Negativne promene na američkom tržištu rada verovatno će naterati Federalne rezerve (Fed) da sprovede seriju smanjenja kamatnih stopa u narednim mesecima, počev od sledeće nedelje, predviđaju ekonomisti koje je anketirao Bloomberg News. Većina očekuje dva smanjenja do kraja godine, a više od 40 odsto analitičara predviđa tri smanjenja. Među onima koji očekuju dva smanjenja, neki smatraju da će se drugo odigrati u oktobru, a drugi u decembru.
Investitori još više naginju ka scenariju od tri smanjenja ove godine, a terminski ugovori na federalna sredstva odražavaju takvo očekivanje. Gotovo 90 odsto ispitanika takođe očekuje da će zvaničnici Feda promeniti mišljenje nakon sastanka, skrećući pažnju na rizike na tržištu rada. Odluka Feda biće objavljena 17. septembra u 14 časova po vašingtonskom vremenu, a čelnik Feda Jerome Powell će nakon toga održati konferenciju za medije.
"Ravnoteža rizika u vezi sa dvostrukim mandatom FED-a naginje ka jednom, pri čemu tržište rada postaje veća briga", napisao je James Knightley, glavni međunarodni ekonomista u ING-u, u komentarima koji su priloženi uz njegove odgovore.
Komitet za operacije na otvorenom tržištu (FOMC) je nakon julske sednice naveo da je tržište rada i dalje jako, ali najnoviji ekonomski podaci doveli su u pitanje tu ocenu. Stopa nezaposlenosti porasla je na 4,3 odsto u avgustu, a revizije su ukazale na naglo usporavanje zapošljavanja u poslednjim mesecima. Prošle nedelje, prosečan mesečni rast zaposlenosti do marta takođe je revidiran naniže, otprilike za polovinu.
Powell je otvorio vrata smanjenju stope tokom govora u Džekson Holu, Vajoming, u avgustu, kada je rekao da bi "promena ravnoteže rizika" mogla opravdati intervenciju centralne banke kako bi se sprečio rast nezaposlenosti. Do juna 2026. ispitanici očekuju da će gornja granica ciljanog raspona za federalna sredstva iznositi 3,5 odsto, što je ceo procentni poen ispod trenutnog nivoa.
Velika većina je izjavila da centralna banka ima rizike rasta i kod nezaposlenosti i kod inflacije, prema anketi sprovedenoj od 5. do 10. septembra. Ipak, samo 2 od 42 ispitanika predvidela su recesiju u narednih 12 meseci.
Neslaganja

Ekonomisti očekuju da će Powell sledeće nedelje imati podeljeni komitet, sa mogućim neslaganjima oko predviđenog smanjenja za četvrtinu poena. Manja grupa analitičara smatra da će Michelle Bowman i Christopher Waller zagovarati smanjenje za pola poena. Oboje su u julu glasali za smanjenje od četvrtine poena, kada FOMC nije menjao stope.
Sličan broj ispitanika očekuje da će Stephen Miran, predsednik Saveta ekonomskih savetnika Bele kuće, takođe tražiti veće smanjenje ukoliko ga Senat potvrdi i položi zakletvu kao guvernera Feda na vreme da prisustvuje sastanku. Očekuje se da Jeff Schmid iz Kanzas Sitija glasa za zadržavanje stopa na istom nivou.
Bloomberg
Politički rizici
Predsednik Donald Trump pojačao je svoje zahteve da Fed smanji stope za čak tri procentna poena, dok razmatra kandidate za vođenje centralne banke naredne godine. Takođe je pokušao da otpusti guvernerku Lisu Cook, koja se na sudu bori da ostane na guvernerskoj poziciji. Sudija je ove nedelje presudio da može da ostane na funkciji dok spor traje. Trumpova administracija je uložila žalbu na tu odluku.
U tom kontekstu, 71 odsto ispitanih reklo je da su "donekle" ili "izuzetno" zabrinuti da će američka monetarna politika naredne godine postati podložna političkom uticaju. Kada je reč o slučaju Lise Cook, mnogi smatraju da bi njeno otpuštanje potkopalo nezavisnost Feda.
Ipak, reakcija finansijskih tržišta na te pretnje bila je mahom blaga. Prinos na desetogodišnje državne obveznice smanjen je poslednjih meseci, a tržišna očekivanja inflacije ostala su stabilna. Prinosi i inflacija porasli bi kada bi investitori posumnjali u posvećenost Feda stabilnosti cena.
Nešto više od polovine ekonomista reklo je da investitori potcenjuju politički rizik po nezavisnost Feda. "Pritisak izvršne vlasti da se olabavi monetarna politika u periodu kada inflacioni pritisci rastu opasno se približava oslobađanju stagflacije", napisao je Tom Fullerton, profesor ekonomije na Univerzitetu Teksas u El Pasu, misleći na scenario u kojem privredni rast stagnira, a inflacija raste.
Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...