U godini koja je iza nas, tržište rada u Srbiji pokazalo je zapaženu otpornost, uprkos izazovima koji su zadesili druge sektore. Iako je optimizacija radne snage bila neizbežna, neki sektori su uspeli da očuvaju stabilnost. Podaci iz 2023. godine otkrivaju dinamiku promena na tržištu rada, dok projekcije za 2024. nagoveštavaju da će neki izazovi ostati uporni i u ovoj godini, ali i da se primećuje oporavak IT sektora.
Za Bloomberg Adriju govorio je Miloš Turinski, PR menadžer Infostuda koji izdvaja tri glavna faktora zadužena za otpornost tržišta.
"Otpornost možemo posmatrati kroz više različitih faktora. Na prvom mestu je sigurno veliki udeo IT sektora, bez obzira na ovu krizu koju smo spominjali, jeste procena da zauzima oko 20 -30 odsto bruto nacionalnog proizvoda. S druge strane, drugi faktor jeste da u Srbiji i dalje postoji niska plata, odnosno da je prosečna plata u Srbiji relativno niska u odnosu na region. Na trećem mestu, visoka stručnost naše radne snage. Mi imamo relativno obrazovanu radnu snagu sa visokim procentom diplomiranih stručnjaka. Ali ono što je najbitnije od svega napomenuti jeste i pored ovih faktora i pored te otpornosti o kojoj pričamo jeste da se tržište rada u Srbiji i dalje suočava sa značajnim izazovima", rekao je Turinski.
Opširnije
MMF: AI će uticati na 40 odsto radnih mesta globalno
Napredne ekonomije će biti više izložene nego tržišta u razvoju i zemlje sa niskim prihodima
16.01.2024
Produktivnost regionalnih trgovaca raste, ali skaču i troškovi rada
Maloprodavci su u 2022. znatno povećali produktivnost. Na skoro istom broju zaposlenih, ostvaren je dvocifren rast prihoda.
10.01.2024
Radikalno veće plate uz minimalni trošak poslodavca moguće u Srbiji
Minimalna zarada će početkom 2024. godine porasti za 17,8 odsto, što je najveće povećanje minimalca do sada.
04.01.2024
Tržište rada u 2024: veće plate u Srbiji i sve manje radnika
U narednoj godini ekonomisti očekuju blago poboljšanje na tržištu rada, koje je uglavnom stagniralo većim delom 2023. godine.
02.01.2024
Jedan od ključnih pokazatelja je smanjenje broja oglasa za posao u 2023. godini za šest odsto, što ukazuje na oprez poslodavaca. Ipak, broj jedinstvenih kandidata povećao se za 14 odsto, ističući izazove optimizacije radne snage. Ovo je posebno vidljivo u sektorima gde je došlo do preteranog zapošljavanja kvalifikovane radne snage, kao što je bio slučaj u IT sektoru pa se u godini za nama broj oglasa za IT poslove smanjio za 50 odsto.
Turinski naglašava da "stopa nezaposlenosti, iako smanjena, i dalje premašuje prosečne vrednosti Evropske unije. Mladi i žene su i dalje nesrazmerno zastupljeni među nezaposlenima, ukazujući na potrebu za dodatnim naporima u oblasti inkluzivnosti na tržištu rada", dodaje.
Kada je reč o faktorima koji utiču na odabir posla, istraživanje Infostuda pokazalo je da je plata postala ključni faktor, što je većinski posledica ekonomske krize i uporne inflacije.
"Prema istraživanju, iako je plata na prvom mestu, razlika između plate i međuljudskih odnosa prilikom odabira posla je mala, tačnije 66 naspram 64 odsto", rekao je on.
Deficit radne oseća se posebno u zanatskim i niže kvalifikovanim zanimanjima. Građevinski sektor, saobraćaj i uslužno-komunalna delatnost su oblasti gde je nedostatak radne snage najizraženiji. Poslodavci se suočavaju s konkurencijom za preostalu radnu snagu i reaguju povećanjem plata kako bi privukli kvalifikovan kadar.
"Najviše se uvoze radnici iz inostranstva za građevinarstvo, na drugom mestu je saobraćaj, inostrani prevoz tačnije. Nedostaje vozača C i D kategorije i taj broj samo raste iz godine u godinu. Početkom prošle godine nedostajalo je oko 15.000 kvalifikovanih vozača. Do kraja godine je taj broj porastao na čak 20.000. Ono što nam još nedostaje i čega smo svi svesni jesu poslovi iz uslužno komunalne delatnosti, gde nedostaje jako puno čistača, pekara, pa konobara, kuvara, kao i prodavaca po prodavnicama", kaže Turinski.
Kada sagledamo perspektive za 2024. godinu, poslodavci će nastaviti sa poboljšavanjem radnih uslova, pri čemu će plate ostati ključni faktor u privlačenju radne snage. Turinski kaže da u ovoj godini možemo očekivati da zanatlije dostignu primanja IT stručnjaka.
"Sada imamo situaciju da se poslodavci bore koliko mogu da budu konkurentni, pa imamo pojedinačne poslodavce koji nude, na primer, visoke zarade za vozače, negde u proseku oko 150.000 - 180.000 dinara, a pojedinačne znaju da izdvoje, ako je inostrani saobraćaj u pitanju, i do 350.000 dinara. Za šefa kuhinje smo takođe imali situaciju da se ponudila plata od 350.000 dinara, a za vodoinstalatera 250.000. Već tu vidimo trud i napor svih naših poslodavaca da baš sa platom na prvom mestu privuku kadar koji je ostao na našem tržištu", zaključio je on.