih karata pomoću veštačke inteligencije može putnicima doneti neizvesnost i iznenađenja prilikom kupovine.
19.10.2025
Zašto cene u marketima nisu jednostavna priča o maržama trgovaca
Građane Srbije u ponedeljak bi trebalo da dočekaju niže cene brojnih proizvoda u marketima, kao deo državne mere ograničavanja trgovačkih marži, tome je u četvrtak prethodilo usvajanje uredbe o ograničenju trgovinskih marži
28.08.2025
Ali dok brojni kupci s uživanjem pune korpe, iza scene se odvija priča koja nije nimalo glamurozna ni uzbudljiva. Prema analizi organizacije Transport & Environment iz 2022. godine, kamioni koji su prevozili pakete kupljene tokom Crnog petka proizveli su oko 1,2 miliona tona CO₂, što je 94 odsto više nego u prosečnoj sedmici. Ako se uzme u obzir rast e-trgovine i sve veće očekivanje kupaca da im paket stigne dan nakon kupovine, pa čak i istog dana, emisije iz transporta predstavljaju samo deo ekološkog otiska ove kupovne groznice.
Šta se krije iza sniženja za Black Friday
Zapravo, ceo Black Friday počiva na iluziji uštede. Organizacija Which? u svom istraživanju otkrila je da je devet od 10 "Black Friday popusta" tokom godine bilo jeftinije ili barem podjednako skupo. Mnoge prodavnice redovno podižu cene uređaja ili odeće nedeljama pre akcije kako bi kasnije izgledalo kao da su ih drastično snizile. Potrošači, pod pritiskom masovnih reklamnih kampanja i vremenski ograničenih ponuda, često kupuju impulsivno, da bi tek naknadno shvatili da su naseli na trik. Nije slučajno što više od polovine kupaca kasnije žali zbog barem jedne kupovine obavljene tokom Crnog petka.
Tada nastaje novi problem – lavina povrata. U danima nakon Crnog petka broj vraćenih proizvoda raste i do 143 odsto. Svaki povrat znači nove isporuke, dodatnu potrošnju energije, ponovno pakovanje ili čišćenje proizvoda, a prečesto i bacanje artikala koji se više ne mogu prodati kao novi. U Sjedinjenim Američkim Državama emisije povezane s povratima robe uporedive su s emisijama tri miliona automobila na putevima. Kada se uzme u obzir da pojedini brendovi jednostavno spaljuju ili bacaju vraćene proizvode jer im je to jeftinije nego da ih ponovo puste u prodaju, postaje jasno da se Black Friday pretvara u začarani krug proizvodnje i otpada.
Kupci ove godine planiraju da potroše u proseku 268 evra tokom Black Friday vikenda | Bloomberg
Problem nisu samo povrati. Proizvodi kupljeni tokom Black Friday nedelje u proseku imaju kraći životni vek. Istraživanja pokazuju da čak 80 odsto proizvoda kupljenih tokom promotivnih akcija završi u otpadu nakon samo nekoliko korišćenja. To je posebno izraženo kod jeftine elektronike, modnih dodataka i kućnih gedžeta. Čak i kada ih kupci ne vraćaju, vrlo brzo gube vrednost ili prestaju da rade, što vodi novom krugu kupovine i još jednom komadu otpada na deponiji. Simbolično, tokom 2022. godine ljudi su odbacili 5,3 milijarde mobilnih telefona, pri čemu velika većina nije reciklirana, iako sadrže plemenite metale i materijale koji se mogu ponovo iskoristiti.
Dostave predstavljaju dodatno opterećenje. Analize pokazuju da tokom perioda Black Friday dolazi do primetnog rasta emisija u gradovima, pre svega zbog velikog povećanja broja dostavnih vozila na ulicama. U Velikoj Britaniji, na primer, dostave povezane s Black Friday vikendom ispustile su količinu gasova sa efektom staklene bašte jednaku emisijama 435 povratnih letova između Londona i Njujorka. Kada se tome dodaju viši nivoi azot-dioksida, finih čestica i dodatne saobraćajne gužve, postaje jasno da Black Friday ne opterećuje samo ekonomiju, već i gradski vazduh.
Pakovanja su posebna priča. Procene za 2024. godinu pokazuju da je tokom perioda Black Friday generisano više od 700.000 tona kartonskog i plastičnog otpada. Plastične kese, folije i zaštitni materijali često su jednokratni i teško reciklabilni. WWF je utvrdio da interakcija s plastikom negativno utiče na 88 odsto istraživanih vrsta, dok je mikroplastika danas prisutna u ljudskoj krvi, plućima i posteljici. Kada kupujemo mali gedžet umotan u tri sloja plastike i ogroman kartonski sanduk, kupujemo i problem koji će trajati decenijama.
Iza proizvodnje stoje i ljudske priče koje retko povezujemo s Crnim petkom. Ogromni volumeni jeftinih proizvoda zahtevaju jeftinu radnu snagu, a mnogi radnici u tekstilnim i elektronskim pogonima širom sveta i dalje primaju plate daleko ispod iznosa potrebnog za dostojanstven život. Tokom perioda Black Friday opterećenje raste, a radni uslovi se dodatno pogoršavaju.
Čak 80 odsto artikala kupljenih tokom Black Friday akcija završi u otpadu nakon nekoliko korišćenja | Bloomberg
Black Friday i održivost
Postavlja se pitanje može li Crni petak ikada biti održiv. Verovatno ne u klasičnom smislu, ali može postati manje problematičan. Poslednjih godina pojavljuju se pokreti i brendovi koji nude alternativu. Green Friday promoviše bojkot kupovine i ulaganje u prirodu, Blue Friday podstiče donacije za čišćenje okeana, a brendovi poput Patagonije, The Ordinaryja ili Freitaga zatvaraju prodavnice i nude popravke ili pozajmice umesto popusta. Čak i velike kompanije uvode programe otkupa i reciklaže starih proizvoda, čime barem delimično ublažavaju negativne efekte kupovne groznice.
Ako već kupujemo, to možemo činiti promišljenije. Održivija kupovina ne znači potpuno odricanje, već promenu pristupa. Najbolji način da smanjimo sopstveni uticaj jeste da izbegavamo proizvode koji se najčešće vraćaju, pre svega odeću i tehnologiju, osim ako nismo potpuno sigurni da ćemo ih zadržati. Kvalitet bi uvek trebalo da bude važniji od količine, jer proizvodi koji traju godinama ostavljaju daleko manji ekološki otisak od onih koji se raspadnu posle nekoliko meseci. Dobro je razmotriti i kupovinu kod lokalnih trgovaca ili manjih proizvođača. To često znači kvalitetnije proizvode, kraće lance snabdevanja i manje ambalaže.
Promišljen odabir sprečava povrate i nepotrebni otpad | Bloomberg
Sve više brendova danas pruža transparentne informacije o proizvodnji i materijalima, pa je podrška takvim proizvođačima jedan od najjednostavnijih načina da se podstaknu stvarne promene u industriji.
Vredi obratiti pažnju i na sertifikate koji garantuju da su materijali organski, netoksični ili odgovorno proizvedeni. Takve oznake nisu samo dekoracija, već potvrda da proizvod ispunjava visoke standarde bezbednosti i održivosti. Na kraju, ambalaža je često prvi otpad koji stvorimo, pa će izbor proizvoda sa minimalnim, recikliranim ili kompostabilnim pakovanjem imati veliki značaj na duži rok.
Crni petak verovatno neće nestati, ali način na koji u njemu učestvujemo može se značajno promeniti. Ako potrošači kupuju promišljeno, ako brendovi usvajaju održivije prakse i ako gradovi pronađu načine da smanje emisije iz dostave, moguće je da ova "najveća kupovina godine" jednog dana izgubi svoj razorni uticaj na životnu sredinu. Do tada, svaka odluka koju donosimo kao pojedinci, pa čak i ona o jednoj jedinoj kupovini, važnija je nego što mislimo.