SAD su uvele sankcije Naftnoj kompaniji Srbije, posle sedam odlaganja primene. Kompanija NIS je u četvrtak obavestila javnost da joj do sada nije produžena posebna licenca Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država, koja omogućava nesmetano operativno poslovanje.
Kolike su zalihe nafte
NIS ističe da prioriteti, kao i do sada, ostaju redovno snabdevanje domaćeg tržišta naftnim derivatima, kao i očuvanje socijalne stabilnosti zaposlenih. Kako se navodi, NIS je obezbedio dovoljne zalihe nafte za preradu u ovom trenutku, dok su benzinske stanice uredno snabdevene svim vrstama naftnih derivata.
Direktorka Departmana za maloprodaju u NIS-u Bojana Radojević izjavila je da je kompanija spremno dočekala američke sankcije, da je obezbeđeno dovoljno zaliha naftnih derivata i sirove nafte i dodala da nema razloga za paniku niti stvaranje redova na pumpama.
Opširnije

Da li je optimizacija zaliha znak da se NIS sprema za prodaju
Situacija oko Naftne industrije Srbije je trenutno verovatno najveći kratkoročni rizik za domaću industriju, upozoravaju stručnjaci, dok protiču sati do isteka roka za odlaganje pune primene američkih sankcija.
08.10.2025

Geopolitika blokira naftu: Srbija traži plan B za NIS i gorivo
Svaka ozbiljna promena u radu rafinerije može da bude veliki udar za tržište goriva.
08.10.2025

NIS i sankcije SAD, šta posle srede
Ekonomisti i bankari upozoravaju da bi glavni izazov nakon mogućeg uvođenja sankcija, pored nestašice derivata, mogao biti nastavak funkcionisanja platnog prometa i odnos sa poveriocima.
07.10.2025

Američke sankcije stežu obruč - Janafov ključni ugovor s NIS-om visi o koncu
OFAC odobrio produženje ugovora s NIS-om za samo sedam dana, do 8. oktobra.
01.10.2025
"Naše benzinske stanice su optimalno snabdevene svim vrstama naftnih derivata, znači imamo dovoljne količine zaliha, a kompanija se ujedno potrudila i da obezbedi dovoljne količine sirove nafte, što nam je izuzetno važno za dalju proizvodnju", rekla je Radojević za Tanjug.
"Nama se prodaja odvija kao i u redovnom režimu. Ne postoje nikakva ograničenja kada govorimo o količinama koje oni mogu da preuzmu. Snabdevanje će biti uredno i u narednom periodu", dodala je.
Zalihe goriva u Srbiji su dovoljne za "šest do osam meseci" i nema opasnosti od cenovnih udara ili nestašica nafte, rekao je nedavno Dušan Bajatović, direktor Srbijagasa, za RTS.
Procene stručnjaka su da zaliha ima za nekoliko meseci, ali postavlja se pitanja šta će biti posle i kako će rafinerija raditi.
Profesor Mašinskog fakulteta Miloš Banjac je za Bloomberg Adriju rekao da je u slučaju sankcija verovatan scenario povećanja uvoza naftnih derivata, dok će proizvodnja NIS-a stagnirati neko vreme.
"Nije važno čija je nafta i odakle je uvezena. NIS je u problemu jer se on najjeftinije snabdeva naftom preko Janafa, a bilo koje drugo snabdevanje će mu biti zabranjeno. Potencijalno, zemlje iz okruženja, koje imaju kapacitete za to, Mađarska, Rumunija i Hrvatska mogle bi da povećaju preradu nafte u svojim rafinerijama i da onda država uvozi tu naftu", navodi on.
Vlasnici benzinskih stanica će u slučaju sankcija povećati nabavku goriva iz uvoza "preko uobičajenih količina", rekao je Srđan Knežević, vlasnik lanca benzinskih pumpi Knez Petrol koji polovinu derivata nabavlja od NIS-a, za agenciju Beta.
"Mislim da će goriva biti dovoljno do kraja godine, ali posle toga, posmatrano za duži period, biće, verovatno, prilično neizvesno i napeto", rekla je Jelena Radun, suvlasnica lanca benzinskih pumpi Radun Avia za agenciju Beta.
Najveći problem bi mogao da bude nedostatak skladišnih i lučkih kapaciteta domaćih uvoznika nafte, dodaje.
Kako će se plaćati na pumpama
"Od trenutka listiranja kompanije na SDN (engl. Specially Designated Nationals) listi u januaru, NIS pažljivo prati situaciju i nastoji da prilagodi svoje poslovanje novonastalim okolnostima", saopštila je kompanija u četvrtak. U slučaju prestanka funkcionisanja inostranih platnih kartica (Master card, Visa), plaćanje na benzinskim stanicama će biti moguće domaćom Dina karticom, gotovinom, kao i metodom "IPS pokaži".
NIS
"Što se tiče veleprodaje, takođe je obezbeđen nesmetani platni promet u dinarima i NIS sa svoje strane ostaje pouzdan partner, spreman da ispuni sve ugovorne obaveze prema poslovnim partnerima, uključujući korporativne klijente i velike kupce. Platne kartice korporativnih kupaca funkcionišu nesmetano", navodi NIS i dodaje da, u saradnji sa partnerima, Vladom Republike Srbije i akcionarima, radi na prevazilaženju ove situacije.
NIS nastavlja saradnju i sa Ministarstvom finansija SAD na zahtevu za uklanjanje sa SDN liste koji je kompanija inicijalno podnela 14. marta, a dopunila 28. septembra tekuće godine. "Delistiranje predstavlja dugotrajan i kompleksan proces. Kompanija nastavlja da pažljivo prati aktuelnu situaciju i o svim novim okolnostima koje mogu uticati na poslovanje, NIS će blagovremeno obavestiti javnost", navodi se u saopštenju.
Hrvatskoj kompaniji Janaf, koja doprema naftu NIS-u, u sredu je produžena licenca do 15. oktobra.
Uvoz nafte preko tog naftovoda ove godine je u proseku oko 28.000 barela dnevno, prema globalnom dobavljaču podataka i analitike u realnom vremenu Kpler. To je znatno manje od 40.000 barela dnevno, koliko se uvozilo u 2024. godini i 70.000 u 2023. godini. Trenutno je ugovor s NIS-om jedan od najvažnijih poslova za Janaf. Sklopljen je za period od 1. januara 2024. do 31. decembra 2026. godine i njime su rezervisani transportni kapaciteti za ukupno deset miliona tona sirove nafte.
Ključna odredba ugovora je načelo "puno za prazno" (engl. take-or-pay), koje Janafu garantuje prihode bez obzira na to da li će NIS iskoristiti celokupan zakupljeni kapacitet. Takvi aranžmani obezbeđuju visoku predvidivost i stabilnost prihoda, zbog čega je neizvesnost oko ovog ugovora presudna za investitore i rezultate poslovanja kompanije.
Gubitak ugovora predstavljao bi ozbiljan udarac prihodima Janafa, što objašnjava intenzivne napore koje kompanija i vlada ulažu u komunikaciji s američkim vlastima.
Od januara kada je NIS stavljen na listu sankcionisanih kompanija, Sjedinjene Američke Države (SAD) su primenu sankcija odlagale osam puta, poslednji put do 8. oktobra.
NIS je na listu sankcija SAD stavljen 10. januara zbog takozvanog "sekundarnog rizika", odnosno većinskog ruskog vlasništva. Sankcije SAD usmerene su, između ostalog, na sprečavanje finansiranja rata u Ukrajini, kroz novac koji dolazi od ruskih energetskih kompanija.
NIS je u septembru američkim vlastima podneo dopunjeni zahtev za uklanjanje sa SDN liste (Specially Designated Nationals), što je, kako su naveli, dugotrajan i kompleksan proces, a inicijalni zahtev je poslat 14. marta ove godine.
U međuvremenu, vlasnička struktura NIS-a je više puta menjana, ali je i dalje većinski u rukama ruskih kompanija.
Gazprom je iz vlasništva NIS-a izašao u septembru, a jedan od značajnih vlasnika postala je druga firma kojom upravlja Gasprom, firma Intelligence iz Sankt Peterburga. Ovo akcionarsko društvo postalo je vlasnik 11,3 odsto udela u kompaniji, pokazali su podaci objavljeni na sajtu Beogradske berze 21. septembra.
Najveći udeo u NIS-u i dalje ima Gazprom njeft, ćerka firma Gasproma (44,9 odsto), dok država Srbija ima 29,9 odsto. Ostali udeo čine mali akcionari.
Pretnja sankcijama je već imala uticaj na slabljenje NIS-a, pokazuju finansijski izveštaji za prvu polovinu godine. Kompanija je u prvom polugodištu poslovala sa gubitkom od 3,6 milijardi dinara (30,6 miliona evra). "Pored sankcija, na ostvarenja NIS-a uticali su i pad cena nafte na svetskom tržištu za 15 odsto u poređenju sa prvim polugodištem 2024. godine, efekat skupih zaliha nafte i naftnih derivata, kao i negativan finansijski rezultat HIP Petrohemije", saopšteno je tada iz NIS-a.
(Tekst dopunjen izjavama direktorke Departmana za maloprodaju u NIS-u.)
Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...