text size
Prošlog meseca Ubisoft je zatvorio beogradski studio i otpustio svih 100 zaposlenih, koji su deset godina radili na nekim od najvećih svetskih gejming franšiza. Ove godine Zendesk, Playstudios i Lottomatica srezali su ili ugasili kancelarije u Srbiji. Ovi odlasci pokazuju koliko je regionalna IT industrija zavisna od odluka stranih centrala i razlike u ceni rada. Model je donosio rast dok su lokalni inženjeri bili znatno jeftiniji, ali ih nije učinio nezamenljivim.
Domaće IT kompanije su godinama birale sigurnu zaradu od prodaje radnih sati, a jako malo su razmišljale o ulaganju u proizvode, prodaju i intelektualnu svojinu, i to se sada u doba AI-ja dosta stavlja pod lupu.
Podaci Narodne banke Srbije (NBS) pokazuju da je rast izvoza IKT usluga, koji je prethodnih godina iznosio između 20 i 40 odsto, usporio na oko 10 odsto u 2025. godini. To je najjasniji makroekonomski signal da je model zasnovan na jeftinijoj radnoj snazi dostigao granicu rasta.
Šta se zapravo menja i zašto to pogađa region
Globalno tržište IT usluga raste i dostiže skoro 600 milijardi dolara godišnje i drastično raste zbog usvajanja veštačke inteligencije. Izvoz IKT usluga u Srbiji je porasla u 2025. godini za samo 10 odsto, u poređenju sa prethodnih pet godina kad je taj rast iznosio između 20 i 40 odsto. Istovremeno se dešava gubitak velikog broja radnih mesta u 2025. i 2026. godini.
Klijenti na Zapadu ne kupuju manje IT usluga, nego ih kupuju drugačije.
Decenijama je autsorsing u regionu počivao na jednoj prednosti: dobri inženjeri po nižoj ceni nego u Nemačkoj ili Holandiji. Taj argument veštačka inteligencija danas menja brže nego što se čini. AI omogućava klijentima da isti obim posla naruče od manjeg tima. Međutim, tehnologija samo ubrzava problem koji je postojao i ranije - mnoge regionalne firme nemaju sopstveni proizvod, intelektualnu svojinu ni dovoljno duboku industrijsku ekspertizu. Kada prodaju isključivo kapacitete, klijent ih lako može zameniti manjim timom, drugim dobavljačem ili internim AI alatima.
Ali važnija je druga promena: sve više kompanija traži partnera koji preuzima čitav poslovni proces i odgovara za konkretan ishod, tačniju analizu podataka, brže fakturisanje, bolju korisničku podršku. Ko prodaje taj ishod, naplaćuje vrednost. Ko prodaje sate rada, konkuriše isključivo cenom, a na tom terenu uvek postoji neko jeftiniji.
Zendesk je zatvaranje kancelarije obrazložio reorganizacijom i razvojem veštačke inteligencije. Takvo obrazloženje ne otkriva koliko je poslova zaista preuzela tehnologija, ali pokazuje da beogradski tim nije imao dovoljno stratešku ulogu da bude zaštićen od rezova.
Kao nezvanični indikator pritiska na tržištu rada, platforma na-klupi.me beleži više od 2.000 prijavljenih otkaza u IT sektoru Srbije tokom 2026. godine, u više od 90 kompanija.
Sopstveni proizvod pruža veću zaštitu
Infobip je ovde pravi primer. Kompanija iz Zagreba je izgradila sopstvenu komunikacijsku platformu koju danas koriste kompanije širom sveta. Infobip nije imun na tržišne rezove, ali je u znatno boljoj poziciji od kompanije koja prodaje samo programerske sate. Poseduje sopstvenu platformu, odnose sa klijentima i tehnologiju koju je teže zameniti promenom dobavljača.
Status jednoroga nije ključan za argument. Važniji su proizvod, intelektualna svojina i direktan odnos sa kupcima koje je ova firma gradila godinama.
Srbija, Bosna i Hercegovina i Severna Makedonija imaju izuzetne inženjere, ali veći deo industrije još uvek prodaje inženjerske sate, umesto duboku ekspertizu i sopstveni proizvod. Bez toga, svaka reorganizacija u stranoj centrali direktno pogađa lokalne timove, jer nema posebnog razloga da ostanu.
Budućnost je u specijalizaciji
Autsorsing kao model ne nestaje, nego gravitira ka firmama koje nude više od cene. Marko Crnjanski, glavni urednik Netokracije, ocenio je za N1 da će se "pod najvećim pritiskom naći kompanije koje rade autsorsing, jer AI direktno utiče na njihov model naplate", i da je "realniji scenario za Srbiju postepena konsolidacija, pritisak na plate i rast zahteva za AI veštinama. Oni koji se ne prilagode, biće pod najvećim rizikom."
Firma specijalizovana za konkretnu industriju, recimo automatizaciju finansijskih procesa ili sajber-bezbednost u zdravstvenom sektoru, danas može da uđe u razgovor s klijentom koji bi pre pet godina zvao isključivo Accenture ili Capgemini. Specijalizacija i dokazano iskustvo u jednoj oblasti postaju argument koji cena ne može da pobije.
Za vlasnika IT firme više nije dovoljno da pokaže broj dostupnih programera i nižu cenu. Mora da dokaže koju poslovnu odgovornost preuzima, koju industriju razume bolje od konkurencije i šta poseduje što klijent ne može lako da preseli drugom dobavljaču. Ubisoftov odlazak je upozorenje da će firme bez proizvoda, specijalizacije i direktne veze sa prihodima klijenta prve trpeti naredne rezove.