Administracija američkog predsednika Donalda Trumpa radi na smanjivanju opsega proizvoda od čelika i aluminijuma na koje je uvela carine. Kompanije teško mogu da obračunaju ove carine, a Evropska unija želi da se stope ograniče u okviru predstojećeg trgovinskog sporazuma sa SAD, rekla je osoba upućena u ovo pitanje.
Kancelarija američkog trgovinskog predstavnika (USTR), vladina agencija, ulaže velike napore kako bi rešila probleme do kojih je došlo prošle godine pošto je Ministarstvo trgovine SAD pokušalo da na brzinu sprovede carinsku politiku Trumpove administracije, naveo je upućeni izvor.
Bela kuća je obavestila kompanije da su izmene u pripremi, ali detalji i rokovi i dalje nisu poznati, dodao je izvor.
Opširnije
Trump na meti kritika zbog carina Kanadi dok rastu strahovi pred izbore
Carinske politike Donalda Trumpa doživele su dosad najjači politički udarac.
12.02.2026
EU odbila zahtev SAD da ublaži tehnološka pravila za niže carine
Antimonopolska komesarka Evropske unije odbacila je mogućnost ublažavanja tehnoloških propisa bloka zemalja.
25.11.2025
Macron poručuje: Evropa mora da se suprotstavi Trumpu oko trgovine i tehnologije
Macron je rekao da ove godine očekuje sukob sa američkim predsednikom zbog regulative EU u oblasti digitalnih usluga.
10.02.2026
O planovima o ukidanju dela mera ranije je pisao Financial Times.
Portparoli USTR-a i Ministarstva trgovine nisu odmah odgovorili na zahteve za komentar koji su im upućeni posle radnog vremena u Vašingtonu.
Carine od 50 odsto
Trump je prošle godine uveo carine od 50 odsto na uvozni čelik i aluminijum kao meru proziv viška proizvodnih kapaciteta u Kini. Taj potez je snažno pogodio i druge velike trgovinske partnere, uključujući Kanadu, EU, Meksiko i Južnu Koreju.
Kasnije su na spisak dodati i takozvani derivatni proizvodi koji sadrže te metale. Kompanije su se zbog toga našle pred zahtevnim zadatkom da utvrde u kom se procentu ti materijali nalaze u robi koju nabavljaju iz inostranstva.
Trumpove carine na uvoz u SAD ove nedelje se preispituju i u Kongresu, kao i u odvojenim izveštajima koje su objavili Kongresna kancelarija za budžet i Banka federalnih rezervi Njujorka. Obe ove institucije su navele da najveći deo troškova carina snose američki potrošači i kompanije, što je u suprotnosti sa Trumpovim tvrdnjama da ih plaćaju strani izvoznici.
Ukidanje ili ograničavanje carina na derivatne proizvode bio bi pozitivan korak ka primeni trgovinskog sporazuma SAD-EU. Okvir sporazuma je usaglašen prošle godine, ali još nije potpuno sproveden.
U slučaju EU, i dalje su na snazi američke carine od 50 odsto na čelik i aluminijum, kao i na mnoge druge derivatne proizvode. Vašington nekoliko puta godišnje revidira listu derivatnih proizvoda koji podležu višoj carinskoj stopi.
EU je posebno zabrinuta zbog obima proizvoda pogođenih stopom od 50 odsto na metale, koji se odnosi na stotine artikala. Brisel brine i to što bi uvođenje novih, viših carina za različite industrije moglo da podrije trgovinski sporazum između EU i SAD i ugovorenu najvišu stopu carine od 15 odsto, izvestio je ranije Bloomberg.