Dividendni prinos na indeks S&P 500 pao je najniže još od dot-com balona, tokom dvehiljaditih, u trenutku kada je tržište preplavljeno rastom uskog kruga kompanija, mahom tehnoloških divova. Valuacije su se udaljile od fundamentalnih pokazatelja, a investitori sve više plaćaju za očekivani, a ne ostvareni rast profita - što automatski obara prinos po dolaru uloženog kapitala. Snažan priliv kapitala u AI sektor, odnosno dominacija kompanija poput Nvidije, Amazona i Alphabeta, koje isplaćuju minimalne ili nikakve dividende, direktno obara prosečan prinos indeksa.
Opširnije
Šta otkrivaju najnoviji podaci o trgovanju opcijama? Ulagači u niskom startu
Najnoviji pad vrednosti u tehnološkom sektoru dogodio se paralelno sa padom bitcoina - kako su na to reagovali ulagači.
24.11.2025
Šampioni evropske berze - gde su investitori ove godine zaradili najviše novca
Tražili smo najprofitabilnije evropske berzanske indekse ove godine i uporedili njihove rezultate
24.11.2025
Bitka oko Ljubljanske berze - hoće li Slovenci prisiliti Zagreb da se povuče
Veliki plan Marka Primorca da od Zagrebačke berze napravi ozbiljno finansijsko središte zapeo je, čini se, već na jednoj od prvih prepreka. Slovenačka vlast bi mogla da stopira preuzimanje Ljubljanske berze zbog, kako kažu, zaštite državnih interesa i tako već u startu sreže planiranu ekspanziju ZSE-a pod ingerencijom novog vlasnika.
22.11.2025
Bitcoin tone sve dublje - najgori mesečni pad od 2022. godine
Likvidacije u vrednosti od nekoliko milijardi dolara i povlačenje investicija iz ETF-ova pojačavaju pritisak na kripto tržište.
21.11.2025
Rezultat je tržište koje izgleda izuzetno snažno na nivou cena, ali istovremeno šalje znak upozorenja investitorima. Istorijski gledano, kada prinosi padnu na ove nivoe, prostor za dalji rast je mršaviji, a svako odstupanje od optimističnih očekivanja može brzo promeniti raspoloženje na tržištu.
Osim ekstremnog rasta cena akcija megakep kompanija (najveće po tržišnoj kapitalizaciji) - čiji veći udeo u indeksu snižava prosečan dividendni prinos, među ostalim razlozima za aktuelnu tendenciju su: fokusiranje investitora ka rastu, a ne ka dividendama, visoke valuacije (P/E odnos) i očigledna razlika u strukturi i profitabilnosti kompanija u odnosu na pre 25 godina.
U okruženju gde se tehnološki sektor posmatra kao "sigurna luka" i izvor budućeg profita, investitori preferiraju kompanije koje reinvestiraju profit u razvoj, a ne one koje isplaćuju dividende. Osim toga, američko tržište je trenutno u fazi izražene precenjenosti - investitori su spremni da plate visoku cenu za dolar zarade, što direktno smanjuje prinos po akciji. I, naposletku, ako uporedimo poslednje nedelje sa dot-com balonom, treba istaći da je S&P 500 tada bio šareniji, sa većim udelom stabilnih kompanija iz raznih sektora - energetike, finansija i industrijske proizvodnje.
S druge strane, sličnosti između tog perioda i ovog sada ogledaju se u logici i dinamici kretanja tržišta - euforiji oko tehnološkog sektora, manjku realnog keš-floua i niskim dividendama. Ovde posebno treba naglasiti da, iako su i pre četvrt veka dividende bile niske, tadašnji tehnološki procvat je imao drugačiju strukturu tržišta i manji obim ulaganja u razvoj naprednih tehnologija. Niske dividende su same po sebi bile znak da kompanije reinvestiraju većinu profita u rast, ali sada je taj rast koncentrisan u manjem broju kompanija (megakep) koje troše stotine milijardi dolara i pri tome se zadužuju. To stvara dodatni tržišni pritisak.
"Dividendni prinos indeksa S&P 500 je još od ranih osamdesetih godina u dugoročnom padu - sa oko pet odsto početkom te decenije, spustio se na manje od dva odsto do kraja devedesetih. Taj period poklapa se sa Reaganovom (40. američki predsednik) deregulacijom finansijskog sistema i ubrzanom tehnološkom inovacijom, što je postavilo temelje za dot-com balon oko 2000. godine. Ipak, struktura najvećih kompanija u S&P 500 je do 2012. bila daleko raznovrsnija nego danas. Primera radi, Exxon Mobil je veći deo perioda od početka dvehiljaditih do 2011. često bio najveća ili jedna od najvećih kompanija u S&P 500, ali od 2012. to mesto trajnije preuzima Apple. Već 2015, Apple, Alphabet (Google) i Microsoft zauzimaju prva tri mesta, a 2017. im se kao četvrta i peta kompanija priključuju Amazon i Meta (Facebook)", objašnjava za Bloomberg Adriju Mihailo Đurđević, analitičar iz Senzal Capitala.
Danas, među deset najvećih kompanija u ovom indeksu, čak osam pripada tehnološkom i AI sektoru. Izuzeci su Berkshire Hathaway i Eli Lilly.
"Većina tih kompanija isplaćuje minimalne ili nikakve dividende, a uz rast valuacija i sve veći fokus na otkupe akcija, dividendni prinos indeksa pao je na istorijski minimum. Zbog toga se indeks S&P 500 sve više posmatra kao 'opklada' na AI i softver, što donosi natprosečne prinose, ali i veće rizike naglih korekcija, jer je sudbina indeksa vezana za mali broj izuzetno vrednovanih tehnoloških kompanija", zaključuje Đurđević.
S&P 500 raste treću godinu zaredom, zahvaljujući megakep kompanijama i AI zamahu / Bloomberg
Dot-com balon i niske dividende
Kompanije koje su u ovom periodu isplaćivale najniže dividende jesu Amazon, Yahoo!, Cisco Systems, Microsoft i Intel. Amazon praktično oduvek sav profit reinvestira u rast, Yahoo! je bio fokusiran na širenje i akvizicije, a Cisco je sledio sličnu filozofiju. Microsoft u vrhuncu dot-com balona nije imao dividendni prinos - prva godišnja dividenda bila je 2003. Intelu je prioritet bio razvoj procesora, tako da je isplaćivao dividende ispod proseka.
Tržište AI akcija sada je podeljeno - između ogromnog potencijala i nezanemarljivog rizika / Bloomberg
Šta se dešava na tržištu
Tržište je u sentimentu pojačanog rizika (engl. risk-on), što znači da se investitori okreću rizičnijoj imovini verujući da Fed ulazi u ciklus snižavanja kamata, inflacija je pod kontrolom, a AI sektor generiše novi talas rasta. Ipak, treba biti oprezan. Iako dominacija megakep AI kompanija gura S&P 500 na istorijske maksimume, najveći zagovornici AI-ja priznaju da je tržište "klimavo". S jedne strane postoji duboko uverenje u dugoročni potencijal, a s druge strane bojazan da je trenutna valuacija previše naduvana, što se jasno vidi u rekordno niskom dividendnom prinosu.
AI akcije ostaju vrlo volatilne, investitori prate ROIWall Street je očekivao da će impresivni rezultati Nvidije smiriti zabrinutost oko mogućeg AI balona. Ali to se nije desilo, saopštio je Bloomberg u nedelju. Tržište AI akcija sada je podeljeno. Skeptici brinu zbog visokih vrednosti i ogromnih ulaganja kompanija u AI, često finansiranih zaduživanjem, što stvara rizik da slabost jedne firme može da potopi ceo sektor. S druge strane, optimisti doživljavaju poslednji pad cena kao zdravu korekciju i očekuju nastavak rasta, posebno u slučaju megakep firmi. Nvidia jeste objavila snažne rezultate, ali su njene akcije ipak pale nakon inicijalnog skoka iznad pet odsto i zatvorile trgovanje u nedelju sa padom od 3,2 odsto. S&P 500 i Nasdaq 100 su beležili slične nagle promene cena - prvo su porasli, a potom brzo pali. Investitori sada postavljaju pitanja o potrebama za energijom, profitnim maržama i povratu ulaganja (ROI). Akcenat je i na tome kada će ogromna ulaganja u AI doneti rast i profitabilnost. Dok Nvidia i dalje stoji čvrsto, druge kompanije koje se bave čipovima gube vrednost: AMD i Arm su pali više od 20 odsto u novembru, a Sandisk je pretrpeo trećinu pada nakon rekordnog rasta ove godine. Akcije kompanija sa slabijim bilansima beleže veće padove: CoreWeave (-46 odsto), Oracle (-24 odsto), Meta i Microsoft (-21, odnosno -13 odsto, zbog agresivnih planova u vezi sa kapitalnim ulaganjima). Sve u svemu, investitori su podeljenog stava - jedni vide rizike, drugi potencijal. |
Šta ovo znači za investitore
Ako se na trenutak fokusiramo na najvredniju svetsku kompaniju, Nvidiju, primetićemo da ona praktično ne isplaćuje dividende; većinu profita reinvestira u razvoj čipova, AI infrastrukture i rast poslovanja. Zato je njen dividendni prinos praktično zanemarljiv: 0,02 odsto prinosa znači da, investitor koji kupi akcije, na godišnjem planu ne bi dobio bukvalno ništa od dividendi, u odnosu na cenu akcije. To je i jedan od razloga zašto prosečan dividendni prinos S&P 500 opada - kako su kompanije poput Nvidije sve veće u indeksu, tako njihov minimalni prinos "razblažuje" ukupan indeksni prinos.
Konkretno, za investitore to znači sledeće:
-
Niže prinose od dividendi u narednom periodu. Ako čekate pasivni prihod kroz dividende, ovo nije idealno tržište - prinosi su mršavi;
-
Veći rizik od korekcije. Istorijski gledano, kada je dividendni prinos ovako nizak, to signalizira visoku precenjenost i potencijal za korigovanje cena ako očekivanja podbace;
-
Rast zasnovan na krhkim temeljima. Ako tehnološki sektor izgubi zamah, ceo indeks može pasti nesrazmerno mnogo;
-
Dividende više nisu ključna strategija u SAD, ali jesu van SAD. Evropa, Kanada i tržišta u razvoju nude znatno više prinose od dividendi (3-6 odsto), pa investitori sa fokusom na prihod prelaze tamo.
Obrazac koji je trenutno prisutan na tržištu kapitala analogan je obrascu iz dot-com ere: ulaganja su ogromna, očekivanja u zenitu, a tržište sve više zavisi od malog broja kompanija koje nose gotovo sav rast. Razlika se ogleda u temeljima i strukturi kompanija, koje su danas profitabilnije. To smanjuje rizik od potpunog kolapsa, dok i dalje stvara nizak dividendni prinos.