Ubisoft zatvara razvojni studio u Beogradu, a oko 100 ljudi ostaje bez posla. Za domaću industriju video-igara to je ozbiljan udarac, jer se gasi tim koji je godinama radio na velikim međunarodnim projektima.
Gašenje studija u Beogradu deo je šire reorganizacije francuske kompanije. Ubisoft istovremeno zatvara i studio u Vinipegu, menja organizaciju u Barseloni i smanjuje broj zaposlenih u globalnom izdavačkom sektoru. Prema navodima medija, ukupno je ugroženo oko 380 radnih mesta.
Kompanija već nekoliko godina sprovodi rezove. Početkom godine najavila je novu fazu smanjenja troškova od dodatnih 200 miliona evra u naredne dve godine. To je uticalo da 22. januara ove godine akcije Ubisofta padnu u jednom danu za više od 30 odsto, što je drastično oslabilo firmu.
Blagi pad gejming industrije, ali i prilika za manje timove
Za Srbiju su posledice šire od samog broja otkaza. U beogradskom studiju radili su ljudi koji imaju iskustvo na velikim projektima i poznaju međunarodne standarde razvoja video-igara.
Inače, beogradski studio otvoren je 2016. godine. Počeo je sa deset zaposlenih, a s vremenom je narastao na oko 100 ljudi. Radio je kao razvojni i podržavajući studio na poznatim Ubisoftovim projektima, među kojima su Tom Clancy’s Ghost Recon Wildlands, Ghost Recon Breakpoint, The Crew 2, Rainbow Six, Skull & Bones i Assassin’s Creed Shadows.
Bloomberg
"Zatvaranje studija jeste ozbiljan udarac za ekosistem, pre svega zbog zaposlenih. U takvim kancelarijama rade vrlo iskusni developeri, producenti, artisti i ljudi koji rade po međunarodnim standardima. Kada se takvi timovi ugase, to se uvek oseti", kaže za Bloomberg Adriju Marija Ilić iz Serbian Games Association.
Ona dodaje da se zatvaranje beogradskog studija uklapa u širu sliku globalne industrije. Veliki sistemi poslednjih godina konsoliduju poslovanje, smanjuju troškove i gase timove. Lokalne kancelarije stranih kompanija u takvim situacijama posebno su ranjive, jer se ključne odluke donose van lokalnog tržišta.
To je važna lekcija za zemlje kao što je Srbija. Lokalni tim može da ima znanje, iskustvo i međunarodne standarde rada, ali njegova budućnost zavisi od centrale ako ne upravlja intelektualnom svojinom i ne donosi strateške odluke. Kada se globalna strategija promeni, razvojni i podržavajući studiji među prvima osećaju posledice.
Ova godina je zabeležila odlazak velikih gejming firmi iz Srbije, kao što je Ubisoft, ali i takođe i Lottomatica, koja je otpustila 348 ljudi u jednom danu, i Playstudios, koji je otpustio oko 50 zaposlenih u prvom kvartalu godine.
Otvara se pitanje pravca domaće gejming industrije i kako ćemo ovo prevazići. Srbija može da ostane tržište na kojem strani studiji zapošljavaju kvalitetne razvojne timove. Može i da razvija više domaćih studija koji prave sopstvene igre, brendove i intelektualnu svojinu, što je novi trend koji naglo raste.
Podaci pokazuju da domaća industrija video-igara i dalje ima rezultat. Prema poslednjem izveštaju SGA, najuspešnije kompanije iz sektora u Srbiji ostvarile su 222 miliona evra prihoda u 2025. godini. Igre domaćih studija preuzete su više od 300 miliona puta širom sveta. Istovremeno, broj zaposlenih u sektoru smanjen je za oko 300 u odnosu na prethodnu godinu.
Tržište se menja. Rast se sve manje meri samo brojem zaposlenih, a sve više time ko ima sopstveni proizvod, ko može da ga proda globalno i ko zadržava vrednost u zemlji.
"Za mene je ovo signal da se ekosistem menja. S jedne strane imamo zatvaranja stranih kancelarija, a s druge strane prvi put ozbiljnije vidimo domaće studije koji podižu investicije, razvijaju svoje IP-jeve i ulaze u globalnu trku. To je pravac koji treba da guramo, da više vrednosti, vlasništva i strateških odluka ostaje ovde", kaže sagovornica Bloomberg Adrije.
Takvih primera već ima. Shosha Games je ove godine dobio investiciju od 300.000 evra od DSI Business Angel Networka i fonda Omorika Ventures. Two Desperados, čiji je suvlasnik Marija Ilić, obezbedio je 20 miliona dolara finansiranja za dovođenje novih igrača i širenje portfolija mobilnih igara, i Metastack, startap koji ima platformu za kurseve u okviru gejminga, ima rast od preko 30 odsto mesečno u broju korisnika i bio je najbolji startap na Katapult akceleratorskom programu ove nedelje. Ovi studiji nisu u istoj fazi razvoja, ali pokazuju da domaće kompanije sve češće grade proizvode za globalno tržište.
Gašenje Ubisofta zato dolazi u važnom trenutku. Zaposleni iz takvog sistema nosi znanje koje se teško stiče. Oni poznaju velike produkcione procese, rokove, alate i standarde koje mali timovi često nemaju priliku da nauče iznutra.
Ako ti ljudi odu iz industrije, domaći sektor gubi važno iskustvo. Ako pređu u lokalne studije, pokrenu nove timove ili pomognu postojećim kompanijama da izađu na globalno tržište, taj gubitak može da ublaži razvoj nove generacije domaćih timova.
"SGA ne može direktno da spreči odluke velikih međunarodnih kompanija niti da zameni tržište, ali može da radi ono što je važno za zadržavanje talenta u industriji: da povezuje ljude sa novim prilikama, otvara prostor za domaće studije, radi na vidljivosti sektora i zagovara uslove u kojima je lakše graditi gejming kompanije iz Srbije", kaže Ilić.
Najvažnije je da se ljudi koji su pogođeni što brže povežu sa novim prilikama. Posle toga dolazi šire pitanje za industriju. Srbija je prethodnih godina pokazala da može da izgradi ozbiljan sektor video-igara. Sada mora da odluči kako će zadržati znanje koje je već stvoreno.
Strani studiji mogu da donesu poslove, znanje i standarde. Domaći studiji mogu da zadrže vlasništvo, strateške odluke i veći deo vrednosti. Zrela industrija mora da ima oba modela. Ne može, međutim, da zavisi samo od kancelarija čije se odluke donose van Srbije.
Talenat postoji. Sada je ključno da ostane u industriji i da se pretvori u novu generaciju lokalnih timova i proizvoda.