Evropa

Izbegnuta recesija u UK, ekonomija stagnirala u trećem kvartalu

Izvor: Andrew Atkinson i Philip Aldrick/Bloomberg

10. novembar 2023, 11:23

Ekonomisti Bloomberga očekivali pad od 0,1 odsto, što bi podrazumevalo i recesiju

Privredu je podstakao bolji trgovinski učinak jer je izvoz porastao, a uvoz opao

Kancelar Jeremy Hunt uskoro daje izjavu parlamentu gde će predstaviti mere za podsticanje rasta

Izbegnuta recesija u UK, ekonomija stagnirala u trećem kvartalu

Ian Forsyth/Bloomberg

Ekonomija Ujedinjenog Kraljevstva je u trećem tromesečju stagnirala, prkoseći predviđanjima o maloj kontrakciji i osiguravajući da će UK ove godine izbeći recesiju, pošto je snažna trgovina došla u pomoć lošoj domaćoj aktivnosti.

Bruto domaći proizvod ostao je nepromenjen u odnosu na drugi kvartal, saopštio je u petak Državni zavod za statistiku. Ekonomisti koje je anketirao Bloomberg prognozirali su pad od 0,1 odsto. Samo u septembru, BDP je porastao za 0,2 odsto.

Kvartal stagnacije predvidela je Banka Engleske (BOE), koja očekuje da privreda cele godine neće imati nikakav rast. Potrošnja stanovištva, poslovne investicije i državna potrošnja su pali u trećem tromesečju, a privredu je podstakao bolji trgovinski učinak jer je izvoz porastao, a uvoz opao.

To je bleda slika za premijera Rishija Sunaka koji se priprema za izbore koji se očekuju sledeće godine. Ankete su dovele vladajuće konzervativce na put da izgube vlast od opozicione Laburističke partije. Brojke dolaze manje od dve nedelje pre nego što kancelar Jeremy Hunt daje jesenju izjavu parlamentu, za koji se očekuje da će predstaviti mere za podsticanje rasta.

Smanjenje domaće privrede takođe može pomoći da se zvaničnici BOE ubede da su učinili dovoljno da inflaciju stave pod kontrolu nakon podizanja kamatnih stopa sa 0,1 na 5,25 odsto za manje od dve godine. Podaci pokazuju da je usporavanje rasta delimično uzrokovano visokim kamatnim stopama.

Glavni ekonomista Huw Pill je to nagovestio u obraćanju u četvrtak nakon što je centralna banka prošle nedelje smanjila svoje izglede za rast. Međutim, i on i guverner Andrew Bailey su naglasili potrebu da se troškovi zaduživanja zadrže na  "restriktivnoj" teritoriji duži period kako bi se smanjili bazni pritisci na cene.

"Visoka inflacija je jedina najveća prepreka ekonomskom rastu. Najbolji način za održivi rast naše ekonomije trenutno je da se držimo našeg plana i oborimo inflaciju", naveo je Hunt u saopštenju. "Jesenja izjava će se fokusirati na to kako da ponovo pokrenemo zdrav rast ekonomije tako što ćemo otključati investicije, vratiti ljude na posao i reformisati naše javne usluge kako bismo mogli da ostvarimo rast potreban našoj zemlji."

Ekonomija se u trećem kvartalu suočila sa preprekama na nekoliko frontova. Štrajkovi javnog sektora pogodili su škole i zdravstvenu službu, dok su trgovci patili od vlažnog vremena u julu i neuobičajeno toplih temperatura u septembru, što je navelo potrošače da odlažu kupovinu jesenje i zimske odeće. Nad svime je visio pritisak viših troškova zaduživanja.

Tokom kvartala, potrošnja stanovništva je pala za 0,4 odsto, poslovna ulaganja su pala za 4,2 odsto, a državna potrošnja je opala za 0,5 odsto, delimično odražavajući štrajkove lekara. Neto trgovina je doprinela 0,43 procentna poena BDP-u.

Na strani proizvodnje, građevinarstvo i proizvodnja porasli su za 0,1 odsto, što je pomoglo da se nadoknadi smanjenje usluga od 0,1 odsto. Unutar sektora usluga najveći pad su zabeležili transport i nekretnine. Usluge koje se odnose na potrošače su sveukupno pale za 0,7 odsto pošto su domaćinstva smanjila potrošnju.

Tokom meseca, usluge su porasle za 0,2 odsto, a zdravstvene usluge su ojačane uvođenjem najnovije kampanje vakcinacije. Međutim, usluge usmerene na potrošače su opadale već drugi mesec, dok su građevinarstvo i industrijska proizvodnja jedva doprinele rastu.

(-Ažurirano grafikom koji pokazuje kretanje BDP-a.)

Sve vesti iz rubrike Ekonomija

Ekonomija

Javni dug Srbije 44,3 odsto BDP-a
Srbija

Javni dug Srbije 44,3 odsto BDP-a

Na nivou države, u prva tri meseca zabeležen je fiskalni deficit od 28,6 milijardi dinara, dok je primarni fiskalni suficit iznosio 24,2 milijarde dinara.

pre 14 sati

Autor: Anika Bečki

sve vesti iz rubrike Ekonomija

Registrujte se da biste nastavili sa čitanjem. Registrujte se

Nastavite sa čitanjem odabirom jedne od opcija ispod

BESPLATNI NALOG

Pročitajte ovaj i još 1 članak (ne odnosi se na PREMIUM članke)

Besplatan newsletter

Registrujte se

Pretplata

Neograničen pristup premium sadržaju na svih 5 portala

Neograničen pristup TV & video sadržaju

Ekskluzivne priče i analize iz Businessweek Adria

Istraži ponude

Aktivirajte još 1 besplatan članak i nastavite sa čitanjem.

Otključajte sada

Iskoristili ste 1 besplatni članak

Cenimo vaš interes za pouzdane informacije. Aktivirajte još 1 besplatan članak i nastavite sa čitanjem.

Otključajte sada

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € nedeljno.

Dobijte neograničen pristup danas

Nastavi

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € nedeljno.

Istraži ponude

Vaši rivali već znaju ovo. Hoćete li ostati u mraku?

Pridružite se sada za samo 11€ mesečno. Otkažite bilo kada.

Istraži ponude