Američki predsednik Donald Trump ponovo preti da će oduzeti nezavisnost Fedu, u novoj rundi napetosti između centralne banke i predsedničke administracije. Trump u poslednje vreme preispituje odluke Feda, pozivajući ih da snize kamatne stope. Slično je bilo i tokom prvog mandata.
Predsednik je ranije rekao da će dozvoliti čelniku Feda Jeromu Powellu, o čijem otpuštanju je već govorio još 2018. godine , da dovrši svoj mandat, ali da ga neće ponovno imenovati na istu poziciju. Powell je rekao kako ne bi podneo otavku, sve i da Trump od njega to zatraži.
Bloomberg
Šta Trump može, a šta ne
Najjasniji način slanja poruke Fedu bila bi smena čelnika, kao što je Trump i predlagao 2018. godine kada je bio ljut na Powella zbog podizanja kamatnih stopa. Trump ne može tek tako da otpusti čelnika Feda, kažu pravni stručnjaci.
Opširnije

Trump preti otpuštanjem direktora Feda Jeroma Powella
Američki predsednik krivi direktora Feda da nije dovoljno brzo reagovao na uvođenje carina.
18.04.2025

'Centralnim bankama je bolje da se strpe' - Powell se zasad oglušuje o Trumpa
Inflacija sama po sebi posmatra krajnjeg korisnika, ali kod uvođenja carina je bitno da teret prvenstveno i stoprocentno pada na proizvođače i posrednike.
09.04.2025

Obveznice postale utočište, dok Trump budi strah od stagflacije
Investitori, šokirani stanjem na tržištu, hrle u američke državne obveznice, zabrinuti da bi trgovinski rat Donalda Trumpa mogao izazvati svetsku recesiju.
07.04.2025

Trumpove carine guraju SAD u recesiju
Ako se naša prognoza stagflacije bude ostvarila, to će predstavljati dilemu za donosioce odluka u Fedu“, napisao je Feroli, glavni ekonomista JP Morgana.
05.04.2025
Član 10. američkog zakona o centralnoj banci kaže kako članove odbora guvernera Feda, među kojima je i predsednik, "predsednik SAD može da smeni ako ima dobar razlog". Pravni stručnjaci uglavnom "dobar razlog" interpretiraju kao ozbiljan prestup ili zloupotrebu ovlašćenja.
Na pitanje može li predsednik da smeni čelnika Feda je teže dati odgovor, pošto američki pravni okvir eksplicitno ne predviđa zaštitu za direktora centralne banke, kaže Peter Conti-Brown, profesor i istoričar Feda u Whartonu na Univerzitetu u Pennsylvaniji. Ipak, zbog zaštite koja važi za ostale guverenere u odboru, smena predsednika Feda značila bi da taj pojedinac ipak može da ostane član odbora. Takođe znači i da taj pojedinac ne gubi automatski drugu poziciju: sve i da bude smenjen, Powell bi ostao čelnika FOMC-a, odbora koji određuje kamatne stope. Članovi tog odbora odlučuju ko će ga voditi, a ne predsednik.
Istovremeno, Trumpova administracija pokrenula je niz pravnih bitaka koje bi mogle da umanje zaštitu koju trenutno uživa čelnik Feda. Slučajevi testiraju granice odluke Vrhovnog suda iz 1935. godine, poznate pod nazivom Humphery's Executor, koja Kongresu omogućuje da članovima nezavisnih agencija pruži zaštitu od otkaza, osim u slučajevima zanemarivanja ili teškog kršenja dužnosti. Nakon što je Vrhovni sud doneo tu odluku, Kongres je izglasao zakon prema kojem je nastala moderna struktura Feda i koji je zaštitio guvernere te institucije od smena, osim ako za smenu ne postoji "dobar razlog".
Konzervativni pravni stručnjaci već dugo smatraju da odluka iz 1935. regulatorima daje previše slobode. Kontroverzni Project 2025, detaljan plan konzervativaca za reorganizaciju američke vlade, navodi kako je došlo vreme da se odluku "preispita." Visoki zvaničnik ministarstva pravosuđa rekao je kako Trumpova administracija više neće slediti taj presedan i kako će pozvati Vrhovni sud da ga ukine.
Imenovanje članova Feda
Najjasnije ovlašćenje predsednika kada je reč o Fedu je imenovanje kandidata za upražnjena mesta u odboru guvernera, kao i na druge ključne pozicije. Guverneri se imenuju na mandat od 14 godina, a predsednik na četiri godine. Svi oni istovremeno su i članovi FOMC-a, odbora koji određuje kamatne stope.
Powell je poziciju čelnika Feda preuzeo 2018. godine od Janet Yellen, koja je bila i ministar finansija. Trump je njegovim imenovanjem prekinuo tradiciju, po kojoj su novi predsednici uglavnom ponovno imenovali čelnika Feda kojeg je odabrao njihov prethodnik. Biden je, držeći se te logike, Powella ponovno imenovao na poziciju 2021. godine.
Bloomberg
Powellov mandat ističe 2026. godine, dok će njegov 14-godišnji mandat u odboru guvernera isteći 2028. godine. To znači da Trump ima dve prilike da imenuje članove odbora. Ipak, Trump ima priliku da nominuje novog potpredsednika za nadzor, što je važna uloga u bankarskoj regulaciji. Nedavno je za to nominovana guvernerka Feda Michelle Bowman, nakon što je ostavku dao Michael Barr, delimično zbog spekulacija da će ga Trump smeniti.
Sve predsednikove kandidate mora da odobri i Senat, u kojem većinu imaju Trumpovi Republikanci. Tako je bilo i tokom prvog Trumpovog mandata od 2017. do 2021. godine, kada neki od kandidata nisu bili potvrđeni.
Kampanja pritiska
Demokrate i republikanci su tokom predsedničkih mandata pokušavali da utiču na Fed, kako javno, tako i privatno. U prošlosti su svoje prigovore uglavnom iznosili privatno, a neki su čak i pokušali s fizičkim zastrašivanjem - Lyndon Johnson pozvao je 1965. tadašnjeg čelnika Feda Williama McChesneya Martina mlađeg na svoj ranč u Teksasu kako bi ga kritikovao zbog rasta troškova pozajmljivanja. Predsednik Nixon je pritiskao tadašnjeg čelnika Arthura Burnsa, a neki ekonomisti veruju kako Fed upravo zbog tog pritiska nije snažnije zauzdao inflaciju. U svom prvom predsedničkom mandatu, Trump je javno žestoko kritikovao i Fed i Powella kada god se ne bi slagao s njihovim odlukama o kamatnim stopama.
U prvoj nedelji svog drugog mandata, Trump je rekao da kamatne stope razume "mnogo bolje" od čelnika Feda i kako očekuje da će oni slušati njegova mišljenja. Rekao je da će "jasno reći" ako se ne slaže s njima. Upravo to je i učinio kada je Fed odlučio da ne promeni kamatne stope početkom godine, rekavši da centralna banka "nije rešila problem koji je sama stvorila".
Bloomberg
Trump je i sredinom marta ponovno kritikovao Fed zbog odluke da ne promene kamatne stope, a usled sve jačih strahova da će visoke carine na američki uvoz izazvati inflaciju. Na svojoj platformi Truth Social tada je napisao: "Fedu bi bilo mnogo pametnije da smanji stope."
Trumpov najnoviji komentar usledio je nakon što je predsednik Feda rekao kako neće žuriti sa smanjivanjem stopa. Trump je tada rekao kako je Powell stope trebalo da smanji "već odavno, a sigurno ih treba smanjiti sada."
Elon Musk, milijarder kojem je Trump dao zadatak da sreže javnu potrošnju, takođe je kritikovao Fed, rekavši kako institucija "ima apsurdno veliki broj zaposlenih."
Muskov DOGE upao je u nekoliko saveznih agencija i bio je ključan u otpuštanju, a zahtevao je i da zaposleni u agencijama napišu mejlove o tome šta tačno rade. Ipak, zakon o Fedu navodi kako odbor guvernera "određuje i opisuje način na koji se obveze provode."
Bloomberg
Bivši savetnik Feda Scott Alvarez kaže da zakon centralnoj banci daje ovlašćenja da zapošljava i otpušta ljude koji nisu državni službenici. Fed je prema zakonu vlasnik svih zgrada u kojima posluje, rekao je Alvarez. Institucija kontroliše ko u zgrade ulazi i odluke o pristupu donosi u skladu sa internim pravilima. Centralna banka se ne finansira kroz budžet koji odobrava Kongres, već putem vlastitog poslovanja - primarno od kamata na državne hartije od vrednosti koje kupuje na otvorenom tržištu.
Bidenova administracija uglavnom se suzdržavala izjava u javnosti o centralnoj banci. Članovi Kongresa iz redova Demokrata su ipak bili nešto direktniji, pa je senatorka Elizabeth Warren je, na primer, javno pozvala centralnu banku da spusti kamatne stope, što se i dogodilo u septembru.
Od politike se ne može pobeći
Powell je u nekoliko navrata naglasio kako je Fed apolitična institucija i kako prilikom donošenja odluka u obzir uzima samo ono što je najbolje za privredu. Ipak, javna je tajna da Fed radi u političkom kontekstu. Lideri Feda blisko sarađuju s ministarstvom finansija i često se druže s političarima iz Kongresa. Pri donošenju odluka u obzir moraju da uzmu posledice po privredu, kao i poteze predsednika i Kongresa, kao što su smanjenja poreza ili planovi za veliku potrošnju.
Istoričar Conti-Brown kaže kako su odluke Feda ponekad zasnovane na informacijama koje institucija dobija od političara. "Fed je duboko politička institucija," rekao je on. Ipak, "politika i stranačka pristranost nisu ista stvar."
Bloomberg
Zašto centralne banke žele nezavisnost
Političari vole niže kamatne stope jer jeftiniji novac ljudima omogućava da priušte više, što osnažuje privredni rast. Oni koji podržavaju način na koji funkcionišu moderne centralne banke veruju kako je upravo ta nezavisnost ono što bankama dozvoljava da donose nužne, ali ponekad nepopularne odluke poput podizanja kamatnih stopa kako bi se zauzdala inflacija.
Argument za nezavisnost je da će privreda dugoročno da ima više koristi, ako investitori i potrošači veruju da će centralna banka odlučivati bez straha od političkih posledica.
Trumpov ministar finansija Scott Bessent u aprilu je rekao da je nezavisnost Feda u određivanju monetarne politike "dragulj koji moramo da sačuvamo."