Nakon što je prošlog meseca formiran novi Nadzorni odbor Elektroprivrede Srbije (EPS), koji od sedam članova ima troje iz Norveške, Međunarodni monetrani fond je u svom izveštaju o Srbiji po završetku prve revizije stendbaj aranžmana jasno naveo da su potrebne dve stvari - reforma energetskog sektora i još dva poskupljenja struje.
Za Vladimira Vučkovića, nekadašnjeg člana Fiskalnog saveta i predavača Mokrogorske škole, test za Vladu Srbije biće upravo doslednost u sprovođenju strukturnih reformi EPS-a. U razgovoru za Bloomberg Adriju on je naveo da zvuči lepše i lakše da se teške reforme sprovode ako ih traži MMF.
Opširnije
Nedelja za nama: MMF traži još dva poskupljenja struje
Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio da će Srbiji biti potrebno još jedno povećanje cena u novembru, a drugo početkom 2024. godine.
07.07.2023
MMF traži još dva povećanja cena struje i gasa, privreda na udaru
Iz Međunarodnog monetarnog fonda ukazuju da su dodatna povećanja cena struje i gasa potrebna i dalje, barem još dva – jedno na jesen, a drugo tokom iduće godine.
06.07.2023
Srbija bi pola gasa koji koristi mogla da proizvede sama
Problemi su nova regulativa i skuplje sirovine.
11.05.2023
Stručnjaci: Promena u EPS-u više kozmetička nego suštinska
Nejavna akcionarska društva nemaju neke obaveze koje imaju javna preduzeća, ali ovo nije velika promena.
05.04.2023
"Uvek ima skepticizma u Srbiji, pa je tako i u vezi sa ovim odlukama. Moj osećaj je pozitivan. Mislim da to jeste jedan pokazatelj da stvari žele da se menjaju. Dakle, nemam ništa ni protiv formalnih promena u EPS-u, nemam ništa ni protiv učešća stranaca u upravljanju", kaže on.
Kako navodi, ključna pitanja biće: da li je sve to kozmetika; da li vlada time samo želi da zamaže oči stručnoj i široj javnosti ili se stvarno ide ka krupnijim promenama.
"To ćemo saznati tek kada budemo videli da li se smanjuju tehnički gubici, da li se ozbiljnije investira, da li se kopovi, koji su nam bili problem u prošlosti, ozbiljnije pripremaju za zimu. Moraju da se vide rezultati na terenu bez obzira na to da li radimo sami ili uz tuđu stručnu pomoć. Verujem da je danas taj pristup ozbiljniji nego što je ranije bio slučaj", kaže Vučković.
Trka grejne sezone i struje
Srbija sa MMF-om ima stendbaj aranžman u vrednosti 2,4 milijarde evra, koji se sprovodi od decembra 2022. godine i traje do kraja 2024. godine. Jedan od zahteva koji se navode u izveštaju MMF-a nakon prve kontrole aranžmana jeste i da je, nakon majskog povećanja cena struje od osam odsto, potrebno jedno u novembru od osam procenata, a potom još jedno naredne godine.
Istovremeno, u Srbiji usporava rast cena. On je u junu iznosio 13,7 odsto i cilj Narodne banke Srbije (NBS) je da do kraja godine bude osam procenata. Struja ima veliki uticaj na cene, a Vladimir Vučković kaže da je sada pitanje da li će biti pre ili posle grejne sezone, jer - nije svejedno.
"Nije ovo priča da MMF traži povećanje cena i reformu EPS-a. To je nešto što je Srbiji potrebno i što se već godinama zna. Vlastima je uvek lakše da kažu 'MMF traži povećanje cena'", kaže Vučković.
Kako navodi, ranije smo imali različite ishode - i da se povećaju cene u dogovoru sa MMF-om, ali i da se povećanje pomeri nakon grejne sezone.
"Videćemo kakav će sada biti ishod. To jeste naš specifični problem i jedan od razloga zašto inflacija kod nas pada sporije nego u okruženju koji čini inflacionu priču komplikovanom. Poskupljenje struje svakako treba i mora da se dogodi uporedo s reformom EPS-a. I ranije smo imali povećanje prihoda EPS-a zahvaljujući povećanju cene struje, a da onda taj novac bude bačen u vetar zato što se ostali delovi EPS-a nisu reformisani", upozorava Vučković.
Realan privredni rast - dva procenta
Imajući u vidu unutrašnje i ekonomske pokazatelje, ali i uticaj eksternih faktora, MMF je u novom izveštaju procenio da će Srbija imati privredni rast od dva procenta. To je za pola procenta niže od prvobitne projekcije Vlade Srbije, koja očekuje rast od dva i po odsto.
Pošle godine privredni rast je bio 3,4 odsto. Vladimir Vučković kaže da zvanične organizacije po pravilu kasne u revidiranju svojih ocena i da je realniji scenario koji je naveo MMF.
"Industrija ima međugodišnji rast, ali zabrinjava što je u padu već dva meseca. Prerađivačka industrija je u desezoniranom padu. Raste broj izdatih građevinskih dozvola, koji je važan indikator rasta u odnosu na prošlu godinu. Rast dosta zavisi od poljoprivrede, a tu, izgleda, nemamo baš dobre vesti zbog loše sezone. To je presek slike koja nam kaže da ćemo do kraja godine imati umereni rast. Vlada treba da se više bavi strukturnim pitanjima, investicijama i da manje novca raspoređuje za tekuću potrošnju, što ipak vidimo da će biti njen fokus", navodi Vučković.