Proizvođačima peleta skočio profit za 250 odsto uprkos nestašici

Komisija za zaštitu konkurencije zaključila je da je na tržištu peleta u Srbiji tokom 2022. godine, kada je nastupila nestašica ovog energenta i kada su njegove cene dostigle rekord, bilo dovoljno sirovine za proizvodnju. Pored toga, zaključeno je i da su privatne šume uvećale cenu sirovine za 75 odsto, a proizvođači marže sa 11 na 17 odsto, kao i da je rast cena omogućio pet najvećim proizvođačima peleta rast profitabilnosti za čak 250 odsto u odnosu na 2020.

Ovi zaključci su doneti nakon što je Komisija sprovela sektorsku analizu stanja konkurencije na tržištu peleta u Srbiji od 2020. do 2022. godine.

U analizi Komisija podseća da je svetska energetska kriza u 2022. godini prouzrokovala rast cena energenata i nestašice brojnih energenata na tržištima u regionu i Evropi. Tako je u 2022. godini i na tržištu peleta u Srbiji došlo do rasta cene peleta uz istovremene nestašice.

Komisija ukazuje da do rasta cene peleta nije došlo samo u Srbiji, već da je to bila pojava karakteristična u gotovo svim evropskim državama u tom trenutku, imajući u vidu da su zbog dešavanja u Ukrajini znatno smanjene količine peleta kojima su se evropske zemlje snabdevale iz Ukrajine i Rusije.

U nastavku je tabela sa cenama peleta u junu 2022. u pojedinim zemljama regiona i Evrope koju iznosi Komisija u analizi.

"Veliki broj zemalja je pribegao merama ograničenja izvoza radi sigurnosti domaćih tržišta, te se uz rast cena na domaćem tržištu pojavio i problem nemogućnosti uvoza peleta. S druge strane, na rast cene peleta na domaćem tržištu uticao je rast cena inputa, kao što su cena električne energije, goriva, poskupljenje repromaterijala i cene rada uz istovremeni poremećaj na tržištu snabdevanja sirovinom za proizvodnju peleta", navela je Komisija u analizi.

Kako bi zaštitila domaće tržište, Vlada Srbije donela je u avgustu 2022. godine odluku o zabrani izvoza peleta i ograničenju cene. Ipak, i pored ograničenja cene, zabrane izvoza i pojačanih inspekcijskih kontrola proizvođača i trgovaca, u drugoj polovini 2022. godine na tržištu prodaje peleta došlo je do nestašica na tržištu.

U nastavku obrazlažemo zaključke analize i objašnjenja Komisije u vezi sa nestašicom peleta i rasta cena ove sirovine.

U 2022. bilo je dovoljno sirovine za proizvodnju peleta

Ukoliko se uporedi struktura nabavke po izvorima anketiranih proizvođača peleta u 2022. godini sa strukturom u 2020. godini, primetno je da se ona promenila u korist izvora privatne šume i da se količine sirovine iz državnih šuma smanjuju.

Kod tri proizvođača, koji su među pet najvećih proizvođača peleta u Srbiji, smanjuje se udeo državnih šuma u nabavci sa oko 90 odsto na 40-50 odsto dok se ostatak nadomešćuje iz privatnih šuma.

Bloomberg

Posmatrajući ukupno nabavljenu količinu sirovine koja je iskorišćena za proizvodnju peleta, primećeno je da je ona rekordna u 2022. godini i da je blizu 580.000 m3, što je znatno više u odnosu na 2021. godinu kada je nabavljeno ukupno 485.000 m3 sirovine.

Zaključuje se da je, uprkos poteškoćama koja su društva imala oko nabavke sirovine od JP Srbijašume, u 2022. godini nabavljeno sirovine za proizvodnju više nego u prethodnim godinama, te s tim u vezi, ne može se uočiti nedostatak sirovine za proizvodnju peleta, kao razlog za nestašicu peleta na tržištu.

Privatne šume povećale cenu sirovine za 75 odsto

Ipak, promena izvora nabavke uticala je na cenu finalnog proizvoda. Cena sirovine iz državne šume u trogodišnjem periodu nije značajnije varirala, dok je sirovina iz privatnih šuma u 2022. godini u proseku viša za 75 odsto u odnosu na prosečnu cenu iz 2020. godine.

Najviše proizvođača peleta kao preovlađujući izvor nabavke sirovine koristi državne šume. Tako je proizvođač, koji je u 2022. godini bio u mogućnosti da nabavi sirovinu od JP Srbijašume, stekao konkurentsku prednost nad proizvođačem koji je morao da kupuje sirovinu iz privatnih šuma i da je plaća gotovo duplo skuplje od državne, ukazuje Komisija.

Posebno je ova činjenica od značaja, imajući u vidu da je za proizvodnju peleta to jedina sirovina za proizvodnju i uz to, dominantno učestvuje u strukturi cene koštanja peleta.

JP Srbijašume 30.000 m3 sirovine dostavilo novim proizvođačima, otud netašica za stare

Imajući u vidu da su proizvođači peleta kao jedan od najvećih problema na tržištu proizvodnje peleta navodili upravo problem sa nabavkom sirovina za proizvodnju peleta, i zastojem u realizaciji ugovora sa JP Srbijašume i JP Vojvodina, Komisija im je uputila pitanja o realizaciji ugovora. JP Vojvodina je odgovorilo da se gotovo nijedan veliki proizvođač peleta u Srbiji ne oslanja na njih.

JP Srbijašume ukazalo je da se trend povećanja cena ogrevnog drveta u privatnim šumama odrazio na povećanje cena poslova u šumarstvu (seče, izrade i privlačenja drvnih sortimenata), a kako je već i od ranije vidljiv nedostatak radnika koji obavljaju poslove u šumarstvu, ovo preduzeće se susrelo sa sve manjim odzivom firmi koje su dostavljale ponude za vršenje usluge seče, izrade i privlačenja, po osnovu javnih poziva za učešće na tenderima za poslovnu 2022. godinu.

Depositphotos

"Imajući u vidu da JP Srbijašume najveći deo svoje proizvodnje realizuje putem uslužne proizvodnje, odnosno po osnovu sprovedenih postupaka javne nabavke, na kojima je bila slaba zainteresovanost potencijalnih pružalaca usluga, pristupilo se novom modelu organizacije proizvodnje u delatnostima korišćenja šuma, odnosno promeni mesta prodaje sa 'šumskog puta' na prodaju drvnih sortimenata 'na panju', kako bi se ugovorena roba kupcima, proizvođačima peleta, stavila na raspolaganje", objasnili su iz ovog javnog preduzeća.

Prema podacima JP Srbijašume dostavljenim Komisiji, i može se videti da preduzeće smanjuje isporuku na "kamionskom putu", a da povećava isporuka "na panju".

Međutim, podaci pokazuju da procenat realizacije ugovora po oba modela prodaje pada po godinama, ali je zanimljivo da je isporučena količina u 2022. godini bila čak blago uvećana u odnosu na 2021. Podsetimo, proizvođači peleta su najviše krivili JP Srbijašume za nedostavljanje sirovina za preradu peleta i tvrdili da zbog toga vlada nestašica.

Ipak, analiza Komisije je pokazala da je JP Srbijašume isporučilo za 30.000 m3 manje sirovine dosadašnjim i najvećim proizvođačima peleta, a da je tu količinu dostavilo novim peletarima koji nisu bili obuhvaćeni analizom Komisije.

Zbog nemogućnosti JP Srbijašume da odgovori zahtevima svih proizvođača, proizvođači su bili prinuđeni da sirovinu traže od privatnih šuma koje su povećale cene za 75 odsto, nakon čega su i proizvođači povećali cene peleta.

"Možemo da konstatujemo da rast cene najvažnijeg inputa u proizvodnji peleta jeste razlog rasta cena peleta na tržištu prodaje", naveli su iz Komisije.

Količine peleta u 2022. bile na nivou 2021. i više nego 2020.

Količina peleta koja je bila na raspolaganju za finalnu potrošnju u 2022. godini ne odstupa značajnije od raspoložive količine u 2021. jednim delom zahvaljujući i količinama koje su nadomeštene iz zaliha od prethodne godine.

Tako je u 2021. i 2022. godine na raspolaganju za energetske svrhe bilo po oko 340.000 tona peleta, znatno više nego u 2020. kada je na raspolaganju bilo 250.000 tona.

Interesantno je primetiti da je proizvodnja u sve tri godine vrlo slična, ali da se veće razlike javljaju u količinama koje se uvoze i izvoze. Tako je 2022. godina uvezeno duplo više nego 2020. godine, a izvezeno 50 odsto manje nego prethodne godine odnosno tri puta manje nego 2020.

"Definitivno ne može se konstatovati da se u količinskom obimu proizvodnja drastičnije smanjila niti da je nedovoljna proizvodnja uzrok nestašica na tržištu u 2022. godini", zaključak je Komisije.

Ukrajinski pelet nadomešten uvozom iz Crne Gore i BiH

A to pokazuju i podaci o uvozu peleta koji je povećan u 2022. u odnosu na 2021. i 2020. Uvoz peleta se povećava sa 40.000 tona u 2020. godini na 84,5 u 2021. godini, odnosno 84,6 u 2022. godini. Najveći skok zabeležen je u 2021. godini, kada je uvoz više nego dupliran, dok je u 2022. godini tek neznatno uvećan u odnosu na prethodnu godinu.

Što se tiče zemalja iz kojih se uvozi pelet, može se konstatovati da je struktura izmenjena u posmatranom periodu, u 2020. godine je najviše uvezeno peleta iz Ukrajine, Hrvatske i BiH, dok je u 2022. godine gotovo 90 odsto uvezenog peleta iz BiH, Hrvatske i Crne Gore. Praktično je ukrajinski pelet nadomešten količinama uvezenog peleta iz Crne Gore uz istovremeni rast uvoza peleta iz BiH.

Depositphotos

"U 2022. godini se, kao ni proizvodnja, ni uvoz peleta, količinski iskazan, nije tako značajno smanjio u odnosu na 2021. godinu pa se ne može zaključiti da je nestašice na tržištu peleta bilo zbog značajno smanjenog uvoza peleta", još jedan je od zaključaka Komisije.

Rast cene peleta nastao i zbog većih proizvođačkih marži

Rast troškova u periodu 2020 - 2022. beleže sve kategorije koje učestvuju u ceni koštanja: troškovi sirovine, prevoza sirovine, troškovi proizvodnje, ambalaže i ostali troškovi, prosečno su rasli za oko 30-50 odsto, troškovi transporta su duplirani, što zajedno doprinosi rastu cene koštanja peleta u proseku za oko 50 odsto. To je deo povećanja cene koji je generisan rastom troškova.

Ipak rast prodajne cene peleta od 65 odsto (koliko je prosečno povećanje proizvođačke cene peleta u posmatranom periodu) dodatno je generisan i rastom proizvođačkih marži koje su rasle brže od troškova proizvodnje. Marže su porasle sa 11 na 17 odsto.

Zaključak Komisije je da je na nivou posmatranog uzorka veći deo povećanja proizvođačke cene jeste rezultat rasta cena sirovine, energenata, troškova proizvodnje dok je jedan deo povećanja proizvođačke cene generisan rastom marži proizvođača peleta, što se odrazilo na rast profitabilnosti najvećih proizvođača, prema podacima iz zvaničnih bilansa društava za 2022. godinu.

Trgovci nisu imali prostora za rast marže zbog proizvođača

S druge strane, struktura maloprodajnih cena nije se značajnije promenila. Učešće nabavne vrednosti peleta u maloprodajnoj ceni iznosilo je oko 80 odsto, ostali troškovi u proseku su iznosili 11 odsto dok je trgovačka marža bila na nivou oko devet odsto i u 2020. i u 2021. i u 2022.

Ovaj zaključak je donekle i očekivan imajući u vidu da je regulacijom maloprodajne cene u drugoj polovini 2022. godine, onemogućen dalji rast cene i da trgovcima praktično nije ostavljena mogućnost za povećanje marži, imajući u vidu da su značajno porasle proizvođačke cene i da je time dostignut "maksimalan gornji prag" cena.

Iako je u avgustu 2022. godine propisana maksimalna maloprodajna cena peleta od 38.000 dinara po toni, činjenica je da proizvođačka i veleprodajna cena nisu bile regulisane, ali su proizvođači peleta, prema izjavama trgovaca, iskoristili maksimalnu maloprodajnu cenu kao gornji prag proizvođačke, odnosno veleprodajne cene, te se praktično izjednačavaju proizvođačka, veleprodajna i maloprodajna cena.

Profit pet najvećih proizvođača peleta porastao za oko 250 odsto

Poslovni prihodi pet najvećih proizvođača peleta (Bio Energy Point, Sparrow, Eko Step Pellet, Star Jela i Crown Forest) u 2022. godini u odnosu na 2020. godinu su porasli za 53 odsto, dok su troškovi prodatih proizvoda porasli za 39 odsto.

S obzirom na to da je količinski proizvodnja pet najvećih proizvođača peleta u 2022. godini u odnosu na 2020. godinu smanjena za 12 odsto, zaključuje se da snažan rast svih pokazatelja profitabilnosti, nije posledica veće efikasnosti pet najvećih proizvođača peleta, već pre svega velikog rasta cena peleta na tržištu.

Ugovorni odnosi nisu povredili Zakon o zaštiti konkurencije

U sektorskoj analizi su analizirani ugovorni odnosi učesnika na svim nivoima lanca distribucije: od proizvođača sirovine, preko proizvođača peleta do trgovaca u maloprodaji.

Od proizvođača sirovine pribavljeni su tipski ugovori koje zaključuju sa kupcima, od proizvođača peleta ugovori sa kupcima i ugovori sa dobavljačima sirovine, a od trgovaca ugovori sa kupcima.

Analizom dostavljenih ugovora nije ocenjeno da isti sadrže odredbe koje bi mogle biti potencijalno sporne sa aspekta primene propisa o zaštiti konkurencije.

Trenutno nema komentara za vest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar