text size
Evropska centralna banka (ECB) povećala je kamatne stope drugi put od početka rata SAD i Irana u februaru, reagujući tako na najave da će inflacija ostati znatno iznad ciljanih dva odsto.
ECB je u četvrtak podigla kamatnu stopu na depozite za 25 baznih poena, na 2,5 odsto, što su očekivali gotovo svi ekonomisti anketirani u Bloombergovom istraživanju. ECB je ponovila da se neće unapred najavljivati naredne poteze, već će odluke donositi od sastanka do sastanka, u zavisnosti od pristiglih podataka.
"Sukob na Bliskom istoku nastavlja da stvara inflatorne pritiske, a očekuje se da će inflacija duže ostati znatno iznad cilja", navodi se u saopštenju ECB. "Izgledi su i dalje veoma neizvesni, uz rizik da inflacija bude viša, a privredni rast slabiji od očekivanog."
Odluka ECB od četvrtka svrstala je evrozonu među prve velike ekonomije koje su reagovale na skok cena energenata, zbog koga je inflacija porasla najbržim tempom u gotovo tri godine. Tržišta očekuju da će ECB nastaviti da podiže kamate, pa se već računa na još dva povećanja do sredine 2027. godine.
Bloomberg
To je u suprotnosti sa potezima američkih Federalnih rezervi i Banke Engleske, koje još nisu pooštrile monetarnu politiku zbog sukoba na Bliskom istoku, a moguće je da to neće učiniti ni naredne nedelje.
Očekuje se da će Banka Engleske sledeće nedelje zadržati stopu na 3,75 odsto, dok je kod Feda situacija neizvesnija, iako većina ekonomista očekuje da i on zadrži stope.
Odluka ECB zasnovana je na novim projekcijama prema kojima će prosečna inflacija ove godine iznositi tri odsto, pre nego što uspori na 2,5 odsto u 2027. i na 2,1 odsto u 2028. godini. Nakon snažnog rasta privrede evrozone u drugom tromesečju, prognoza rasta za celu godinu povećana je na 0,9 odsto.
Opširnije
Kamatne stope nepromenjene, iako se na jesen očekuje viša inflacija
Narodna banka Srbije odlučila je u četvrtak da referentnu kamatnu stopu zadrži na 5,75 odsto.
pre 4 sata
Kriza obveznica počinje intervencijom centralnih banaka, tvrdi Scope
Eiko Sievert iz kompanije Scope Ratings upozorava da bi intervencija centralnih banaka označila početak krize na tržištu obveznica.
05.09.2026
Warsh: Inflacija ne usporava, cilj od dva odsto ostaje prioritet
Predsednik Federalnih rezervi (Fed) Kevin Warsh upozorio je da nema značajnijeg usporavanja inflacije u SAD.
28.08.2026
Inflacija u evrozoni mogla bi biti najviša od 2023, ECB na potezu 10. septembra
Inflacija u evrozoni ponovo ubrzava i u avgustu bi mogla da dostigne najviši nivo od 2023. godine. Novi skok cena, pre svega energije, dodatno jača očekivanja da će ECB u septembru ponovo povećati kamatne stope.
28.08.2026
Bloomberg
Predsednica ECB Christine Lagarde, za koju se govori da bi mogla da ode sa te funkcije i pre isteka mandata, obratila se novinarima u Berlinu, gde se ove godine održava jedini sastanak ECB van sedišta u Frankfurtu.
Dok je cena nafte dostigla 100 dolara po barelu, a cene prirodnog gasa u Evropi se vratile na one poslednji put zabeležene tokom zime nakon ruske invazije na Ukrajinu, potrošačke cene u evrozoni, koju čini 21 zemlja, u avgustu su porasle za 3,3 odsto u odnosu na godinu ranije.
Ipak, bilo je i ohrabrujućih poruka, pošto su se usporili i bazna inflacija i cene usluga koji se pažljivo prate kao važan pokazatelj. Pritisci na rast zarada takođe su oslabili.
Bloomberg
To bi trebalo da umiri zvaničnike ECB koji su na sastanku u julu ocenili da bi za vraćanje inflacije na ciljani nivo mogla biti potrebna "umereno restriktivna" monetarna politika. Da bi se to postiglo, kamatna stopa na depozite morala bi da bude podignuta iznad 2,5 odsto, što je gornja granica raspona koji se uglavnom smatra neutralnim za privrednu aktivnost.
Član Saveta guvernera ECB iz Litvanije Gediminas Simkus već je rekao da se ciklus povećanja kamata ECB verovatno neće završiti sa ovim sastankom, dok je njegov bugarski kolega Dimitar Radev rekao da će na sastanku u decembru sve opcije biti otvorene.
Neočekivana otpornost privrede mogla bi da bude dodatni argument za dalje pooštravanje monetarne politike. Privredna aktivnost porasla je za 0,6 odsto između aprila i juna, nakon značajne revizije podataka za Irsku, dok industrijska proizvodnja raste najbrže u više od četiri godine, podstaknuta ulaganjima u digitalizaciju i javnom potrošnjom na infrastrukturu i vojsku.
"To što ECB priznaje neočekivanu snagu privrede, zajedno sa prognozama bržeg rasta inflacije, ukazuje na to da je Savet guvernera otvoren za dalje povećanje kamatnih stopa, čime rastu izgledi za treće povećanje. Sada mu dajemo 50 odsto šanse, čak i ako cene energenata padnu sa nivoa dostignutih ove nedelje", rekao je Kamil Kovar, glavni ekonomista za evrozonu u Moody’s Analyticsu.
- U pisanju pomogli Dara Doyle, James Hirai, Kristian Siedenburg, Christoph Rauwald, Nick Heubeck, Angela Cullen, Arno Schuetze, Harumi Ichikura, Alice Gledhill, William Horobin, James Regan, Alessandra Migliaccio, Bastian Benrath-Wright, Joel Rinneby i Barbara Sladkowska.