Retki zemni metali spadaju među najkritičnije sirovine na planeti, duboko ugrađene u tehnologije koje čine temelj modernog života. Ipak, malo ko je uopšte čuo za njih dok izbijanje trgovinskog rata između SAD i Kine nije stavilo te elemente u centar pažnje.
Sa neobičnim imenima poput gadolinijuma i disprozijuma, retki zemni metali koriste se u različitim sektorima: od poluprovodnika i iPhone uređaja do aparata za magnetnu rezonancu (MRI) i tretmana raka. U poslednje vreme, potražnja za njima podstaknuta je zelenim tehnologijama koje pomažu u smanjenju emisije ugljenika.
Svet se dugo oslanjao na Kinu kada je reč o tim metalima, što je zemlji išlo u korist u odgovoru na trgovinski rat koji je pokrenuo američki predsednik Donald Trump. Kina je iskoristila svoju dominaciju nad lancem snabdevanja kako bi se osvetila američkim carinama ograničavanjem izvoza retkih metala.
Opširnije
Sastanak Trumpa i Xija - trgovinski sporazum veka ili Trumpova revija
Prema Trumpovim optužbama, Kina zatvara američka radna mesta, prisvaja tehnologiju, špijunira putem balona i TikToka, vrši ekonomski pritisak na saveznike, širi se u Južnom kineskom moru, podržava Putinovu okupaciju Ukrajine, ne kupuje američku soju ni čipove i tako dalje.
30.10.2025
SAD i Kina pripremaju sveobuhvatni trgovinski sporazum koji će Trump i Xi finalizovati
Američki i kineski zvaničnici postigli su "veoma uspešan" okvir za predstojeći samit lidera, izjavio je sekretar za finansije Scott Bessent nakon dvodnevnih razgovora u Maleziji.
26.10.2025
Čipovi na prvoj liniji fronta između SAD i Kine
Na prvu liniju fronta u ovom svojevrsnom drugom hladnom ratu sve jasnije su istureni poluprovodnici i retki zemni elementi i sirovine, kao prvoklasno geopolitičko oružje SAD i Kine.
15.10.2025
Kina otvorena za dijalog sa SAD uprkos tenzijama
Kina je odbacila pritužbe SAD da nije odgovorila na upite u vezi sa svojim najnovijim ograničenjima izvoza retkih metala, navodeći da Peking održava komunikaciju o trgovinskim pitanjima uprkos nedavnim tenzijama.
14.10.2025
Koji metali pokreću svet i zašto su postali geopolitičko oružje
Oni su ključni za električna vozila, vetroturbine i odbrambenu industriju, ali i za zelenu tranziciju.
07.10.2025
Ta ograničenja postala su žarišna tačka u trgovinskim pregovorima između dve supersile i takođe su ubrzala američke napore da osiguraju alternativne izvore, kako domaće, tako i od saveznika u inostranstvu. Nakon sastanka između Trumpa i predsednika Xi Jinpinga krajem oktobra, Kina se složila s jednogodišnjom suspenzijom strožih kontrola koje je najavila ranije tog meseca.
Šta su retki zemni metali
Retki zemni metali su grupa od sedamnaest metalnih elemenata, okupljenih zbog svojih hemijskih sličnosti. Njihova optička, magnetna i električna svojstva čine ih pogodnim za širok spektar primena.
Na primer, terbijum i itrijum omogućavaju prikaz živih boja na ekranima pametnih telefona i televizora, dok sposobnost cerijuma da podstiče hemijske reakcije znači da se često koristi u katalitičkim konverterima za prečišćavanje izduvnih gasova automobila.
Neodijum i prazeodijum koriste se za izradu motora sa trajnim magnetima. Oni mogu pretvoriti električnu energiju uskladištenu u bateriji u pokret – na primer, za okretanje točkova električnog vozila. Takođe mogu raditi u suprotnom smeru, pretvarajući pokret u električnu energiju, što je način na koji rotacija lopatica vetroturbina proizvodi struju.
Koliko su retki ti metali
Suprotno svom imenu, retki zemni metali zapravo su prilično česti u Zemljinoj kori: cerijum je čak zastupljeniji od kalaja ili olova. Međutim, izazov je pronaći ih u dovoljno visokoj koncentraciji na jednom mestu da bi eksploatacija bila isplativa.
Iskopavanje može štetiti životnoj sredini jer su potrebne velike količine vode i energije da bi se retki zemni metali odvojili od stena u kojima se nalaze. Takođe postoji rizik od zagađenja lokalnog zemljišta i podzemnih voda, budući da se retki zemni metali često javljaju zajedno sa radioaktivnim elementima poput uranijuma i torijuma.
Ko su najveći dobavljači retkih zemnih metala
SAD su bile vodeći proizvođač od 1960-ih do 1980-ih, ali njihov položaj slabi kako je Kina počela da povećava proizvodnju. Poslovanje s niskim troškovima omogućilo je istočnoazijskoj zemlji da preplavi tržište jeftinim retkim zemnim metalima i uspostavi gotovo monopol nad globalnim lancem snabdevanja.
Kina je odgovorna za oko sedamdeset odsto količina izvučenih iz rudnika. Proizvela je 270.000 metričkih tona retkih metala u 2024, udvostručivši proizvodnju tokom pet godina, prema podacima američkog Geološkog zavoda. SAD su zauzele daleko drugo mesto s 45.000 tona.
Osnova kineske dominacije je činjenica da ova zemlja poseduje gotovo polovinu svetskih rezervi retkih metala, što su nalazišta koja se mogu ekonomski eksploatisati. Njenih 44 miliona tona rezervi više su nego dvostruko veće od drugoplasiranog Brazila.
SAD su tek na sedmom mestu sa oko 1,9 miliona tona rezervi. Takođe imaju malu sposobnost prerade. Zapravo, nekoliko zemalja koje mogu da rudare retke metale često moraju da ih šalju dalje na preradu u Kinu.
Kako je Kina iskoristila kontrolu nad retkim zemnim metalima
Kina je dugo prepoznavala svoju prednost kada su u pitanju retki metali. Vođa Deng Xiaoping rekao je još 1992. da "Bliski istok ima naftu, a Kina ima retke metale".
Njena dominacija nad tržištem postala je očigledna 2010. kada je blokirala izvoz u Japan na dva meseca nakon eskalacije pomorskog graničnog spora. To je podstaklo dugotrajni napor Japana da smanji zavisnost od Kine oko retkih metala, iako je zavisnost smanjena samo s osamdeset do devedeset odsto na 60 odsto, rekao je bivši ministar privredne bezbednosti Takayuki Kobayashi za Bloomberg News.
Kineska centralna vlada čvrsto kontroliše proizvodnju i izvoz retkih metala u zemlji. Tokom poslednjih godina demonstrirala je moć kako bi odgovorila na napetosti sa SAD oko pristupa poluprovodnicima. Krajem 2023. Kina je proširila ograničenja izvoza tehnologija za obradu retkih metala, jačajući svoju kontrolu nad preradom.
Kako je Kina koristila retke metale kao oružje u trgovinskom ratu
Osim carina uvedenih kao odgovor, Kina je početkom aprila dodala sedam retkih metala i trajnih magneta na listu za kontrolu izvoza, što znači da kompanije moraju dobiti posebne dozvole za slanje tih materijala u inostranstvo. To je odraz sličnih ograničenja koja je Kina uvela tokom protekle dve godine na druge ključne minerale, poput galijuma, germanijuma, grafita i antimona.
Ograničenja izvoza retkih metala obuhvatila su i neke "teške" retke metale, koje gotovo isključivo proizvodi Kina i koji su obično vredniji. Lutecijum, na primer, koristi se kao katalizator za razgradnju ugljovodonika u naftnim rafinerijama.
Kineska ograničenja na izvoz retkih metala vrše pritisak na američke kompanije. Ford Motor Co. je u maju privremeno zatvorio fabriku u Čikagu jer je ponestalo magneta od retkih metala. Posledice su se proširile i na druge delove sveta, uključujući i Evropsku uniju, gde su kompanije prijavile više prekida u proizvodnji.
Nastavak isporuka retkih metala bio je na vrhu američke liste prioriteta tokom trgovinskih pregovora s Kinom u junu. Dve strane postigle su okvirni sporazum, a Kina je saopštila da će "pregledati i odobriti odgovarajuće izvozne zahteve za kontrolisane proizvode u skladu sa zakonom".
Međutim, početkom oktobra kinesko ministarstvo trgovine objavilo je nova ograničenja za retke metale, pozivajući se na nacionalnu bezbednost. Navelo je da će kompanije u inostranstvu morati da dobiju odobrenje za izvoz određenih proizvoda ako makar 0,1 odsto njihove vrednosti potiče od određenih retkih metala iz Kine. Takođe je najavljeno da će biti potrebna izvozna dozvola za proizvode napravljene korišćenjem kineske tehnologije povezane s rudarenjem, topljenjem, reciklažom i proizvodnjom magneta od retkih metala.
Ove mere su odložene za godinu dana nakon još jednog kruga trgovinskih pregovora između SAD i Kine i sastanka između Trumpa i Xija na marginama APEC samita. Pauza je donela olakšanje globalnim kupcima retkih metala nakon nekoliko turbulentnih meseci i dala velikim ekonomijama više vremena da pronađu protivtežu kineskoj dominaciji u toj industriji.
Kako Trump pokušava povećati proizvodnju retkih metala u SAD
Sjedinjene Američke Države oslanjaju se na Kinu za oko 70 odsto svog uvoza retkih metala. Ta zavisnost čini američki vojnoindustrijski kompleks ranjivim. Na primer, borbeni avion F-35, prema podacima američkog ministarstva odbrane, zahteva više od 900 funti (oko 408 kilograma) retkih metala.
Trump želi da poveća domaće snabdevanje retkim metalima. U martu je potpisao izvršnu naredbu pozivajući se na ratna ovlašćenja kako bi proširio američku proizvodnju i preradu kritičnih minerala i retkih metala. Cilj je da se obezbedi više finansiranja, kredita i drugih investicionih podsticaja, kao i da se ubrza proces izdavanja dozvola za nove projekte.
Predsednik je zatim u aprilu pokrenuo istragu o američkom lancu snabdevanja kritičnim mineralima, naredivši ministru trgovine Howardu Lutnicku da utvrdi da li zavisnost od uvoza predstavlja pretnju nacionalnoj bezbednosti i da li bi trebalo uvesti carine. Rezultati istrage treba da budu dostavljeni u roku od 270 dana.
Uvozne carine same po sebi ne bi odmah povećale američko snabdevanje. Trenutno u zemlji postoji samo jedan aktivan rudnik retkih metala - rudnik Mountain Pass kompanije MP Materials Corp., ponovo otvoren 2018. godine u kalifornijskoj pustinji Mojave. Pokretanje drugih projekata bio bi višegodišnji i skup proces. U međuvremenu, američke kompanije kojima su retki metali potrebni verovatno bi morale da plaćaju više za njihov uvoz, ukoliko bi nove carine bile uvedene, pod uslovom da Kina uopšte dozvoli izvoz tih materijala.
U julu se američko ministarstvo odbrane saglasilo s investicijom od 400 miliona dolara u MP Materials, s ciljem da se stvori industrijski lider u oblasti retkih metala. Vlada će postati najveći akcionar kompanije, a novac će pomoći u finansiranju nove fabrike za proizvodnju magneta od retkih metala. Ministarstvo odbrane će obezbediti desetogodišnju garanciju da će svi proizvodi fabrike biti otkupljeni.
Trump takođe traži izvore retkih metala van granica SAD. Krajem aprila potpisao je sporazum s Ukrajinom o eksploataciji njenih kritičnih minerala, istakavši tu evropsku zemlju kao potencijalni izvor retkih metala. Međutim, Ukrajina nema značajne rezerve koje se međunarodno priznaju kao ekonomski isplative.
U oktobru je Trumpova administracija postigla istorijski sporazum s australijskom vladom o zajedničkom ulaganju u industriju kritičnih minerala. Dve zemlje će u prvoj fazi investirati više od milijardu dolara, a australijski premijer Anthony Albanese rekao je da bi sporazum u budućnosti mogao da se proširi na projekte ukupne vrednosti 8,5 milijardi dolara.
Australija poseduje četvrte po veličini rezerve retkih metala na svetu i već dugo nastoji da se pozicionira kao održiva alternativa Kini. Ipak, brojni njeni projekti su još u ranim fazama i godinama su udaljeni od početka proizvodnje.