Mnoge članice Evropske unije (EU) povisile su strarosnu granicu za odlazak u penziju na 67 godina. Srbija, kao i Hrvatska, zadržala je zasad granicu na 65 godina za muškarce i 64 za žene. Međutim, sve starije stanovništvo i nedovoljni prihodi od doprinosa opterećuju penzione sisteme ovih zemalja.
Među članicama EU, Belgija, Danska, Nemačka, Italija, Holandija, Grčka, Švedska i Španija već su podigle starosnu granicu za odlazak u penziju na 67 godina. Neke neće stati na tome. Danska će povećavati granicu na 69 godina do 2035, a Holandija na 67 godina i tri meseca do 2028.
Portugalija, Estonija, Finska i Slovačka su se odlučile za drugačiji pristup, odnosno prilagođavanje prema očekivanom životnom veku. Na taj način će postepeno podizati godine za sticanje uslova za starosnu penziju, ali sporije. Češka će svake godine povećavati uslov za dva meseca do 65 godina, a zatim svake godine za mesec dana do 67 godina.
Opširnije
Penzije rastu brže od inflacije: poznate projekcije do 2070, evo kolike će biti
Srbija očekuje rast penzija i stabilnost penzionog sistema do 2070. godine, uprkos demografskim izazovima, pokazuje analiza Ministarstva finansija.
16.01.2026
Građanin Srbije u proseku ima 44 godine i biće sve stariji
Najnoviji demografski podaci i projekcije potvrđuju da je Srbija sve starije društvo, da opada broj stanovnika i broj građana radnog uzrasta, a stručnjaci smatraju da se ova tendencija ne može preokrenuti, već samo ublažiti.
26.01.2026
Penzije rastu, ali da li Srbija ide ka penzijskoj krizi?
Do kraja godine najavljeno je povećanje penzija "od osam ili devet odsto", a zasad nije jasno da li će biti redovno ili vanredno, Srbija se pred MMF-om obavezala da izbegava ad hok povećanja penzija
08.08.2025
Šta još traži MMF – ograničen rast penzija i plata u javnom sektoru
MMF skenirao privredu Srbije i dao preporuke za veću produktivnost i brži rast BDP-a
15.07.2025
Hrvatska se zadržala na 65 godina za muškarce i 64 za žene (što će se uskoro izjednačiti), u skladu s većinom država centralne i istočne EU. U većini zemalja ova granica se kreće od 65 i 67 godina, ili imaju program kojima će u skoroj budućnosti dostići taj nivo.
Od ove godine žene u Srbiji odlaze u penziju sa navršene 64 godine
U Srbiji, muškarci mogu otići u starosnu penziju sa napunjenih 65 godina, a žene sa 64 godine u slučaju da imaju najmanje 15 godina staža. Takođe, zaposleni oba pola mogu otići u penziju bez obzira na to koliko imaju godina ako imaju ostvaren staž od 45 godina.
Srbija se opredelila da postepeno povećava starosnu granicu za žene, pa su tako žene mogle prošle godine da odu u penziju sa navršene 63 godine, 10 meseci i 15 dana. Taj uslov je ove godine povećan na 64 godine, a u planu je da se taj uslov postepeno poveća do 2032. na 65. godina.
Da li je penzioni sistem održiv
Srbija i Hrvatska imaju slične probleme kada je reč o pokrivenosti rashoda za penzije doprinosima i obe zemlje često moraju da nadomeste nedostatak iz budžeta.
Transferi PIO fondu druga su najveća stavka u budžetu Srbije za 2026. koja povećava ukupne rashode, a tome je najviše doprinelo povećanje penzija za 12,2 odsto od 1. januara ove godine. Rashodi za penzije formalno se vode u okviru budžeta PIO fonda, ali se njihov teret indirektno vidi na rashodnoj strani republičkog budžeta. Razlog je to što izvorni prihodi PIO fonda - doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje - nisu dovoljni da pokriju sve njegove obaveze, pa se sredstva koja nedostaju obezbeđuju kroz republičke transfere, navodi se u oceni predloga budžeta za 2026. koju je dao Fiskalni savet.
Planirano je da u 2026. godini naplata doprinosa PIO fonda poraste za oko 12 odsto, odnosno za 112,4 milijarde dinara u odnosu na plan za 2025. godinu. "Rashodna strana, međutim, raste brže (za oko 148 milijardi dinara dinara): penzije, naknade za tuđu negu i pomoć i druga prava koja isplaćuje PIO biće uvećane za 12,2 odsto od januara, što nosi efekat od oko 136 milijardi dinara, a očekuje se i veći odliv sredstava ka Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje, za više od 12 milijardi dinara, dodaje se u oceni.
PIO fond će novac koji mu nedostaje morati da nadomesti dodatnim republičkim transferima. Zbog toga, prema planu za 2026, republički transferi PIO fondu će biti veći za oko 34 milijarde dinara (približno 13 odsto) u odnosu na inicijalni budžet za 2025. godinu, dok je prirast veći ukoliko se kao osnovica uzme procenjena realizacija u 2025, za nešto više od 50 milijardi dinara ili oko 20 odsto.
Podizanje granice ne bi značajno smanjilo rashode
Prema projekciji Ministarstva finansija, prosečne penzije u Srbiji u narednih 20 godina zadržaće stabilan odnos u poređenju sa prosečnim zaradama, dok će realna kupovna moć penzionera rasti znatno brže od inflacije. Tako će kumulativni rast prosečne penzije biti 153 odsto veći od kumulativne stope rasta indeksa potrošačkih cena.
To znači da penzioneri u Srbiji mogu očekivati značajan rast životnog standarda u godinama koje dolaze, uprkos demografskim promenama i sve starijoj populaciji. Prosečna penzija će sa 50.706 dinara u 2025. do 2030. narasti na 70.933 dinara, a 2050. godine iznosiće 176.864 dinara.
Ovo su zaključci analize "Model starenja za Republiku Srbiju sa projekcijama 2025–2070. godine" koju je uradilo Ministarstvo finansija.
Prema modelima koji su obrađeni u analizi, dok broj penzionera u Srbiji raste, ukupno stanovništvo u uzrastu do 14 godina smanjiće se sa sadašnjih 943.000 na 651.000 do 2070. godine. U isto vreme, broj stanovnika starijih od 65 godina ostaje relativno stabilan jer će sa sadašnjih 1,49 miliona spasti na 1,38 miliona u 2070. godini. Slično je i sa korisnicima penzija, kojih sada ima nešto više od 1,11 miliona, a do 2070. godine biće ih 1,19 miliona.
Kada se poredi iznos prosečne penzije i udela prosečne penzije u prosečnoj zaradi, on će se smanjivati do 2070. godine. Tako je, prema ovoj analizi, prosečna penzija od 50.706 dinara u 2025. godini iznosila 46,5 odsto prosečne zarade (bez poreza i doprinosa). Do 2070. godine taj odnos pašće na 38,6 odsto.
Zanimljivo je i da će, za razliku od današnjih 58 penzionera koji dolaze na 100 osiguranika, 2070. godine taj odnos porasti sa 69 penzionera na 100 osiguranika. To znači da će svaka mlada osoba finansirati doprinose za penzionere.
Autori analize navode da će, zbog ovako uređenog penzionog sistema i ugrađenih formula za indeksaciju, udeo rashoda za penzije u BDP-u ostati stabilan. Taj udeo će sa 11,7 odsto u 2025. godini porasti na 12,1 odsto u 2055. i vratiti se na 11,7 odsto do 2070. godine.
Projekcije pokazuju da podizanje granice na 67 ili 68 godina neće značajno smanjiti rashode, jer bi penzije morale biti usklađene sa zaradama, što zadržava nivo troškova i indeksaciju.
U poređenju sa evropskim zemljama, Srbija stoji bolje i po pitanju deficita penzionog sistema. Projekcije pokazuju da će deficit (razlika između prihoda od doprinosa i rashoda za penzije) opasti sa 0,9 odsto BDP-a u 2025. na svega 0,4 odsto BDP-a do 2070. godine.
Za razliku od Srbije, zemlje poput Češke, Slovenije i Slovačke očekuju znatan rast deficita. U Češkoj sa 0,3 odsto BDP-a na 2,8 odsto, u Sloveniji sa 1,1 odsto na 4,5 odsto, a u Slovačkoj sa 2,5 odsto na pet odsto BDP-a.
Kako je u Hrvatskoj
U Hrvatskoj, rashodi za penzije su se nakon relativno niskog rasta do 2021. povećavali u periodu 2022-2025. za 2,61 milijardu evra, odnosno za ukupno 45,26 odsto u odnosu na 2021. U 2023. i 2024. godišnji rast je iznosio više od 15 odsto.
Srećne okolnosti su bile visoki rast cena i nominalnih plata, što je povećalo i prihode Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) od doprinosa i prihode budžeta od PDV-a. Obe stavke su bitne jer penzioni sistem u Hrvatskoj nije samoodrživ, nego zavisi o izdašnom sufinansiranju iz državnog budžeta, koji se primarno puni prihodima od PDV-a.
Naime, između 41 i 48 odsto iznosa penzija (u zavisnosti od godine) u Hrvatskoj se ne može isplaćivati iz doprinosa radnika nego se rupa mora popuniti direktnim uplatama iz budžeta HZMO-u.
Rashodi HZMO će prema planu 2026. probiti psihološku granicu od 10 milijardi evra, a do 2028. godine 11 milijardi evra.
Kraći radni vek
I Srbi i Hrvati rade manji broj godina u odnosu na ostale Evropljane. Prema podacima Eurostata, prosečni radni vek u Srbiji je bio 35,5, a Hrvatskoj iznosi 34,8 godina i među najmanjima je u EU.
Prosek EU je 37,2 godine, a u Holandiji, Švedskoj, Danskoj, Irskoj, Estoniji i Nemačkoj preko 40 godina. Zanimljivo je da je uslov za odlazak u penziju u svim zemljama s radnim vekom dužim od 40 godina podignuta na 67 godina, osim u Irskoj, gde iznosi 66 godina i Estoniji gde je još 65 godina.
Bez dodatnih podataka o penzionim sistemima, to je samo po sebi dovoljno da ilustruje da su penzioni sistemi u Srbiji i Hrvatskoj opterećeni.
Građani Srbije su pri tom sve stariji. U 2024. su u prosеku imali 44 godine, dok su 1990. imali 35,03 godine. Podaci i projekcije pokazuju da i drugi parametri od 1990. imaju negativan trend, uključujući broj stanovnika radnog uzrasta. U periodu 2020-2024. broj stanovnika radnog uzrasta smanjio za 6,9 odsto sa oko 4,4 miliona u 2020. na oko 4,1 milion 2024. Na brojnost stanovništva utiče više faktora, a treba uzeti u obzir da je to period koji obuhvata vreme pandemije kovida 19.
Takođe, indeks starenja konstantno raste. Taj indeks, koji predstavlja odnos broja stanovnika starih 60 i više godina i broja stanovnika mlađih od 19 godina, porastao je sa 144,72 u 2020. na 151,62 u 2024, navodi se u Demografskoj statistici RZS za 2024, objavljenoj u decembru prošle godine. To znači da na svakih 100 stanovnika mlađih od 19 godina dolazi 151,6 osoba starijih od 65 godina.
Bitan pokazatelj sa ekonomskog i socijalnog stanovništva jeste indeks funkcionalnog, odnosno zavisnog stanovništva. Što je taj indeks veći, to je veći broj zavisnih ljudi (mlađih od 14 i starijih od 65 godina) po radno sposobnom stanovniku, a to može predstavljati izazov za ekonomiju i društvo.
Ovakva tendencija koja je u Srbiji nepovoljna, izlaže pritisku socijalne i penzione sisteme, odnosno više ljudi zavisi od državnih davanja i penzija. U takvim okolnostima potencijalno je sporiji ekonomski rast, jer veći deo radno sposobnog stanovništva mora da finansira neaktivne, a država mora više da izdvaja za socijalnu zaštitu.
Indeks funkcionalnog (zavisnog) stanovništva porastao je sa 54,75 u 2020. godini na 58,80 u 2024. To znači da je na svakih 100 radno sposobnih stanovnika, uzrasta 15-64 godine, dolazilo 58,8 stanovnika koji su zavisni.
Cena odlaganja neizbežnog
Svi navedeni podaci govore o neodrživosti penzionog sistema. Iako se delom finansira iz budžeta, penzije su male. Prosečna penzija u Srbiji je iznosila u januaru 2026. godine 56.843 dinara (486 evra), a u Hrvatskoj 724 evra.
U Hrvatskoj se odnos zaposlenih i penzionera popravlja, ali je to isključivo rezultat privrednog rasta i zapošljavanja, a ne strukturnih promena. Hrvati premalo rade, a čak ni snažan rast plata ne može da nadoknadi ubrzano starenje stanovništva, nisku radnu aktivnost i rast indeksa funkcionalnog (zavisnog), pre svega starijeg stanovništva.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije za 2024. godinu, ukupan broj radnika u zemlji iznosio blizu 2,4 miliona, a onih starosti između 55 i 64 godine bilo je 527.000. Podaci Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" za 2024. pokazuju da je je prosečan životni vek u Srbiji iznosio 76 godina, što je pet godina kraće od proseka u EU, gde ljudi u proseku žive 81,4 godine.
Međunarodne institucije i stručnjaci za penzioni sistem predlažu ograničavanje i penalizaciju ranijeg odlaska u penziju, povećanje stope aktivnosti starijih radnika (55 do 64 godine) koja je jedna od najmanjih u EU, i na kraju podizanje starosne granice za odlazak u starosnu penziju.