Tržišta s nestrpljenjem očekuju sledeće korake američke centralne banke Fed. Relativno umirena inflacija u kombinaciji sa više znakova usporavanja rasta stope zaposlenosti dala je zamah Wall Streetu, u iščekivanju Fedovog prvog smanjenja kamatnih stopa ove godine.
Osnovni indeks potrošačkih cena, koji ne uključuje nestabilne cene hrane i energije, u odnosu na jul ojačao je za 0,3 odsto, pokazuju podaci američkog Zavoda za statistiku tržišta rada. Uzimajući u obzir i cene hrane i goriva, mesečna inflacija je skočila na 0,4 odsto, što predstavlja najveći rast od početka godine.
Opširnije

Snowball derivati i posledice njihovog 'topljenja'
Kineski investitori se ponovo okreću visokorizičnim snowball derivatima, što bi moglo da zabrine funkcionere koji su prethodno nastojali da kontrolišu te finansijske instrumente zbog njihove uloge u destabilizaciji berze.
pre 21 sat

Testirali smo bitcoin strategiju – donosi li više profita
Ima li smisla pratiti bitcoin cikluse i kupovati i prodavati bitcoine? Ili je bolje jednostavno ih držati?
13.09.2025

Srbija broji sitno do svog prvog berzanskog fonda
Uspavano srpsko tržište kapitala ulazi u novu razvojnu fazu, a Komisija za hartije od vrednosti najavljuje više inovacija koje bi, prema rečima predsednika tog regulatornog tela Marka Jankovića, trebalo da dodatno osnaže domaću fondovsku industriju i omoguće veće uključivanje građana i kompanija u investicione tokove.
12.09.2025

Neočekivan PPI u SAD pogurao akcije i oborio prinose od obveznica
Američke akcije su porasle nakon neočekivanog pada inflacije proizvođačkih cena, što je dodatno učvrstilo očekivanja da će Federalne rezerve sledeće nedelje nastaviti sa smanjenjem kamatnih stopa.
10.09.2025
Time je godišnja stopa inflacije dostigla 2,9 odsto, što je 0,2 procentna poena više u odnosu na prošli mesec i najviši zabeleženi nivo od januara. Ekonomisti koje je anketirao Dow Jones predvideli su mesečni rast cena od 0,3 odsto, odnosno godišnji rast od 2,9 odsto.
Pored tog izveštaja, objavljeni su i podaci o zahtevima za državne beneficije za nezaposlene, budući da je nezaposlenost skočila na najviši nivo za nepune četiri godine, što je pojačalo špekulacije da će kreatori monetarne politike sledeće nedelje sniziti kamatne stope, kako bi se suočili sa drastičnim usporavanjem tržišta rada.
Kako će Fed odlučiti
Članovi Feda smatraju da je osnovni indeks bolji pokazatelj dugoročnih kretanja cena, dok ciljna inflacija centralne banke ostaje na nivou od dva odsto.
Tržišta sa potpunom sigurnošću očekuju da će Fed smanjiti osnovnu kamatnu stopu, koja se sada kreće između 4,25 i 4,5 odsto. Uprkos tome, ostaje pitanje koliki će biti sledeći rez. Fed bi se, naime, mogao odlučiti za odstupanje od uobičajenog pristupa smanjenja za četvrt procentnog poena, te bi ovaj put kamatnu stopu mogao da snizi za pola procentnog poena. Razlozi za veći rez su slabljenje tržišta rada i umirena inflacija, navodi CNBC.
"Očigledno je da se inflacija relativno umirila, što Fedu pruža fleksibilnost da se fokusira na rešavanje postojeće krize na tržištu rada", izjavio je za Bloomberg Skyler Weinand iz kompanije Regan Capital. "Očekujemo da će Fed sniziti kamatnu stopu za 25 baznih poena, kao i da će tokom godine uslediti dodatna dva smanjenja za 25 baznih poena."
Usporavanje tržišta rada izazvalo je špekulacije o smelijem pristupu u snižavanju kamatnih stopa.
Predsednik Feda Jerome Powell je na simpozijumu Feda, održanom prošlog meseca u Jackson Holeu, oprezno najavio mogućnost snižavanja kamatnih stopa, a nedavni podaci su pokazali da se usporavanje tržišta rada nastavilo i u avgustu, navodi Bloomberg.
"Podaci o zahtevima za državne beneficije za nezaposlene su verovatno bili važnija vest", izjavila je za Bloomberg Tiffany Wilding iz kompanije Pacific Investment Management. "I dalje očekujemo da će Fed sniziti kamatnu stopu za 25 baznih poena, iako će se verovatno raspravljati o 50 baznih poena. Ocenjujemo da će ukupno smanjenje ove godine iznositi 75 baznih poena." Prvi put nakon dugo vremena podaci o inflaciji ostali su u drugom planu, dok su u žiži interesovanja bili podaci o zahtevima za državne beneficije za nezaposlene, upozorio je Josh Jamner iz kompanije ClearBridge Investments.
Dešavanja na svetskim tržištima
Pregled globalnih berzi: Indeks S&P je prošle nedelje ponovo dostigao rekord, petak je zaključio sa padom od 0,05 odsto u odnosu na četvrtak, dok je na nedeljnom nivou (u odnosu na petak prethodne nedelje) porastao za 1,59 odsto. Indeks Nasdaq je na dnevnom nivou ojačao za 0,44 odsto, dok je na nedeljnom ojačao za preko dva odsto. Dow Jones je na dnevnom nivou dostigao 0,59 odsto, dok je na nedeljnom nivou uspeo da ostane u zelenom i dostigne +0,95 odsto.
Dugogodišnji tržišni strateg Ed Yardeni je podigao svoju prognozu za kraj godine za indeks S&P 500 sa prethodnih 6.600 poena na 6.800 kao najverovatniji ishod, a istovremeno je ocenio da postoji verovatnoća od 25 odsto da bi američki berzanski indeks do kraja 2025. godine mogao dostići 7.000 poena.
Stanje u Evropi
Tržišni optimizam zavladao je u Japanu, gde je pre nešto više od deset dana premijer Šigeru Išiba saopštio da će odstupiti. Japanska tržišta su pozitivno reagovala na njegovu odluku, a indeks Nikkei 225 skočio je za približno tri odsto. Rast japanskih akcija je rezultat ambijenta nastalog slabljenjem jena, kao i potencijalnog povećanja vladinih podsticaja.
Kineski indeks CSI 300 ojačao je za 1,23 odsto, dok je hongkonški indeks Hang Seng ojačao za 3,73 odsto.
Bloomberg
ECB pauzira
Savet evropske centralne banke (ECB) u četvrtak je odlučio da tri ključne kamatne stope ECB ostaju nepromenjene. Kamatna stopa za depozite kod banaka ostaje na dva odsto, dok stope za glavne operacije refinansiranja i za marginalnu meru kreditiranja ostaju na 2,15 odsto i 2,4 odsto.
Inflacija se trenutno kreće oko srednjoročnog cilja od dva odsto, a ocena Saveta ECB u pogledu inflacije uglavnom je nepromenjena, saopštili su iz ECB. Najnovije ocene ECB analitičara pokazuju sličnu dinamiku inflacije kao u junskom izveštaju. Ocenjuju da će inflacija u 2025. godini u proseku iznositi 2,1 odsto, 2026. godine 1,7 odsto i 2027. godine 1,9 odsto.
"Savet ECB je odlučan u postizanju srednjoročnog cilja stabilizacije inflacije na dva odsto. Pri definisanju kursa monetarne politike slediće pristup zasnovan na podacima, dok će se odluke donositi na sednicama", saopštili su iz ECB.
Radije kupuju obveznice evropskih država nego akcije: zahtevani prinosi na rekordnim nivoima
Pre nešto više od deset dana javni dug Velike Britanije iznosio je 5,75 odsto, što je najviši nivo od 1998. godine, dok su kamatne stope u Francuskoj najviše od 2011. godine.
Investitori su se masovno okrenuli ka kupovini dugoročnih obveznica koje su izdale vodeće evropske države, koje su privlačne zbog profitabilnosti kakva nije zabeležena decenijama. Dugoročne državne hartije od vrednosti zemalja poput Velike Britanije i Francuske investitori vide kao privlačniju opciju od akcija, američkih obveznica i valuta, jer nude jedinstvenu ravnotežu između viših prinosa i fiskalnog okvira koji je znatno manje rizičan od američkog.
OPEC+ povećava proizvodnju, rekordni suficit nafte beleži porast
Međunarodna agencija za energiju (IEA) saopštila je da rekordni suficit nafte, predviđen za sledeću godinu, beleži dalji porast, budući da OPEC+ nastavlja sa obnavljanjem proizvodnje, dok istovremeno raste proizvodnja konkurenata te grupe.
Iako je IEA donekle podigla ocene globalne tražnje za naftom za ovu i sledeću godinu, značajnije je podigla projekcije proizvodnje. Svetska proizvodnja će 2026. godine u proseku premašiti potrošnju za 3,33 miliona barela dnevno, što je približno 360.000 barela iznad predviđene mesec dana ranije, navodi se u izveštaju. Radi se o rekordnom godišnjem suficitu, iako je on bio još drastičniji u vreme pandemije 2020. godine.
Bobo
Skriveni dragulj Ljubljanske berze zabeležio je rast akcija
Iako je indeks SBITOP jedan je od najbrže rastućih na svetu, akcije kotirane na Ljubljanskoj berzi premašuju rast tog indeksa, kao i akcija slovenačkih "blue chip" kompanija. Analitičari Bloomberg Adrije nedavno su analizirali akcije Ljubljanske berze, uključujući i one koje ne čine indeks SBITOP, i potražili kompaniju koju smatraju skrivenim draguljem. Svoj izbor su obrazložili, a danas možemo da ustanovimo da su od objave našeg članka o skrivenom dragulju 27. avgusta ove godine pa do danas akcije te kompanije znatno poskupele.
Radi se o akcijama kompanije Salus, specijalizovane za distribuciju i veleprodaju farmaceutskih proizvoda, medicinskih pomagala, dodataka ishrani i kozmetike. Glavna delatnost kompanije je povezivanje proizvođača lekova i medicinskih proizvoda sa krajnjim korisnicima preko efikasne logističke mreže. Kompanija sarađuje sa bolnicama, apotekama, domovima zdravlja i drugim zdravstvenim institucijama.
Analitičar Bloomberg Adrije Matej Vujanić je u analizi objavljenoj krajem avgusta istakao da je kompanija u fazi širenja, a da se zbog ulaganja očekuje rast dobiti. Spomenuo je i to da kompanija pregovara o preuzimanju kompanije Farmadent. Samo nekoliko dana nakon naše objave usledilo je saopštenje te kompanije preko internet stranice Ljubljanske berze da je skupština saglasna sa kupovinom veletrgovine lekovima Farmadent sa sedištem u Mariboru, čiji su vlasnici Gradska opština Maribor i opštine Duplek, Hoče-Slivnica, Miklavž na Dravskom polju, Rače-Fram i Starše. Kupoprodajna cena iznosi 8,46 miliona evra.
Zašto padaju akcije tri farmaceutske kompanije
Izdvajamo još i akcije tri kompanije koje su u Sloveniji dobro poznate: BioNTech, Moderna i Pfizer. Sve tri su u trgovanju u petak prilično pojeftinile, u jednom danu zabeležile su pad od četiri do preko sedam odsto.
Pad je usledio nakon što su se u javnosti pojavile informacije da zdravstveni zvaničnici iz Trumpove administracije u svojoj prezentaciji savetnicima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) planiranoj za sledeću nedelju nameravaju da istaknu povezanost vakcine protiv kovida sa preko dvesta smrtnih slučajeva kod dece.
Šta pratimo ove nedelje
Ponedeljak, 15. septembar
-
U Kini će biti objavljeni podaci o maloprodaji, industrijskoj proizvodnji i tržištu nekretnina.
-
RZS će objaviti podatke o broju građevinskih dozvola u julu.
-
Eurostat će objaviti podatke o spoljnoj trgovini.
Utorak, 16. septembar
-
Eurostat će objaviti podatke o industrijskoj proizvodnji.
-
Nemački institut Zew će objaviti istraživanje o ekonomskom raspoloženju.
-
U Italiji biti objavljeni podaci o inflaciji
-
U Ujedinjenom Kraljevstvu biti objavljeni podaci o nezaposlenosti.
-
U SAD će biti objavljeni podaci o maloprodaji i industrijskoj proizvodnji.
-
U Singapuru će početi samit SuperReturn Asia, u kome će učestvovati i BlackRock.
Sreda, 17. septembar
-
Američka centralna banka Fed će doneti odluku o kamatnim stopama.
-
Centralna banka Kanade će odlučivati o kamatnim stopama.
-
Eurostat će objaviti podatke o inflaciji.
-
ECB će objaviti statistiku kretanja zarada.
-
U Japanu će biti objavljeni podaci o spoljnoj trgovini.
-
Predsednik Trump će posetiti Ujedinjeno Kraljevstvo. Na poseti će ga pratiti i vodeće tehnološke kompanije, kao što su Nvidia i OpenAI.
-
U Frankfurtu će se održati 10. uzastopna istraživačka konferencija ECB. Govoriće predsednica Lagarde.
-
Rok za uvođenje zabrane mreže TikTok u SAD.
Četvrtak, 18. septembar
-
Bank of England će odlučivati o kamatnim stopama.
Petak, 19. septembar
-
Centralna banka Japana će odlučivati o kamatnim stopama.
-
U Japanu će biti objavljeni podaci o inflaciji
Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...