Evrospka centralna banka ne mora snažnije da reaguje na posledice sukoba na Bliskom istoku, jer će se inflacija u srednjoročnom periodu vratiti na ciljani nivo, izjavila je predsednica Christine Lagarde.
Iako domaćinstva u kratkom roku očekuju brži rast potrošačkih cena, smatraju da će se one stabilizovati na duži rok, rekla je Lagard evropskim poslanicima u Briselu. To ECB-u daje poverenje da će se inflacija sa sadašnjih više od tri odsto vratiti na dva odsto "uz odgovarajuće mere monetarne politike", kazala je.
"Još ne vidimo dokaze o odvajanju inflacionih očekivanja od cilja niti o efektima drugog kruga koji bi u ovoj fazi opravdali snažniji odgovor monetarne politike", izjavila je Lagard u ponedeljak.
Investitori procenjuju da li će Evropska centralna banka (ECB) dodatno povećati kamatne stope nakon prvog povećanja od 2023. godine, dok zvaničnici upozoravaju da se inflacija širi i izvan energetskog sektora. Uprkos napretku ka trajnom miru između SAD i Irana, tržišta očekuju najmanje još jedno povećanje depozitne kamatne stope za četvrtinu procentnog poena ove godine, na 2,5 odsto.
Trgovci su smanjili svoja očekivanja nakon govora Lagardove, pa je do kraja godine u cene uračunato 33 bazna poena povećanja, u poređenju sa ranijih 37 baznih poena. Nemačke obveznice su ojačale, što je dovelo do pada prinosa na dvogodišnje obveznice za šest baznih poena, na 2,59 odsto.
Christine Lagarde pozdravila je prošlonedeljni sporazum na Bliskom istoku, ali je naglasila da situacija i dalje ostaje krhka. Rekla je da se ECB trenutno nalazi negde između svog osnovnog i blažeg ekonomskog scenarija i da mora ostati fleksibilna.
"Možemo prilagoditi naš odgovor kako se situacija bude razvijala i osigurati da on ostane srazmeran", izjavila je, priznajući da je došlo do "određenog odsidravanja" kratkoročnih inflacionih očekivanja, ali da su dugoročni izgledi "uglavnom nepromenjeni".
Cena nafte pala je u ponedeljak ispod 80 dolara po barelu nakon što su pregovarači iz Vašingtona i Teherana postigli dogovor o smernicama za zaključenje konačnog sporazuma, čime je ublažen deo pritiska na kreatore ekonomske politike.
José Luis Escrivá izjavio je ranije istog dana da ECB mora biti "oprezna" kako bi sprečila pojavu efekata drugog kruga na zarade, što će zavisiti od toga koliko će se rast cena pokazati postojanim.
Podaci objavljeni prošle sedmice pokazali su da je bazna inflacija, koja isključuje energiju i hranu, u maju bila čak i viša nego što je prvobitno objavljeno, ubrzavši na 2,6 odsto sa 2,2 odsto u aprilu.
"Šok je prevelik da bismo ga ignorisali bez ugrožavanja našeg cilja", rekla je Lagardova. "I dalje smo u dobroj poziciji da upravljamo neizvesnošću koju je izazvao rat."
- Uz pomoć Alice Gledhill