Tema nad svim temama ovogodišnjeg Kopanik Biznis foruma bila je veštačka inteligencija. Jedan od sagovornika Bloomberg Adrije je bio Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije, koji ističe da je veštačka inteligencija veoma prisutna u privredi Srbije, naglašavajući da je Srbija spremna da se prilagodi i koristi nove tehnologije.
Čadež ističe veliki potencijal domaćih programera. Takođe, ističe inicijative Privredne komore Srbije u pružanju podrške kroz digitalne alate, poput Bizz chata, koji pomaže u pristupu informacijama i olakšava poslovne procese.
Kako to izgleda?
Opširnije
BizChat od danas pomaže privrednicima u Srbiji
Prikazan inovativan način korišćenja najmodernije Microrosoft tehnologije veštačke inteligencije i klauda.
05.03.2024
Predstavnici 15 velikih kompanija tražiće u Beogradu dobavljače
U Srbiji ima 423 hotela, što nije dovoljno, kaže Marko Čadež, predsednik PKS
23.02.2024
Sve izvesnije da će budućnost kreative biti u rukama inženjera, a ne umetnika
Tema koja je obeležila i drugi dan na Kopanik biznis forumu bila je veštačka inteligencija.
05.03.2024
Srbija ima potencijal za niršoring, ali treba poboljšati logistiku
Ispod Pančićevog vrha na Kopaonik biznis forumu pokrenute su ekonomske diskusije na temu inovacije i veštačke inteligencije.
04.03.2024
Imamo zaista sjajnu zajednicu programera. Ljudi koji se bave, konceptualno se bave veštačkom inteligencijom. Rade za najpoznatije kompanije u svetu i ponosni smo na našu pamet koja praktično može i sposobna je da primeni rešenja. Naravno, ne možemo da se takmičimo sa Amazonom u ulaganju u infrastrukturu za veštačku inteligenciju, ali na koji način koristimo, koji su kreativni načini da koristimo tu infrastrukturu, tu smo jako dobri i možemo da budemo konkurentni.
To je nova igra, i nova je svuda u svetu. U Srbiji, nova i u Americi i u Nemačkoj i mi smo pokazali da možemo da radimo i da imamo i prvi Bizz chat. Ubacili smo zaista celu bazu znanja i mnogo dokumenata, dosta posla bazi. Sada imamo praktično prvog digitalnog asistenta koji pomaže u svemu što želite da poslujete u Srbiji. Da li je to pitanje kako da otvorite firmu, kako da dobijete određene olakšice? Ne možete se osloboditi ni na koji način određenih poreskih obveza, kako da izvozite na daleka tržišta, koja su tržišta.
Dakle ono odgovara na sva ona pitanja koja su potrebna za poslovanje?
Praktično vi na jedan prirodan način komunicirate s vašim digitalnim asistentom i za nešto za šta vam je trebalo mnogo vremena da istražite da znate gde da tražite, da pitate. Sada sa njim zajedno prolazite korak po korak i on vas vodi i smanjuje vam to vreme koje ćete uložiti u neki svoj proizvod, neki svoj posao, a ne na neke stvari koje ne morate. Dakle, sve ono što, što je moglo da se uradi kad je u pitanju ta podrška i asistencija u svim onim informacijama koje su nam potrebne zaista imate u ovom našem Bizz chatu i onako revolucionarna jer to još ni jedna komora na svetu nije na ovaj način to uradila.
Kako ste to povezali, sve te informacije u jedan sistem?
Koristimo i naše i međunarodne baze podataka. Naše baze sa dokumentima dosadašnje istorije, šta to firme zanima, šta su najčešće pitale, ko su preduzetnici i šta preduzetnike najviše zanima. To je ogromno znanje koje smo ubacili i koje sada praktično može da služiti svakome. Lansiraćemo uskoro i drugi digitalni alat koji je prva platforma bazirana na veštačkoj inteligenciji za upravljanje inovacijama. Radimo sa našim autorskim partnerima, ali smo okupili naše ljude koji se bave ovom oblašću i ovim specifičnim domenskim znanjem.
Koliko je do sada naša poslovna zajednica i kompanije, pokazale interes upravo da koriste te alate koji su im na raspolaganju?
Interes je jedno, a sama potreba je nešto što dolazi, što je već tu. Dakle, ako već sve firme u Nemačkoj koriste veštačku inteligenciju u svojoj proizvodnji ili u svojoj prodaji određene alate, a vi kao ta firma koja hoćete da izvezete na tržište Nemačke to ne koristite, vi ćete simptomatski biti sigurno 30 odsto skuplji. Dakle, ne možete da se takmičite ukoliko ne koristite.
Čadež naglašava da saradnja sa kompanijama poput Microsofta naglašava ulogu Srbije kao centra za razvoj softvera i tehnoloških inovacija. Microsoftova prisutnost u Srbiji, sa razvojnim centrom u Beogradu, doprinosi razvoju veštačke inteligencije i primene AI tehnologija u globalnim proizvodima.
Početak marta ove godine specifičan je po tome što se liberalizuje tržište rada Otvoreni Balkanu i što je samim tim počeo sa radom i sistem za prepoznavanje radnih dozvola. Koliko je to važno upravo za integraciju ovog prostora, a pre svega za konkurentski odnos prema Evropskoj uniji?
Prvi put na ovom području gde smo se uvek nekako dičili razlikama, a ne nečim što nam je zajedničko, nekim zajedničkim interesom. Prvi put smo uspeli da se dogovorimo. Da kažemo da naši ljudi Albanija, Severna Makedonija i Srbija mogu da rade u bilo kojoj od ove tri zemlje, i da ih mi tretiramo kao naše. Dakle, rekli smo da nama to treba.
Mi moramo da imamo kvalifikovanu radnu snagu i moramo da omogućimo ljudima da odlaze - dolaze na najlakši mogući način da rade da se vraćaju itd. I to jeste zaista velika stvar za ceo region. A pokazaće se tek koliko će biti zaista važno kada budemo išli korak po korak, ulazili u jedinstveno tržište Evropske unije i koristili te slobode pa sve do nekog punoparvnog članstva.
Vi znate koliko se mi zalažemo i poslovna zajednica celog Zapadnog Balkana je stala iza toga. Ja bih naravno, pozvao i rekao da je vrlo važno i bilo bi sjajno, da se priključe i ostali. Znači ostale ekonomije da budemo svih šest ekonomija zajedno ovom sistemu. Kada vide kako to funkcioniše, vidi se da tu nema iza nikakvog nekog političkog konteksta, već jednostavno da ljudi mogu normalno, bolje da žive, bolje da rade bolje da zarađuju i da imaju više opcija.
Ono za šta se Srbija priprema a i na Kopaoniku se dosta govorilo o tome jeste Expo 2027 godine iz ugla privrede. Šta je ključno tu da se da se pripremi kako bi kompanije bile spremne da se uključe u taj investicioni proces?
Sa kolegama dosta radim na tome da našim kompanijama, 1.500 učesnika, 1.500 privrednika, kažemo da je sada vreme da razmišljate šta možemo da ponudimo kada je u pitanju Expo od građevinskih radova, infrastrukture do nameštaja, rasvete, IT-a. Mi imamo sjajne kompanije sa sjajnim proizvodima i želimo da oni shvate da je vreme sada. Nije vreme da o tome pričamo na forumu 2026, tad je već kasno.
Centar za inovaciju. Šta će biti tu ključ da zaokružimo ovu priču sa inovacijama i veštačkom inteligencijom?
Postoji već digitalni alat Inoverse koji startujemo 21-22 marta. Jeste platforma na kojoj vi praktično možete pratiti bilo šta da radite. Proizvodite mikrofone? Kažete, ja želim sad da vidim šta je najnovije kad je u pitanju tehnologija u proizvodnji ili tehnologije u različitim materijalima, on vam, veštačka inteligencija, iza traži 24/7h sve što se dešava u svetu i daje vam dobar izveštaj i pregled.
Kraće vreme - veći profit. Šta ste vi prvo pitali Bizz chat?
Zanimalo kako i na koji način može kad tako da dođem do Open ID carda. Jer sam hteo da proverim da li funkioniše kako treba i pošto je to nešto jako aktuelno. On je sve dao, korak po korak…. Trenutno je na engleskom jeziku, a za nekih mesec dana će biti postavljen na srpskom jeziku. I to samo da ponudim ljudima, jako je važno da tu zajednicu okupimo i postavimo srpski jezik u taj njegov sistem. Ako ne budemo postavili srpski jezik u ekosistem veštačke nteligencije nestaće nam jezik.
A kada je reč o tome koliki značaj ima domaća IT scena i domaći startapovi i koliko je važno uključiti se što pre u korak sa svetom, Milan Gospić, direktor Microsofta u Srbiji koji kaže da je veštačka inteligencija interesovanje raznih ljudi, oblasti, kao i industrija.
To znači da smo na pragu jedne nove industrijske revolucije jer očigledno da veštačku inteligenciju danas posmatramo ne kao zaseban tehnološki fenomen, nego nešto što će promeniti način na koji živimo i transformisati industrije u kojima radimo. Posebno način na koji radimo. Tako da što se same veštačke inteligencije tiče, jako je bitno da razumemo da je to još uvek početak. I to je bio jedan deo diskusije. Microsoft kao kompanija predvodi te tehnološke trendove i ja kažem, živimo u jednom digitalno uzbudljivom vremenu i videli smo da svaki dan imamo neke nove najave i načine kako veštačka inteligencija može da doprinese boljem radu u životu ili nekoj drugoj sferi. Što se tiče same Srbije, Srbija je mesto gde zadnjih šest ili sedam godina digitalizacija i IT generalno kao sektor dostižu jedan veliki nivo i mi kao kompanija smo tu preko dvadeset godina. U Srbiji kompanija Microsoft ima negde oko 700 zaposlenih i imamo razvojni centar gde se razvija softver koji Microsoft koristi globalno, pored ostalog i delove te veštačke inteligencije , tako da naši ljudi u Beogradu ustvari prave veštačku inteligenciju Microsofta.
Kažete, uzbudljiv period? Koliko to uzbuđenje sa sobom nosi i problema?
Ja bih to pre nazvao izazovima nego problemima. Svakako ono što je nama najbitnije jeste da veštačka inteligencija bude primenjena na etički ili na odgovoran način. I zbog toga sa celokupnom zajednicom koja nije samo IT zajednica, nego i industrija i ljudi u regulative, radimo na tome da se napravi regulativa vezana za veštačku inteligenciju i želimo da doprinosimo tome svakodnevno. Ne samo da doprinosimo, nego i da učimo. Iz razloga što se veštačka inteligencija primjenjuje, kao što rekoh u raznim industrijskim sferama i ne možete ni sami znati sve te industrije. Jer jedan dan razgovarate sa lekarima, drugi dan sa proizvodnjom treći dan s nekom drugom industrijom, recimo finansijama i svi oni nalaze načine kako da primene veštačku inteligenciju.
Da li ste došli do tog saznanja da je razvijen mindset biznisa u Srbiji upravo da prihvati i primeni veštačku inteligenciju? Ili ima i dalje ima izvesnih otpora, rezervi?
Trend jeste da je danas svaka kompanija digitalna kompanija i to smo već završili. Danas više nema potrebe praktično nikome, pričati o digitalnoj transformaciji jer su svi već prihvatili taj trend digitalizacije i svi smo u njemu već dugi niz godina. Veštačka inteligencija je samo nadogradnja da kažem tog digitalnog sistema koji će nam sad, posebno u ovim početnim vremenima davati određene benefite koji su u okviru te digitalne transformacije. Jako je bitno da imamo prave podatke i jako bitno da te podatke obrađujemo.
Veštačka inteligencija će vam baš u tome pomoći. Što se tiče same industrije? Industrija polako, ali sigurno ide u tom pravcu. I vi već sad možete videti određene sektore koji brže napredovali u tome i neke koje će sasvim sigurno napredovati u narednom periodu. Na primer, finansije i finansijske industrije su trenutno, jedno od vodećih u primeni generalno svih digitalnih servisa, a posebno veštačke inteligencije.
Šta je sledeći veliki korak Microsofta u Srbiji?
Mi nastavljamo da rastemo, da zapošljavamo ljude i talente sa našeg tržišta. Želimo da utičemo ne samo na industriju u Srbiji i same poslovne partnere, nego uopšte na opšte društvo jer smatramo da je taj human capital jako bitan. Mi zapošljavamo negde oko 700 talenata iz Srbije i želimo da kroz naš sistem edukacije nastavimo da imamo jako dobre talente koje ćemo primati u Microsoftu.
Što se tiče razvoja proizvoda, Microsoft development centar u Srbiji je jedan od najinovativnijih generalno, ali svakako u regionu. Tako da se tu proizvodi jedan od najnovijih Micosoftovih proizvoda kao što je co-pilot, a to je praktično generativna veštačka inteligencija primenjena u naše softvere kao što su Word, Excel i Power Point koji svi već dobro znaju. Ali na ovaj način vam pomaže da možete da brzo sastavite recimo svoju prezentaciju tako što ćete iz nekog dokumenta ukucati promet i reći molim vas, napravite mi summary npr. dokument od 50 strana i prezentaciju od pet, recimo strana, tako da to je ta priča. Radimo na tome i to će biti sjajno.
Imate saradnju sa Privrednom komorom Srbije?
Njihov proizvod je vrlo zanimljiv i rađen je na Microsoftovoj tehnologiji. Praktično na našem Azure cloudu korišćenjem Micosoft AI-a , odnosno open AI tehnologije koja je iza Chat GPTa. Ja sam siguran da ćemo po korak ćemo osvajati ne samo kao što rekoh u finansijskom sektoru, nego i u svim ostalim sektorima. Posebno bih se fokusirao na razvoj malih i srednjih preduzeća, pošto mislim da digitalizacija tu još uvek kaska u odnosu na, recimo, ostale segmente.
Na samom kraju razgovora, svedoci smo da su revolucije 'jele' svoju decu. Hoće li revolucija veštačkih inteligencija pojesti svoju decu i ko bi to bio?
Ja više mislim da treba gledati pozitivno, a to je na kraju ipak jedan tehnološki razvoj i taj tehnološki razvoj kao što sam na početku rekao, uticaće na razvoj drugih industrija i grana i praktično će pospešiti i pomoći svima da efikasnije rade. Tako da, što se ovog momenta tiče, ne očekujem baš nikakve scenarije tog tipa. Ono što mislim da će se desiti jeste da ćemo čak postati inovativniji, zato sto ćemo imati više vremena da se bavimo nekim drugim stvarima.