Vlada i trgovački lanci u Srbiji dogovorili su se da snize cene 36 kategorija proizvoda do kraja godine. Priča je počela upozorenjem Narodne banke da inflacija ne pada brzo zbog visokih trgovačkih mraži, reagovalo je potom Ministarstvo trgovine i sa trgovcima ugovorilo snižavanje cena. Sniženi proizvodi prodaju se u 11 trgovinskih lanaca, koji pokrivaju 80 odsto tržišta. Žarko Malinović, pomoćnik ministra trgovine, izjavio je gostujući u emisiji Zoom In da su od početka akcije, 13. septembra, proizvodi u ovoj kategoriji zabeležili prosečan rast potrošnje od 40 odsto.
"Posao našeg ministarstva jeste da stvara uslove za razvoj fer konkurencije i bolje uslove za poslovanje oblasti trgovine, ali i da štiti potrošače i upravo mere koje smo kreirali imaju takve ciljeve. Mi nismo narušili konkurenciju s našom inicijativom "Bolja cena", nismo ugrozili poslovanje trgovaca, ali smo stvorili bolje uslove za potrošače na kraju, odnosno da se trgovci konstantno trude da imaju bolje cene na našem tržištu, kaže Malinović. On navodi da su cene tih proizvoda snižene od 31 do 36 odsto, u poređenju sa Hrvatskom, koja je ograničala marže pa su proizvodi jeftiniji za 21 odsto.
Trgovcima rasli prihodi zbog cena
Opširnije
Virus sniženja cena hrane širi se regionom, ali ne obara inflaciju
Analitičar BBA Ivan Odrčić smatra da će ograničenje cena tridesetak artikala u Hrvatskoj imati efektivno vrlo slab do nikakav uticaj na ukupno kretanje inflacije, slično je u Srbiji.
18.09.2023
'Dogovor između trgovaca i države nema potencijal da slomi inflatorna očekivanja'
Država i trgovci su postigli dogovor o snižavanju cena za 20 proizvoda od sredine ove nedelje.
12.09.2023
Saznajemo: Ministar Momirović sutra sa trgovcima o visokim maržama
Trgovačke marže 36,9 odsto veće nego 2019. godine
07.09.2023
'Inflacija pohlepe dovela do toga da jedemo najskuplju hranu'
Izveštaj NBS ne govori dovoljno. Potrebno je uraditi dublju analizu, koja uključuje sve učesnike u lancu snabdevanja.
07.09.2023
Viša analitičarka korporativnih finansija Jelena Zindović rekla je, gostujući na Bloomberg Adriji, da su prihodi u maloprodaji rasli i da je reč o dvocifrenoj stopi rasta. Posmatrajući troškove nabavke prodate robe i troškove materijala, oni su rasli brže, odnosno po većoj stopi u odnosu na rast prihoda od prodaje, a EBITDA margina je stagnirala. Najveći profit prošle godine je imao sektor trgovine. Godinu je završila sa dobitkom od skoro 215 milijardi dinara. Taj dobitak je, vidi se iz izveštaja Agencije za privredne registre, čak 26,4 odsto veći nego u 2021. godini. Ali ne duguju trgovci to samo inflaciji. Naprotiv, da su im prilivi rasli samo u skladu sa njom, bili bi veći 10,3 odsto. Prema istraživanja Narodne banke Srbije, trgovačke marže jedne grupe maloprodajnih lanaca prošle godine bile su nominalno veće za 36,6 odsto u odnosu na 2019. U isto vreme, prema analizi konsultantske kuće McKinsey o tržištu namirnica za 2023. godinu, u Evropi trgovinske marže padaju. Prosečna marža je sa 27 odsto u 2019. godni pala na 24,5 odsto u 2022. godini.
"Da nije bilo aktivnosti, mi bismo nastavili po svome"
Olivera Ćirković, direktorka marketinga Univerexporta, najvećeg domaćeg maloprodajnog lanca, izjavila je da nije bilo inputa od Vlade, oni ne bi samii od sebe snižavali cene.
"Da nije bila ova aktivnost, mi bismo svoj plan nastavili. Ali od početka akcije beležimo rast u prihodima, kaže Ćirković i navodi da je na trgovcima da balansiraju sa ulaznim troškovima i profitom.
"Što se tiče artikala koji se sada nalaze u 36 navedenih kategorija, mi sa tom front maržom, odnosno razlikom u ceni radimo i na nuli. Plan je da to bude do kraja godine, a mi moramo da se trudimo da balansiramo troškove. U principu sve te front marže kreću se od 11 do 14 odsto, to su klasične marže. Vi imate dodatne marže koji čine bruto maržu i koje dovode do procena od osam do 24 odsto. Ali kada pričamo o tome, mi moramo da kažemo da postoje troškovi i četiri osnovna faktora koja utiču na to da se naši troškovi enormno povećavaju. Četiri faktora najvažnija su radna snaga, energenti, rast kamatnih stopa, zakupnine koje beleže u zadnje tri godine enormni rast. Samo na energentima smo imali u jednoj godini 15 odsto rasta. To su troškovi koje vi morate ukalkulisati da biste završili pozitivno poslovnu godinu, kaže Ćirković.
Prema njenim rečima, izvesno je da će se sa akcijom "Bolja cena" nastavi i iduće godine.
"Morate da razumete jednu stvar - kada se nešto prodaje jeftinije, vi uvek imate mehanizam da zaradite i na količini koja se povećava. Naše tržište jeste zabeležilo rast prihoda, ali ne od količina, već od cena. Znači ako će ova aktivnost dovesti do rasta količina, to je još jedan od dobrih parametara za naše poslovanje. I jedan argument za iduću godinu da se nastavi", kaže Ćirković.
O tome zbog čega se trgovci nerado odazivaju na intervjue u vezi sa poslovanjem i koje su reakcije drugih dobavljača i proizvođača kada je reč o učešću u projektu "Bolja cena", pogledajte opširnije u videu u emisiji Zoom In.