U javnom prostoru finansijska pismenost i dalje se dominantno svodi na tehničke kategorije: kamatne stope, štednju, investicijske instrumente i prihode. Ali knjiga "Ne radi se o novcu, radi se o nama" otvara širi, kompleksniji okvir. Novac kao pitanje ponašanja, odgovornosti i odnosa prema sebi, porodici i društvu. U razgovoru s autorkom Kristinom Ercegović, serijskom preduzetnicom i poslovnom savetnicom, fokus je upravo na toj dimenziji koja finansije pozicionira izvan isključivo brojčanog konteksta.
Impuls za bavljenje temom nije bio strateški planiran, kaže za Bloomberg Adriju. Nakon smrti roditelja, Ercegović je otkrila da su, uprkos obrazovanju i stabilnim primanjima, preminuli sa dugovima, nerešenim pitanjem imovine i narušenim porodičnim odnosima u vezi sa nasledstvom. To iskustvo otvorilo je ključno pitanje: nije presudno koliko zarađujemo, nego kako upravljamo onim što imamo. "Znanje je važno, ali ponašanje je presudno. A vrlo često znamo šta bi trebalo da radimo, ali se ne ponašamo u skladu s tim", ističe.
Kristina Ercegović, autorka hit knjige "Ne radi se o novcu, radi se o nama" | Lična arhiva
Upravo taj raskorak između znanja i delovanja usmerio je autorku prema sistemskim konstelacijama, području kojim se danas intenzivno bavi. Prema njenom tumačenju, finansijsko ponašanje nije isključivo racionalna kategorija. Na njega snažno utiču podsvesni mehanizmi, transgeneracijski obrasci i duboko ukorenjena uverenja. "Svega pet odsto našeg ponašanja je svesno. Ostalim upravlja podsvest. U svemu, pa tako i u novcu."
Opširnije
Istoričar koji je napao Davos: Zašto finansije rasipaju pamet sveta?
Sedam godina nakon što je oštro kritikovao elitu u Davosu, istoričar Rutger Bregman govori o populizmu, reakcijama na njegove izjave o Trumpu i zašto ideali ne znače mnogo bez snage.
31.01.2026
Mladi muškarci su izgubljeni. Nova knjiga može pokazati put
Novinar i autor Alexander Hurst o trgovanju milionima, gubitku istih, ličnom rastu i sazrevanju u svetu mladih muškaraca 21. veka - od onlajn zajednica do pandemije i tržišta rada.
17.01.2026
Lekcije iz istorije: ko kontroliše tržište danas kao što su carevi kontrolisali Rim
Trgovina obezvređivanjem, koja je dugo privlačila investitore obećanjima brzih profita, suočava se s realnošću praznih narativa i gubitka poverenja. Pogled na istoriju i sličan trend u vreme Rimskog carstva otkriva šta može dovesti do kolapsa.
16.11.2025
Pet vrsta bogatstva po Sahilu Bloomu i kako možemo imati sve
Pet vrsta bogatstva investitora Sahila Blooma nije samo još jedna knjiga o biznisu i finansijama; to je poziv na introspektivnu transformaciju, na život u kojem je vreme dragoceno, odnosi su prioritet, mentalno i fizičko zdravlje se neguje, a novac služi kao sredstvo za ostvarenje sopstvene svrhe.
02.11.2025
Knjiga, zato, ne nudi samo tehničke savete, nego pokušava da rasvetli širi kontekst finansijskih odluka.
Ako mi ne upravljamo svojim novcem, on će upravljati nama
Ercegović naglašava da su naši izbori kombinacija ličnih vrednosti, nivoa samopouzdanja, prethodnih iskustava, finansijske i pravne pismenosti, ali i osećaja sopstvene vrednosti. Posebno ističe dimenziju "primanja": koliko verujemo da zaslužujemo, što je, prema njenom mišljenju, povezano i sa porodičnim odnosima u ranom periodu formiranja ličnosti. Ipak, bez obzira na sve spoljašnje i unutrašnje faktore, završna tačka uvek je ista - akcija. "Na kraju je presudno šta ćemo poduzeti, a šta nećemo." U aktuelnom ekonomskom okruženju obeleženom inflacijom, rastom troškova života i tržišnom nesigurnošću, ključno pitanje postaje finansijska stabilnost. Ercegović smatra da se upravljanje novcem ne može delegirati. "Ako mi ne upravljamo svojim novcem, on će upravljati nama." A finansijska nezavisnost, posebno žena, pritom je temeljna pretpostavka lične sigurnosti. Očekivanje da će država, partner ili nasledstvo dugoročno rešiti pitanje finansijske stabilnosti smatra iluzijom. Konačna odgovornost, ističe, uvek ostaje individualna.
Finansijska sloboda?| Depositphotos
Istovremeno, odnos prema novcu se menja među mlađim generacijama. Otvorenije se razgovara o investiranju, koriste se digitalne platforme i savetnici, a pristup informacijama je širi nego ikada. Ali, promene nisu jednosmerne. S jedne strane raste svest, s druge se i dalje primećuju obrasci izbegavanja zauzimanja za svoja prava, čak i kada je reč o dugoročno značajnim finansijskim odlukama. Posledice takvih odluka, upozorava, neretko postaju vidljive tek kasnije. Društvene mreže i digitalni sadržaji dodatno komplikuju sliku. Saveti o brzom bogaćenju, pasivnim prihodima i uspehu "preko noći" mogu da stvore nerealna očekivanja. "Životni zakoni su često kao poljoprivreda; poseješ, zalivaš, čekaš i tek onda ubireš plodove."
Premda tehnologija ubrzava procese, biološki i psihološki ritam čoveka ne prati uvek tu dinamiku. Romantiziranje preduzetništva i finansijskog uspeha, smatra, može da proizvede osećaj neadekvatnosti kod onih koji se već nalaze pod pritiskom ili na ivici iscrpljenosti. Finansijska sloboda, naglašava, nije rezervisana isključivo za preduzetnike, niti postoji jedinstveni model koji vredi za sve.
Zašto se i dalje stidimo novca
Jedan od ključnih, ali retko adresiranih aspekata odnosa prema novcu je sram. Tokom rada na hrvatskom portalu mojnovac, Ercegović je primetila koliko je novac i dalje tabu tema, čak i među javnim osobama. Emocije poput srama i krivice snažno utiču na odluke vezane za potrošnju, investiranje i upravljanje imovinom. Paradoksalno, o novcu se često teže govori nego o drugim intimnim temama, iako finansijski nesporazumi predstavljaju jedan od vodećih uzroka partnerskih konflikata i razvoda.
Novac je i pitanje ponašanja, odgovornosti i odnosa prema sebi, drugome, porodici i društvu | Depositphotos
Granica između individualne i sistemske odgovornosti nije jednostavna. Sistem, uključujući i obrazovni, još uvek nedovoljno strukturirano pristupa finansijskoj pismenosti. Ali, ističe, bez obzira na mane sistema, konačna odgovornost za lične finansije ostaje na pojedincu.
Najčešća greška koju ljudi prave pokušavajući "da poprave" svoje finansije jest odgađanje. Čekanje trenutka veće zarade pre početka štednje ili investiranja neretko dovodi do začaranog kruga potrošnje. Povećanje prihoda bez promene navika ne menja suštinu problema. Ključno je razumeti sopstvene vrednosti, realno sagledati imovinu i obaveze te definisati ciljeve koji su usklađeni sa ličnim životnim stilom. Tek tada finansijske odluke dobijaju dugoročnu održivost.
Ako bi iz knjige trebalo izdvojiti jednu poruka, ona glasi: upravljanje novcem nije pitanje visine prihoda, nego svesti i odgovornosti. Novac, kako navodi Ercegović, ima pet aspekata: zaradu, štednju, investiranje, potrošnju, odnosno uživanje i doniranje. Neravnoteža nastaje kada je fokus sužen na jedan ili dva segmenta. Finansijska pismenost, zaključuje, nije privilegija odabranih, već veština koju je moguće naučiti i sistematski razvijati.