Verovatno najvažnija odluka predsednika Donalda Trumpa ove sedmice tiče se automobilske industrije. Trump je, naime, saopštio da će uvesti carine od 25 odsto na uvoz automobila, što bi, prema tvrdnjama Bele kuće, trebalo da podstakne domaću proizvodnju, ali bi moglo i da naškodi američkim proizvođačima automobila koji su zavisni od globalnih lanaca snabdevanja.
Tržišta, a posebno akcije većih proizvođača automobila, reagovala su na najavu crvenim brojevima, što je izazvalo brige oko širenja trgovinskog rata i anuliralo američke makroekonomske podatke koji su ukazivali na brži ekonomski rast.
Američki indeks S&P je samo nekoliko dana pre završetka tekućeg kvartala, koji bi prema podacima Bloomberga trebalo da bude najlošiji od 2023. godine, ponovo pao (za 0,33 odsto). Pad su, takođe, zabeležili tehnološki indeks Nasdaq (-0,53 odsto) i industrijski indeks Dow Jones (-0,37 odsto).
Opširnije

Trumpova politika vs. berze - od euforije do panike u nekoliko koraka
Sa Trumpom diverzifikacija ponovo ima smisla.
27.03.2025

Akcije klize u korekciju, Trump kvari raspoloženje na tržištu
Zabrinutost zbog carina ponovo je uzdrmala Wall Street u četvrtak, gurnuvši S&P 500 u korekciju, što je rezultovalo padom indeksa na najniži nivo u poslednjih šest meseci.
14.03.2025

Zapadne akcije se stabilizuju, dok one u Aziji i dalje slabe
Američka i evropska finansijska tržišta su se stabilizovala posle rasprodaje početkom nedelje, nakon što je američki predsednik Donald Trump najavio novu rundu trgovinskog sukoba sa ostatkom sveta.
13.03.2025

Zahuktao se berzanski voz smrti, a njime upravlja Donald Trump
David Goodman iz Bloomberga kaže da vesti o carinama pritiskaju akcije i smanjuju prinos obveznica.
10.03.2025
Rast ekonomija SAD u četvrtom kvartalu
Američka ekonomija je u četvrtom kvartalu 2024. godine zabeležila rast od 2,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu, čime je premašila procene analitičara, pokazuju podaci koje je u četvrtak objavila Kancelarija za ekonomske analize. Najvažniji indikator inflacije koji koristi američka centralna banka Fed – indeks cena lične potrošnje bez hrane i energije – revidiran je na 2,6 odsto.
Najveći pokretač ekonomskog rasta u poslednjem kvartalu bili su visoki profiti američkih kompanija: profit nakon oporezivanja povećan je za 5,9 odsto, što je rekordna vrednost u više od dve godine. Udeo dobiti u bruto dodatoj vrednosti nefinansijskih kompanija, koji meri ukupnu profitnu maržu, porastao je na 15,9 odsto, što sugeriše da američke kompanije možda imaju dovoljno prostora da apsorbuju više troškove nastale usled carina, a da ih ne prenesu na potrošače, izveštava Bloomberg.
Bret Kenwell iz kompanije eToro smatra da ti podaci neće znatno povećati poverenje investitora, jer se fokusiraju na trenutnu ekonomsku situaciju, a ne na onu od pre nekoliko meseci, dodaje Bloomberg.
Pesimizam među pojedinačnim investitorima u vezi sa kratkoročnim izgledima za akcije smanjen je u najnovijoj anketi Američkog udruženja individualnih investitora (engl. American Association of Individual Investors). U međuvremenu se optimistično do neutralno raspoloženje intenziviralo.
"S obzirom na to da su se akcije prethodne nedelje, kao i na početku ove nedelje stabilizovale, očekivali smo da će se u nedeljnoj anketi udruženja AAII smanjiti izuzetno visok nivo raspoloženja karakterističnog za bear market", izjavili su stratezi kompanije Bespoke Investment Group.
Depositphotos
Azijska rasprodaja
Tržišta u Aziji su bila u pesimističnom raspoloženju, pri čemu su azijske akcije u petak zabeležile pad, posebno u Južnoj Koreji i Japanu, gde je došlo do rasprodaje.
Japanski indeks Nikkei pao je za skoro dva odsto, što je rezultat snažnog pada akcija proizvođača automobila Toyote i Honde, kao i južnokorejski indeks Topix, koji je takođe zabeležio pad od oko dva odsto. Automobilska industrija je stub ekonomije obe zemlje, navodi Reuters.
Zlato ponovo obara rekord
Zlato je u petak dostiglo rekordnu vrednost, jer su nove američke carine pojačale strahove od zaoštravanja trgovinskog rata, zbog čega su se investitori okrenuli sigurnom ulaganju u zlato.
GOLDS:COM
GOLD SPOT $/OZ
3.078,1 USD
+20,81 +0,68%
cena na otvaranju
3.054,63
prethodna cena na zatvaranju
3.057,29
ovogodišnja zarada
17,330920175271%
dnevni raspon
3.053,53 - 3.085,96
raspon u 52 nedelje
2.187,42 - 3.085,96
Zlato je u današnjem trgovanju poraslo za 0,9 odsto i dostiglo 3.083,33 dolara za uncu, nakon što je na početku trgovanja dostiglo rekordnu vrednost od 3.086,21 dolara. Ove nedelje je zlato porasla za dva odsto i na putu je ka četvrtoj uzastopnoj nedelji rasta.
Evropski lideri očekuju ponovni uspon evra
Zajednička evropska valuta je od početka marta, kada je postalo očigledno koji ekonomski pravac će odabrati najveća svetska ekonomija, znatno ojačala u odnosu na dolar. Bloomberg sada izveštava da je francuski predsednik Emmanuel Macron prošle nedelje u privatnim razgovorima u Briselu upitao predsednicu centralne banke Christine Lagarde o prognozama za devizni kurs.
Bloomberg, pozivajući se na anonimne izvore, takođe izveštava da je Lagarde pokušala da uveri lidere Evropske unije da povratak Trumpa nudi priliku za blok od 27 država. Mnogi evropski donosioci odluka smatraju da je sada prilika da evro ojača na krilima šireg napretka, a posebno zahvaljujući obavezivanju Nemačke da reformiše fiskalnu politiku i ubrza ulaganja u odbrambene kapacitete.
EURUSD:CUR
EUR-USD X-RATE
1,0774 USD
-0,00270 -0,25%
cena na otvaranju
1,0801
prethodna cena na zatvaranju
1,0801
ovogodišnja zarada
4,1144%
dnevni raspon
1,08 - 1,08
raspon u 52 nedelje
1,01 - 1,12
Kurs evra prema dolaru iznosio je 1,079 u trenutku pisanja članka.
Bloomberg
Rast cena nafte
Cene nafte u Aziji su u današnjem trgovanju zabeležile treći uzastopni nedeljni rast, dok se tržišta pripremaju za nove američke carine koje će biti uvedene početkom naredne nedelje. U trenutku pisanja članka, cena 159-litarskog barela severnomorske sirove nafte brent iznosila je 73,7 dolara, dok je cena barela WTI-ja dostigla 69,6 dolara.
Na rast cene nafte prvenstveno utiču takozvane povratne carine i takse za kupce sirove nafte iz sankcionisane Venecuele, koje bi trebalo da stupe na snagu u sredu, 2. aprila.
Nakon niza meseci niskih cena sirove nafte, one su od početka marta ponovo počele da rastu, jer tržišta analiziraju poremećaje u snabdevanju izazvane neprekidnim pretnjama carinama američkog predsednika.