Proizvođačke cene u industriji u evrozoni u januaru ove godine bile su niže 8,6 posto u odnosu na isti mesec prošle godine, a u celoj Evropskoj uniji (EU) 8,4 odsto, objavio je u utorak Eurostat.
Na mesečnom nivou dogodio se pad proizvođačkih cena od 0,9 odsto i u evrozoni i na nivou EU.
U evrozoni na godišnjem nivou proizvođačke cene su najviše pale u segmentu energije, i to 21,3 odsto. Za intermedijarna dobra pad je 5,8 odsto. Rast od 2,1 odsto zabeležen je kod kapitalnih dobara, od 1,1 odsto kod trajnih potrošačkih dobara a od dva odsto kod netrajnih potrošačkih dobara.
Opširnije

Inflacija u evrozoni viša od očekivane, dodatan oprez za ECB
Inflacija u evrozoni je u februaru viša od očekivane, pružajući još jedan argument zvaničnicima ECB koji ne žele da žure sa snižavanjem kamata.
01.03.2024

ECB se plaši prevremenog smanjenja kamata
Među centralnim bankarima koji su se okupili u Frankfurtu postojao je konsenzus da je prerano razgovarati o smanjenju cena zaduživanja.
22.02.2024

BDP evrozone i EU rastao 0,5 odsto u 2023.
U četvrtom tromesečju 2023. ekonomija evrozone je stagnirala, dok je privreda Evropske unije (EU) rasla za mršavih 0,1 odsto.
14.02.2024

Schnabel: Podaci govore ECB da ne smanjuje stope prerano
Schnabel se posebno poziva na cene u uslužnom sektoru.
07.02.2024
Najveći pad proizvođačkih cena u EU dogodio se u Irskoj, od 21,5 odsto, nakon čega sledi Bugarska sa 17,8 odsto.
Najveći rast ima Luksemburg, i to 15 odsto, nakon čega slede Malta s 0,7 odsto i Slovenija sa 0,3 odsto.
Gledano mesečno, najveći pad ima Slovačka s 14,3 odsto i Poljska s tri procenta, a najveći rast Estonija od 5,3 odsto i Irska od četiri odsto.