Pregovori između ruskih vlasnika u Naftnoj industriji Srbije (NIS) i predstavnika mađarskog Mola trebalo bi da se završe do kraja sedmice, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović, posle sastanka sa ministrom spoljnih poslova i trgovine Mađarske Péterom Szijjártóm. Istakla je da se razgovaralo sa još nekim mogućim partnerima i da je cilj da se, posle završetka pregovora tokom ove nedelje, potpiše obavezujući sporazum.
Ministarka očekuje da se većinski ruski vlasnici NIS-a dogovore o svim bitnim detaljima transakcije sa kupcima, kako je rekla, "pre svega sa Molom i možda sa još nekom kompanijom", kako bi se stvorili uslovi da se pošalje američkoj administraciji zahtev za produžetak licence.
"Razgovarali smo o pregovorima koji se vode između ruskih vlasnika u NIS-u i mađarske kompanije Mol i još nekim mogućim partnerima i cilj je da se ti razgovori završe do kraja ove nedelje, da se potpiše i obavezujući sporazum o prenosu vlasništva, znači o izlasku vlasništva ruskih akcionara, odnosno otkupu tih akcija novih vlasnika", rekla je Đedović Handanović posle pomenutog sastanka.
Opširnije
Diplomatski manevri oko NIS-a: Srbija, Mol i UAE pregovaraju, Amerika odlučuje
Više od tri meseca otkako su stupile na snagu američke sankcije Naftnoj industriji Srbije, pregovori o sudbini njenog ruskog vlasničkog udela čini se da ulaze u završnu, ali i dalje nejasnu fazu.
pre 7 sati
Vučić za dva-tri dana očekuje sporazum Rusa i Mola za kupovinu NIS-a, ali ne isključuje ni ADNOC
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović najavila je da će u ponoć između ponedeljka i utorka posle skoro 100 dana, u NIS poteći prva sirova nafta preko Janafa
12.01.2026
Srbija najavljuje veći udeo u NIS-u, a Mađarska skori kraj pregovora sa Rusima
Dok Srbija razmatra kupovinu dodatnih pet odsto akcija NIS-a, stručnjaci ocenjuju da bi to donelo vrlo malo, dok pregovori sa Molom o ruskom udelu ubrzano napreduju, uz najavu iz Mađarske da bi razgovori mogli biti završeni do kraja meseca.
08.01.2026
Kako je dodala, nakon toga će biti upućen zahtev američkoj administraciji za produženje licence, kako bi se stvorili uslovi da se pregovori nastave i da bi se oni završili u roku, koji je trenutno dala američka administracija, a to je 24. marta. Dakle, zaključila je, važno je da prvo dođe do produženja licence, a onda da se stvore uslovi da dođe i do zaključivanja ugovora.
"Produženje licence je važno za kompaniju, važno je za tržište, važno je za budućeg kupca, važno je za naše građane, za našu privredu. Ono što smo se mi danas dogovorili jeste da počnemo rad na međudržavnom sporazumu između Srbije i Mađarske, koji je isto važan za ovu transakciju u sveobuhvatnom smislu, i da kažem u određenoj meri dogovorimo se oko budućih strateških projekata, oko rada NIS-a, o povećanju i udela srpskog vlasništva i sve ono što treba dve prijateljske zemlje da dogovore u ovim okolnostima, a pre svega da ima dovoljno predvidivosti za buduće ulaganja i za budući partnerski odnos u koji ja ne sumnjam", kazala je ministarka.
Prema njenim rečima, očekuje se da pre kraja nedelje rafinerija u Pančevu nastavi sa radom, jer je ove nedelje isporučivana sirova nafta.
Mol želi većinski udeo u NIS-u, rafinerija od strateškog značaja
Tom prilikom, ministar Szijjártó naglasio je da je Mol zainteresovan za dobijanje većinskog vlasništva u NIS-u. "MOL želi da dobije većinski udeo. Specifikacija svih daljih podataka, naravno, zavisi od Mola, ali svakako govorimo o većinskom vlasništvu."
Na pitanje da li očekuje pozitivan odgovor kada bude poslat zahtev američkom OFAC-u (engl. Office of Foreign Assets Control - Kancelarija za kontrolu inostrane imovine), Szijjártó je rekao: "Što se tiče pitanja o sankcijama (NIS-u), čim dođe između Mola i Gazprom Nefta do prvog važnog dogovora, mi ćemo se odmah obratiti OFAC-u u Vašingtonu i nadamo se da će u sklopu jednog ubrzanog procesa biti obezbeđena i dozvola. Što se tiče diplomatskih zadataka s tim u vezi, radimo na tome i prema Americi."
Depositphotos
Szijjártó je dodao da je Rafinerija nafte u Pančevu od strateškog značaja za Mol i istakao da nisu tačni medijski natpisi u kojima tvrde da bi mađarska naftna kompanija, u slučaju preuzimanja NIS-a, zatvorila pančevačku rafineriju.
Naglasio je i da će doći do potpisivanja međudržavnog sporazuma između Vlade Srbije i Vlade Mađarske, kojim će se pridati strateška važnost izgradnji naftovoda između dve zemlje za koji je, početkom januara, raspisan tender. "Kada Mol bude otkupio većinski udeo u NIS-u i kada se završi izgradnja naftovoda, doći ćemo do izuzetno povoljne energetske situacije kakvu dosad nismo imali."
Transnafta a.d. Pančevo raspisala je tender za izgradnju naftovoda između Srbije i Mađarske početkom januara, a ponude se mogu poslati do 5. februara. Izgradnjom ovog naftovoda, Srbija diverzifikuje svoje izvore snabdevanja i tako jača energetsku stabilnost i sigurnost. Naftovod će na teritoriji Srbije biti nešto duži od 100 kilometara, a planirani kapacitet iznosi oko 5,5 miliona tona sirove nafte godišnje.
Ima li prostora za ADNOC
Zvanične izjave stižu posle više od tri meseca otkako su stupile na snagu američke sankcije NIS-u i par dana pošto je državni vrh najavio da će se uskoro definitivno znati ko će biti kupac ruskih akcija, uz naknadni nagoveštaj da bi tu zapravo moglo biti reči o dva kupca: pomenutoj mađarskoj naftnoj kompaniji Mol i Abu Dhabi National Oil Companyju (ADNOC), državnoj energetskoj firmi Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
To je predstavljalo promenu tona u odnosu na prethodne poruke zvaničnika u kojima se najavljivao jedan novi vlasnik. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sredu je, podsetimo, saopštio da zna ko je bliži kupovini NIS-a, ali da o tome ne može još da priča, te da se nada da će u preuzimanje biti uključena oba aktera.
U sredu je, komentarišući potencijalno dualno preuzimanje ruskog paketa akcija od strane Mola i ADNOC-a, broker i ekonomski konsultant Branislav Jorgić ocenio da bi to verovatno dovelo do toga da Mol ne bude većinski vlasnik, to jest da neće uzeti preko 50 odsto deonica, što je suprotno težnjama Mađara koje je Szijjártó izneo u četvrtak. "Teoretski je to moguće, ako ADNOC kupi samo pet odsto akcija, ali mislim da je malo verovatno."
Ključna pitanja o rafineriji
NIS
Kako je Bloomberg Adria već pisala, dok su se proteklih dana intenzivirale spekulacije o Molu kao novom vlasniku NIS-a, otvorilo se pitanje da li bi se toj firmi više isplatilo da zadrži operacije u rafineriji u Pančevu ili da je zatvori, a pre Szijjártóve izjave od četvrtka, stručnjak za energetiku Aleksandar Kovačević istakao je da optimalno rešenje za snabdevanje derivatima nafte u Srbiji traži odgovore na četiri ključna pitanja:
-
Kako preraditi malu količinu domaće nafte tako da to donese trajniju ekonomsku korist i omogući formiranje i rast investicionog razvojnog fonda, odnosno funkcionalne imovine za period kada se resurs utroši?
-
Kako obezbediti snabdevanje domaćeg tržišta naftnih derivata tako da cena bude ista ili niža nego u zemljama u okruženju, a budžetski prihodi isti ili veći?
-
Kako osigurati pouzdanost snabdevanja u zatečenim geopolitičkim okolnostima uz visoke troškove transporta do otvorenog mora?
-
Kakav je efekat mogućih izmena u strukturi snabdevanja derivatima nafte na sigurnost snabdevanja prirodnim gasom?
"Za svrhu prerade nafte iz domaće proizvodnje potrebna je napredna rafinerija odgovarajućeg kapaciteta koja bi bila prilagođena kvalitetu domaće nafte ili uslužna prerada u rafineriji gde su transport, kvalitet prerade, troškovi prerade i pouzdanost isporuke vrlo povoljni. Da bi troškovi uslužne prerade bili povoljni, rafinerija bi morala imati veliki obim prerade nafte iz nekog drugog izvora i jeftinu dopremu te nafte. Ovo se ne može ostvariti u rafineriji u Pančevu", kazao je Kovačević u izjavi za Bloomberg Adriju.
Rafinerija je, prema njegovim rečima, mala sa stanovišta modernih konkurentnih rafinerija, a nema pristup moru "pa su joj transportni troškovi neobično veliki". "Ta rafinerija je dovoljno velika da se preradom male količine domaće nafte ne mogu pokriti njeni fiksni troškovi održavanja i plata. Istovremeno, rafinerija je dovoljno mala da ne može biti konkurentna na tržištima koja imaju pristup moru. To se jasno može videti u Bosni i Hercegovini, gde je tržište podeljeno između pomorskih isporuka preko luke Ploče (koja ima ozbiljna politička i druga ograničenja) i isporuka iz Pančeva", dodao je.
Kako je sagovornik napomenuo, ukoliko se domaća nafta prerađuje u ovoj rafineriji, svi su izgledi da bi se time unakrsno subsidirala prerada uvozne nafte. "Time je celokupna vrednost domaće nafte iz prethodnih godina utrošena pa niti ima nafte niti ima adekvatnog investicionog fonda. To se moglo uočiti tokom pandemije iz 2020. godine kada je proizvodnja domaće nafte bila vrlo velika bez obzira na vrlo nisku cenu nafte na svetskom tržištu."
Uz to, transport naftovodom nije obuhvaćen međunarodnom konvencijom o pravu mora. "Pravo pristupa luci naftovodom nije garantovano konvencijom pa je svaki dogovor o ceni pristupa u stvari politički sporazum. To se jasno vidi na primeru komplikovanih pregovora između Mola i Jadranskog naftovoda (Janaf). S druge strane, rafinerije u dubini teritorije moraju plaćati premiju ovom naftovodu da bi ga odvratile od konverzije u produktovod. Veliki produktovod iz luke Rijeka u unutrašnjost kontinenta bi omogućio da se na tržištu nađu veliki proizvođači iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Indije, Saudijske Arabije, UAE i slično. Takva konverzija bi poboljšala snabdevanje Ukrajine dizelom i potpuno eliminisala niz malih rafinerija u centralnoj Evropi."
Kovačević zaključuje da je plaćanje premije ovom naftovodu preduslov za očuvanje zatečenog stanja, kako na rafinerijskom tržištu u centralnoj Evropi (i Srbiji), tako i u Ukrajini.
Bloomberg
"Dunavska konvencija onemogućava investicije u plovila i ekonomičnu plovidbu. Nedavne promene u vezi sa učešćem Ruske Federacije u procesu odlučivanja u Dunavskoj komisiji stvorile su pretpostavku za izmene ove konvencije i otvaranje dunavskog regiona za isporučioce derivata nafte iz Crnog mora. To se zasad ne dešava i postoji velika neizvesnost u vezi sa ovim pitanjem", ističe sagovornik.
Takođe, modernizacija železnica između Beograda i morskih luka u Rijeci, Baru, Burgasu, Istanbulu i Solunu se odlaže već dugi niz godina. "Isto tako ne postoje ni valjana rešenja za efikasan prelazak granica između Evropske unije (EU) i Srbije. Time su troškovi transporta železnicom uvećani bez obzira na to što je pristup moru železnicom garantovan Međunarodnom konvencijom o pravu mora."
Optimalno rešenje ovih transportnih pitanja bi, prema njegovom mišljenju, brzo pretvorilo Beograd u ključno tržište derivata nafte za centralnu Evropu s jedne strane, ali bi tražilo prilagođavanje rafinerije Pančevo s druge strane. To bi tržište omogućilo "interesantnu trgovinu između crnomorskog i mediteranskog tržišta", kazao je on i dodao da bi to moglo biti "interesantno za Rusku Federaciju, Kazahstan, Azerbejdžan i sve izvoznike iz Mediterana".
Dakle, ostvarenje svih komercijalnih i političkih koristi koje bi međunarodna trgovina derivatima donela ne osigurava lokalno tržište za nedovoljno veliku (i nedovoljno malu) rafineriju u Pančevu u sadašnjoj konfiguraciji, smatra on i napominje da međunarodna trgovina u velikom obimu možda otvara neke nove prilike za rafineriju i petrohemiju u Srbiji, ali da je to složenija tema.
"Trgovina derivatima iz više izvora i pravaca snabdevanja je optimalan sistem kojim se obezbeđuje sigurnost snabdevanja i povoljna cena za domaću potrošnju, a zadržava strateška sloboda za elektrifikaciju transporta. Što god je veći tranzit derivata za treća tržišta, utoliko su veće povoljnosti. To se moglo uočiti tokom prethodnih nedelja kada je trgovina derivatima uspešno snabdevala domaće tržište", pojasnio je.
Takođe, komercijalizacija tržišta naftnih derivata stvara priliku za komercijalizaciju tržišta gasa - i tu se nalaze značajne prilike za ekonomski razvoj. "Jeftiniji način pribavljanja gasa i efikasnija upotreba gasa mogu brzo i znatno smanjiti potrošnju naftnih derivata, smanjiti troškove u poljoprivredi i otvoriti nove prilike za trgovinu u tranzitu. Sada jako mali deo upotrebe gasa u Srbiji ostvaruje dodatu vrednost. S druge strane, postoje prilike da se gas svrsishodno upotrebi za sasvim druge namene. Upotreba gasa po modelu iz sredine osamdesetih godina prošlog veka ne daje najbolje rezultate polovinom treće decenije ovog veka. Valjana upotreba gasa otvara prilike za različite vidove snabdevanja koji mogu otkloniti rizike koji sada postoje i koji vrše uticaj na slobodu odlučivanja o tržištu naftnih derivata."
Uvoz derivata je, kako je istakao, skuplji po jedinici energije nego uvoz sirove nafte, pa to utiče na spoljnotrgovinski bilans. Stoga je ovaj scenario moguć "samo ukoliko se uvezeni derivati koriste svrsishodno za komercijalne aktivnosti koje imaju izvozni karakter", a "to u Srbiji nije slučaj".
"Najveći deo derivata se koristi neproduktivno u gradskom saobraćaju uz male prosečne brzine i malu dodatu vrednost. Sa stanovišta ekonomskog razvoja Srbije, potrebna je aktivna industrijska politika da se utrošak derivata nafte brzo i znatno umanji. Imajući u vidu industriju Srbije koja uključuje elemente za električna vozila, elektrificirane železničke pruge, kompaktne urbane prostore i razvoj digitalnih servisa jasno se vide preduslovi za znatno smanjenje utroška derivata nafte i zamenu domaćom električnom energijom uz ogromne ekonomske koristi. Interesantno je primetiti da se Srbija nalazi na kritičnom transportnom putu za električna vozila iz Kine i SAD u centralnu Evropu", kazao je Kovačević.
Depositphotos
Ukoliko se usvoji pretpostavka da je deficit spoljnotrgovinskog bilansa nepromenjiva okolnost sledi da su uvoz i prerada sirove nafte u Pančevačkoj rafineriji neophodni radi održanja fiskalne i monetarne stabilnosti, a to, upozorio je stručnjak, ima kratkoročne i dugoročne troškove. "U kratkom roku, potrebno je trošiti domaću naftu da bi maloprodajna cena derivata na domaćem tržištu koliko – toliko ličila na cene u okruženju. Izostaje investicioni fond i razvojni efekti tog fonda. Postoje strateški i geopolitički rizici koji slede iz premije koja se plaća za upotrebu naftovoda. Dobra vest je da se ovi rizici i troškovi propuštenih razvojnih prilika teško uočavaju pa se trenutno rasprava vodi samo o neophodnosti da se zadrži zatečeno stanje."
Kovačević je skrenuo pažnju i na to da je da "prodajom udela ruskog preduzeća u NIS-u prestaje primena međudržavnog ugovora između Srbije i Ruske federacije na NIS", te da je stoga potrebno "da bilo koji drugi investitor ima poseban ugovor sa Republikom Srbijom kojim bi se definisala industrijska politika za duži period, koliko je potrebno da se investicija isplati i da gore navedeni rizici ponovo dođu do izražaja".
(Ažurirano kroz tekst.)