Srbija

Kozmetički bum: Srbija beleži rekordan izvoz krema i parfema

Autor: Dragana Tomić

13. avgust 2024, 06:00

Izvoz kozmetičkih proizvoda u prvih pet meseci iznosi 36,8 miliona evra

Najveća tržišta za kozmetiku iz Srbije su Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Ruska Federacija

Najznačajniji izvoznici kozmetike su Henkel Srbija, Esensa, Korpa, Beiersdorf i Sarantis

Kozmetički bum: Srbija beleži rekordan izvoz krema i parfema

Depositphotos

Dragana Tomić
Novinarka

Izvoz kozmetičkih proizvoda iz Srbije u prvih pet meseci ove godine nastavio je da raste. Ukoliko se ova dinamika zadrži, navode u Privrednoj komori Srbije (PKS), realno je očekivati da će u 2024. godini izvoznici kozmetike postaviti nove rekorde.

Prema podacima PKS,  vrednost izvoza kozmetičkih proizvoda iz Srbije u prvih pet meseci ove godine iznosio je 36,8 miliona evra, što je za oko osam odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.

"Vrednost izvoza iz 2023. godine predstavlja najveći obim izvoza kozmetičkih proizvoda u poslednjih pet godina. Izvoz kozmetičkih proizvoda dostigao je prošle godine vrednost od 80,2 miliona evra, što je za oko 40 odsto više u odnosu na 2022, kada je vrednost izvoza bila 57,8 miliona evra. Izvoz kozmetičkih proizvoda iz Srbije iz godine u godinu se stalno povećava od 2019. godine i prosečno godišnje raste za oko 12 odsto", navodi za Bloomberg Adriju Nikola Ranković, viši savetnik u Centru za strateške analize, analitiku, planiranje i publikacije Privredne komore Srbije.

Prema njegovim rečima, kozmetika proizvedena u Srbiji u 2023. godini najviše se izvozila na tržišta regiona i Ruske Federacije.

"Tri najvažnija i najveća tržišta za kozmetiku iz Srbije su Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Ruska Federacija, na koja se izveze oko 50 odsto od ukupnog plasmana kozmetike u inostranstvo. Kozmetički proizvodi svoje kupce nalaze i u zemljama Evropske unije kao što su Bugarska, Austrija, Rumunija, Slovenija, Hrvatska, Nemačka i Mađarska, ali u znatno manjem obimu. Značajan plasman srpska kozmetika ima i na Kosovu i Metohiji i u Severnoj Makedoniji", ističe on.

Privatna arhiva/Nikola Ranković
 

Ranković kaže da su inostranstvu prošle godne najviše plasirani proizvodi za ulepšavanje i negovanje kože, sa godišnjom vrednošću izvoza od 33 miliona evra, kao i parfemi i toaletne vode, sa izvozom od 10 miliona evra.

"Ova dve kategorije proizvoda čine 54 odsto ukupnog izvoza svih kozmetičkih proizvoda. Pored njih, vredno je spomenuti još i preparate za kosu čiji je izvoz iznosio 7,5 miliona evra, ali i dezodoranse za ličnu upotrebu i šampone za kosu, čiji je izvoz iznosio 5,5 i 4,3 miliona evra", dodaje Ranković.

Među najznačajnijim izvoznicima kozmetike iz Srbije su firme Henkel Srbija, Esensa, Korpa, Beiersdorf i Sarantis.

Nema uspeha bez kvaliteta

Ključni faktori za uspeh na stranim tržištima, prema mišljenju Božidara Backovića, vlasnika preduzeća Colloid, koje proizvodi i izvozi kozmetičke proizvode, jesu kvalitet, ispunjavanje svih zakonskih zahteva i standarda, kao i izgradnja pouzdanog distributivnog lanca.

"Ključ je u kvalitetu proizvoda, inovativnosti i prilagođavanju trendovima i potrebama potrošača. Konstantno unapređivanje proizvoda i pažljivo praćenje tržišnih trendova ključni su faktori za uspeh na zahtevnom evropskom tržištu", rekao je Backović, čija firma godišnje proizvede oko 1.500.000 jedinica kozmetičkih proizvoda, koristeći domaće sirovine i ambalažu.

Šta nam donosi sporazum sa Kinom?
Depositphotos
 

Sporazum o slobodnoj trgovini Srbije i Kine, koji su u oktobru prošle godine u Pekingu potpisali ministri trgovine Srbije Tomislav Momirović i Kine Wang Wentao, stupio je na snagu 1. jula ove godine.

Sporazum predviđa da se na tržište najmnogoljudnije zemlje Dalekog istoka bez carina, pored voća, mesa, čelika, kućne hemije i brojnih drugih proizvoda (više od 10.000), izvoze i kozmetički proizvodi iz Srbije.

"Ono što sada možemo reći je da je dosadašnji izvoz u Kinu nizak, tek negde oko pola miliona evra u 2023. godini. Dosadašnja stopa carine za izvoz ovih proizvoda u Kinu bila je od  tri do pet odsto i za veliku većinu ovih proizvoda Sporazum o slobodnoj trgovini predviđa potpunu liberalizaciju već od prve godine primene, osim za proizvod kao što je puder, za koji je predviđena postepena liberalizacija", objašnjava Ranković.  

Evropsko tržište kozmetike teško 96 milijardi evra

Prema podacima Cosmetics Europe the Personal Care Associaton (Evropska kozmetička asocijacija)  više od 500 miliona potrošača u Evropi svakodnevno koristi kozmetičke proizvode i proizvode za ličnu negu kako bi zaštitili svoje zdravlje i podigli svoje samopouzdanje. Od antiperspiranata, parfema, šminke i šampona, do sapuna, krema za sunčanje i pasta za zube, kozmetika igra sve važniju ulogu u svim fazama života ljudi.

Vašu prijavu nije moguće sačuvati. Molimo vas, pokušajte ponovo.
Uspešno ste se prijavili.

Upravo zbog toga ne treba da čudi što je evropsko kozmetičko tržište za sedam godina poraslo za skoro 20 milijardi evra.  Prema Cosmetics Europe, procenjeno je 2017,godine na 77,6 milijardi evra, a 2023. na čak 96 milijardi evra. S rezultatom iz 2023. godine Evropa se po vrednosti kozmetičkog tržišta pozicionirala na drugo mesto, odmah iza Amerike, čije se tržište procenjuje na oko 102 milijarde evra.

Najveća nacionalna tržišta kozmetike i proizvoda za ličnu negu u Evropi su Nemačka (15,9 milijardi evra), Francuska (13,7 milijardi evra), Italija (12,5 milijardi evra), Velika Britanija (11,0 milijardi evra), Španija (10,4 milijarde evra) i Poljska (5,2 milijarde evra).

U Evropi je 2023. više od 259.244 ljudi bilo direktno zaposleno, a dodatnih 2,68 miliona indirektno u kozmetičkoj industriji. Važno je reći i da je oko 27.500 naučnika iz različitih disciplina, uključujući fiziku, mikrobiologiju, biologiju, toksikologiju, fiziologiju, nanonauku, analitičku hemiju i genetiku, prošle godine radilo za evropski kozmetički sektor.

Sve vesti iz rubrike Ekonomija

Niš novi eldorado za nekretnine
Srbija

Niš novi eldorado za nekretnine

Prošle godine su definitivno zvezda tržišta bili stanovi, a broj prodaje stanova u celoj godini porastao za 13 odsto, dok su druge vrste nepokretnosti imale ili stagnaciju ili blaži pad.

22.05.2025

Autor: Marijana Avakumović

Ekonomija

sve vesti iz rubrike Ekonomija

Registrujte se da biste nastavili sa čitanjem. Registrujte se

Nastavite sa čitanjem odabirom jedne od opcija ispod

BESPLATNI NALOG

Pročitajte ovaj i još 1 članak (ne odnosi se na PREMIUM članke)

Besplatan newsletter

Registrujte se

Pretplata

Neograničen pristup premium sadržaju na svih 5 portala

Neograničen pristup TV & video sadržaju

Ekskluzivne priče i analize iz Businessweek Adria

Istraži ponude

Aktivirajte još 1 besplatan članak i nastavite sa čitanjem.

Otključajte sada

Iskoristili ste 1 besplatni članak

Cenimo vaš interes za pouzdane informacije. Aktivirajte još 1 besplatan članak i nastavite sa čitanjem.

Otključajte sada

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € nedeljno.

Dobijte neograničen pristup danas

Nastavi

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € nedeljno.

Istraži ponude

Vaši rivali već znaju ovo. Hoćete li ostati u mraku?

Pridružite se sada za samo 11€ mesečno. Otkažite bilo kada.

Istraži ponude