Emisija građanskih obveznica u Srbiji razvila bi tržište kapitala, ali država je zasad na liniji da pokrije troškove izdavanja samo korporativnih obveznica.
Pitanje je i da li postoji interesovanje stanovništva za građanskim obveznicama u Srbiji, pogotovo ako imamo u vidu da je finansijska strana solidna - rastu zarade, depoziti stanovništva kod banaka su više nego duplirani u odnosu na period pre 10 godina i čini se da u tom smislu ne postoji finansijska prepreka. Ali nema inicijative od države.
Narodne ili građanske obveznice su jedan od načina da se sredstva iz štednje stanovništva angažuju i prebace u jednako bezbedne hartije od vrednosti sa većim povratom kao i one u Adria regionu aktuelne u Hrvatskoj, Severnoj Makedoniji i Sloveniji.
Opširnije
Saznajemo: Neće biti ponovnog proširenja emisije EXPO obveznica
Odluka da se emisija ne proširi značila bi da će se na aukciji 5. marta prodavati hartije vredne nešto manje od tri milijarde dinara.
07.02.2024
Korporativnim dugom se privrednicima ide niz dlaku, ali to ne mora biti loše
Dok su susedne zemlje u godini za nama ili izdavale ili najavljivale takozvane narodne obveznice, Srbija se u 2024. sprema za izdavanje korporativnog duga.
22.01.2024
Analiza BBA: Srbija pri dnu regiona po korporativnim ESG obveznicama
Kada se pogledaju drugi pokazatelji, na primer, udeo izdanja u BDP-u, naš region ne zaostaje previše za svojim parnjacima.
22.01.2024
Ulagači hrle u korporativni dug dok su prinosi još visoki
Najveće centrale banke će ove godine početi da smanjuju kamatne stope kako se inflacija bude hladila, a ovo će i prinose na obveznice povući naniže.
26.01.2024
Daiwa izdaje prvu blokčejn obveznicu, kamatu plaća digitalnim novcem
Prinos je određen na 0,8 odsto, a dospeće je za jednu godinu.
21.02.2024
Aleksandar Zavišić, portfolio menadžer u Ilirika Investmentsu, navodi da su građanske obveznice prirodna simbioza između države i građana i dobitna finansijska kombinacija koja u hodu ima i efekat finansijskog opismenjavanja i promocije kulture investiranja i štednje. Saglasan je da na to što ih nema, u velikoj meri utiče i bankarski lobi.
"Suština je da se država direktno obrati svojim lako dostupnim poveriocima, a da građani s druge strane dobiju veoma solidnog dužnika kao što je država. Dobra volja je presudan faktor, a i finansijski momenat je veoma važan. Stopa prinosa treba da bude atraktivnija u odnosu na bankarske depozite, a s druge strane država bi imala nižu kamatnu stopu za dug koji izdaje direktno svojim građanima. Dobra volja podrazumeva i političku i ekonomsku volju jer su banke kod nas jaki igrači“, kaže Zavišić kada je u pitanju izdavanje građanskih obveznica u Srbiji.
Umesto u nekretnine, investicije građana u obveznice
Zemlje u regionu imaju dobro iskustvo kada je u pitanju izdavanje građanskih obveznica. Kada je u pitanju uticaj takvog iskustva na Srbiju, Zavišić navodi da ima "saznanja da Ministarstvo finansija razmatra opciju izdavanja građanskih obveznica, a tu imamo i dodatne dobre efekte kao što su promocija štednje, investiranja, finansijskog opismenjavanja i oživljavanja tržišta kapitala. Pozdravljamo razmatranje takve mogućnosti i navijamo za to, a u međuvremenu smo tu da podstaknemo to i da ukažemo na benefite koje takva inicijativa može da donese", kaže Zavišić.
Zavišić ističe da bi bilo najbolje da se što pre izdaju građanske obveznice. "Imamo pozitivna iskustva koja su svetli primer kako se to može pristojno i lako uraditi. Treba nam samo inicijativa i glasna reč nekoga sa visokog nivou. To bi zaista bila dobitna kombinacija koja je prirodna jer spaja direktno građane sa njihovom državom. Ljudi bi tada shvatili da investiranje nije ulaganje u nekretnine u Beogradu, već da je investiranje širi koncept koji može biti mnogo likvidniji i isplativiji uz mirno spavanje. Jedna stara berzanska izreka kaže: ko želi dobro da jede, ulaže u akcije, a ko želi dobro da spava, ulaže u obveznice. Mi se nadamo da će korporativne i narodne obveznice vrlo brzo postati realnost i u Srbiji", kaže Zavišić.
Iz Ministarstva finansija je saopšteno da će država finansirati troškove izdavanja korporativnih obveznica, odnosno uključivanje na tržište kapitala privatnih kompanija.
"Država je u saradnji sa Svetskom bankom identifikovala mogućnost izdavanja korporativnih obveznica i aktivno radi na prikupljanju interesenata koji bi učestvovali u takvom procesu. Nadamo se da ćemo ove godine videti izdavanje prvih korporativnih obveznica koje će biti iskorak u razvijanju domaćeg tržišta kapitala i mogućnosti investiranja kako građana tako i šire. Prinos na ove obveznice treba da bude niži od onoga što kompanije dobijaju od banaka, a viši od prinosa na državne obveznice. Ekonomska teorija nalaže da bi to trebalo da bude od sedam do osam odsto“, navodi Zavišić.
Ceo intervju pogledajte u videu.