Francuska vlada ove nedelje počinje zatvorene razgovore s poslanicima u pokušaju da spase budžet iz gorke i spore parlamentarne rasprave koja bi mogla da sruši premijera Sébastiena Lecornua.
Premijer je zatražio od svojih ministara da pozovu predstavnike različitih stranaka u okviru novog pokušaja da se postigne dogovor o "širokim principima" budžeta za narednu godinu, izvan partijskih pritisaka podeljene Nacionalne skupštine. Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, Lecornu će se u ponedeljak sastati s predsednicima poslaničkih grupa u donjem domu parlamenta.
Opširnije
Francuska kriza nije samo Macronov problem – to je problem cele Evrope
Francuske fiskalne nevolje i politička blokada nisu uzrok, već posledica dublje disfunkcije.
22.10.2025
Lecornu preživeo prvi krug glasanja o nepoverenju
Francuski premijer Sebastien Lecornu preživeo je prvu od dve runde glasanja o nepoverenju u četvrtak.
16.10.2025
S&P neočekivano snizio kreditni rejting Francuske
Kreditni rejting Francuske opao je kod dve od tri ključne kreditne agencije, a spala je na nivo Španije i Portugalije.
18.10.2025
Zašto je makronizam definitivno propao
Francuska politička drama dobila je još jedan obrt bez presedana kada je u petak predsednik Emmanuel Macron ponovo za premijera imenovao svog lojalnog saradnika, koji je samo četiri dana ranije podneo ostavku uz ocenu da je pokazao "da ne juri funkciju“ te da je njegova "misija završena“.
13.10.2025
Lecornu pokušava da izbegne sudbinu svojih prethodnika, Michela Barniera i Françoisa Bayroua, koji su morali da podnesu ostavke nakon što su izgubili glasanje o poverenju zbog svojih planova finansiranja u Francuskoj.
"Ovo je veoma neizvesna trka izdržljivosti u kojoj možete posrnuti svakog trenutka i u kojoj stvari mogu 10 puta da izmaknu kontroli", rekao je Lecornu u intervjuu za nedeljnik "Le Parisien". "Ako opozicione grupe žele da izglasaju nepoverenje, izglasaće ga."
Bloomberg
Još jedan pad vlade gotovo sigurno bi doveo do vanrednih izbora i zaustavio proces usvajanja budžeta koji je Francuskoj hitno potreban kako bi se pozabavila najvećim deficitom u evrozoni. Nestabilnost je uzdrmala tržišta obveznica, gde je prodaja francuskih hartija u proteklim mesecima podigla troškove zaduživanja države. Proces budžeta za 2026. posebno je rizičan jer je Lecornu popustio zahtevima opozicije da ne koristi član 49.3 Ustava, na koji su se ranije vlade oslanjale da bi usvajale zakone bez glasanja u parlamentu.
Posle dve nedelje rasprava i više od 2.000 amandmana koji su još na dnevnom redu, predlog zakona je znatno izmenjen, uz niz poreskih povećanja kojima se vlada protivi. Ministarka budžeta Amélie de Montchalin rekla je poslanicima u petak kasno uveče da bi, prema sadašnjem tekstu, porezi trebalo da porastu na 45,1 odsto udela u privredi, dok je vlada prvobitno ciljala 43,9 odsto.
Zbog kašnjenja glasanje o prihodovnom delu budžeta neće biti moguće u utorak, kako je prvobitno planirano, rekao je izvestilac Odbora za finansije Nacionalne skupštine Philippe Juvin. Taj deo zakona trebalo bi da se vrati na novu raspravu za oko 10 dana, ali ni tada se ne očekuje da će biti usvojen pre nego što dospe u Senat.
"Ne vidim kako se ovaj deo budžeta može izglasati jer neće zadovoljiti nikoga", izjavio je Juvin za kanal LCI u nedelju.
Predlog zakona biće ipak poslat u Senat do 23. novembra, čak i ako Nacionalna skupština ne uspe da glasa o pojedinim delovima budžeta. Očekuje se da će sredinom decembra o njemu raspravljati zajednička komisija senatora i poslanika, koja bi pokušala da pronađe kompromisni tekst prihvatljiv za oba doma parlamenta.
Ustupci socijalistima
U međuvremenu, Lecornu mora da ubedi poslanike da ne obore vladu izglasavanjem nepoverenja. Do sada je napravio niz ustupaka, uključujući i obustavu reforme penzionog sistema, Socijalističkoj partiji, koja u skupštini drži ključne glasove u takvim postupcima. Njihovo uzdržavanje prošlog meseca spaslo je Lecornua od smene.
Socijalisti su poručili da će rasprava o poreskom delu budžeta biti presudna. Oni smatraju da su dodatni prihodi neophodni da bi se nadoknadili brojni predloženi rezovi u potrošnji. Ako ne budu zadovoljni ishodom, upozorili su da bi mogli da glasaju protiv budžeta, što bi gotovo sigurno pokrenulo glasanje o nepoverenju i srušilo vladu.
U pokušaju da umiri levi centar, vlada je prošle nedelje predložila sopstveni amandman kojim bi se povećali porezi na velika preduzeća iznad ranije planiranog nivoa. Međutim, u petak je odbijen socijalistički predlog za porez na bogatstvo ultra-bogatih, nazvan po ekonomisti Gabrielu Zucmanu, u nizu glasanja u skupštini.
Lecornu je nakon toga rekao da se "može učiniti više" po pitanju poreskih mera i obećao izmene u rashodima, koji trenutno predviđaju zamrzavanje penzija i socijalnih davanja. Skupština je potom usvojila izmenjeni porez na bogatstvo koji obuhvata i finansijsku štednju, nerezidencijalne nekretnine i luksuzne predmete poput jahti, luksuznih automobila i umetnina.
Lider socijalista Olivier Faure nazvao je to "novim ISF-om", aludirajući na porez na bogatstvo koji je predsednik Emmanuel Macron reformisao i usmerio na nekretnine kada je prvi put izabran. Poslanik iste stranke Philippe Brun rekao je na mreži X da je taj porez "pobeda" i da će državi doneti dve milijarde evra više od prethodne verzije.
Ipak, šef socijalista u Nacionalnoj skupštini Boris Vallaud zatražio je dodatne izmene i ponovio pretnje da će srušiti vladu.
"Ako bi nam danas bio podnet budžet na glasanje, naravno da bismo glasali protiv, potpuno svesni šta to znači: pad vlade", rekao je Vallaud u intervjuu za "La Tribune".