Nedavno je visoki zvaničnik Evropske centralne banke (ECB) izjavio da će najverovatnije 2029. evrozona zvanično uvesti digitalni evro, koji bi trebalo da bude odgovor na dominaciju takozvanih stabilnih novčića, od kojih je većina trenutno vezana za američki dolar. To će promeniti način na koji više od 450 miliona stanovnika Evropske unije (EU) svakodnevno upravlja svojim novcem, s implikacijama koje znatno nadilaze samu zamenu gotovine digitalnom valutom.
Digitalni evro nije zamišljen samo kao još jedna aplikacija za plaćanje koja će konkurisati već postojećim servisima. Za razliku od aplikacija komercijalnih banaka ili platnih platformi, digitalni evro će predstavljati direktan oblik novca koji izdaje ECB, koja, kao i kod fizičkog evra, garantuje njegovu vrednost i stabilnost. Ova razlika ima ogromno značenje za korisnike i finansijski sistem u širem smislu.
Trenutno se digitalna plaćanja odvijaju preko komercijalnih banaka i platnih procesorskih centara, a ideja je da digitalni evro eliminiše te posrednike kod osnovnih transakcija, smanjujući time troškove i vreme usklađivanja.
Opširnije

Zašto nove zvezde berze vrede manje od bitcoina koji drže
U samo nekoliko meseci, 228 javno izlistanih kompanija usvojilo je strategiju držanja kriptovaluta, a ukupno su uložili 148 milijardi dolara.
15.10.2025

Investitori širom sveta zabrinuti za vrednost valuta
Investitori se povlače iz valuta i državnog duga, pokušavajući da se zaštite od budžetskog deficita.
14.10.2025

Kripto-krah od 131 milijardu dolara budi strah od trajnih posledica
Kazino altkoina prošle nedelje se spektakularno urušio i nije izvesno da će se kockari vratiti.
14.10.2025

Milijarde dobitaka u kriptovalutama izbrisane za nekoliko sati
Bitcoin je zabeležio pad veći od 12 odsto.
11.10.2025
S projektom digitalnog evra, EU i ECB su se odlučile za razvoj takozvanog CBDC-ja (engl. central bank digital currency), odnosno digitalne verzije zvanične valute koju izdaju centralne banke, s projektima sličnim onima koji se trenutno razvijaju u desetinama država širom sveta. Kina prednjači u razvoju sa svojim digitalnim juanom, koji je u eksperimentalnoj fazi od 2021. godine.
Digitalna valuta ili sredstvo za kontrolu masa
Međutim, kako ECB pojačava svoju informativnu kampanju oko digitalnog evra, protivnici njegovog uvođenja ističu nedostatke i opasnosti.
"Digitalni evro bi značio prelazak s lošeg novca na još lošiju verziju, koja će biti izvrsno oruđe za nekoliko pojedinaca", izjavio je za Bloomberg Adriju predsednik Bitcoin društva Slovenije, Toni Čepon.
"Obični građani će vrlo brzo požaliti što su dobrovoljno prihvatili novac koji to nije, već samo alat za nadzor, manipulaciju, iscrpljivanje i uništavanje suvereniteta stanovnika EU", smatra Čepon.
Zagovornici bitcoina su, inače, protiv takozvanih fiat valuta, poput evra, dolara, juana, jena i drugih kojima upravljaju centralne banke. Umesto toga, zagovaraju bitcoin kao alternativu za plaćanje bez centralnog autoriteta i nadzora. Čepon upozorava na primer Kine, odnosno uvođenje digitalnog novca centralne banke.
"Kao što vidimo u Kini, pomoću digitalnog identiteta i digitalnog novca, koji to zapravo nije, brzo dolazimo do izvanrednog oruđa za nadziranje populacije i upravljanje njenom imovinom."
Čepon ističe i da komercijalne banke već uvode instant plaćanja, koja se izvršavaju odmah, što je najjači argument ECB za uvođenje digitalnog evra. Ipak, navodeći argumente ECB za digitalni evro, prema Čeponu, "oni zaboravljaju pomenuti" da će komercijalne banke izgubiti deo svoje moći, a fokus bankarskog sistema biće prebačen na još centralizovaniju ECB i samu državu.
Depositphotos
Udruženje banaka Slovenije (UBS), koja inače podržava digitalni evro "kao strateški nužan korak u modernizaciji platnog sistema, očuvanju monetarnog suvereniteta i podsticanju digitalnih inovacija", takođe upozorava na opasnosti za bankarski sistem.
Ako korisnici počnu da masovno prelaze s depozita na digitalni evro, to bi moglo oslabiti likvidnost i kapitalnu snagu banaka, pa čak i povećati rizik od brzih povlačenja, rečeno je u UBS-u za Bloomberg Adriju.
Zbog toga ECB predlaže uvođenje ograničenja maksimalnih iznosa koje jedna osoba može držati u digitalnim evrima (na primer, između 1.500-2.500 evra), navode u tom udruženju, dodajući da uvođenje digitalnog evra zahteva velike investicije u infrastrukturu, kako od ECB, tako i od finansijskih institucija.
Amerika širom otvorila vrata stabilnim novčićima
S druge strane Atlantika, iako je administracija bivšeg predsednika Joea Bidena dala podršku inicijativama za kreiranje digitalnog dolara podržanog od Feda, njegov naslednik Donald Trump, izvršnom naredbom iz januara 2025. zabranio je državnim organima da preduzimaju bilo kakve aktivnosti "za uspostavljanje, izdavanje i promociju CBDC-ja", odnosno digitalne valute centralne banke, te da "prekidaju" sve planove i inicijative u vezi sa njegovim kreiranjem.
Time je Trump ispunio predizborna obećanja da će biti prijateljski nastrojen prema kriptovalutama i promociji digitalnih valuta izdatih od privatnih subjekata, oslonjenih na američki dolar. Tako je u julu 2025. Kongres usvojio tzv. GENIUS Act - zakon koji postavlja precizna pravila za izdavanje i korišćenje stabilnih novčića. Prema njemu, samo licencirane banke i finansijske institucije smeju da izdaju takve tokene, s potpunim pokrićem u likvidnim sredstvima poput gotovine i državnih obveznica. To povećava poverenje tržišta i smanjuje mogućnost finansijskih zloupotreba. Za razliku od nestabilnih kriptovaluta poput bitcoina, čija vrednost značajno oscilira, stabilni novčići održavaju vrednost, najčešće vezanu za stabilne nacionalne valute, uglavnom američki dolar.
Oko 60 odsto globalnog tržišta stabilnih novčića, vrednog oko 305 milijardi dolara, u vlasništvu je kompanije Tether, koja izdaje USDT od 2014, podržan dolarom. Tržišna kapitalizacija USDT-a iznosi oko 180 milijardi dolara, a dvadesetčetvorosatni opseg trgovanja prelazi 200 milijardi dolara.
Tether ima sedište u El Salvadoru i uključen je u nekoliko pravnih sporova s američkom administracijom. Zbog toga je sredinom septembra kompanija postavila bivšeg savetnika Bele kuće za digitalna sredstva kao odgovornog za novi stabilni novčić, USAT, koji mora biti u skladu s nedavno donesenim GENIUS zakonom da bi funkcionisao u SAD.
Druga po važnosti stabilna valuta na svetu je USDC, koju je izdala američka kompanija Circle 2018. godine. Takođe je vezan za vrednost dolara u odnosu jedan prema jedan, a njegov globalni tržišni udeo iznosi oko 25 odsto. U junu 2025. izdavalac ovog novčića je počeo da kotira na berzi u Njujorku, a njegove akcije u poslednjih šest meseci porasle su za 65 odsto.
Privlačnost stabilnih novčića leži u njihovoj praktičnoj upotrebi. Mogu se koristiti širom sveta za trenutne transakcije, za čuvanje sredstava i za brzi transfer vrednosti, bez obzira na vremensku zonu ili radno vreme.
Američke banke već se prilagođavaju novoj stvarnosti. JPMorgan Chase je pionir na ovom polju sa svojim JPM Coinom, koji se od 2019. koristi za institucionalne transakcije s dnevnim volumenom od oko milijardu dolara, a 2025. banka je počela da razvija novi depozitni token za korporativna usklađivanja na blokčejn infrastrukturi, 24 sata dnevno, sedam dana u nedelji. Banka Amerike sprovodi pilot-programe za sopstveni stabilni novčić, koji bi se tretirao kao depozit s državnom zaštitom i rezervama jedan prema jedan, radi smanjenja troškova i vremena finansijskih transakcija, dok Citigroup putem svoje platforme Citi Token Services istražuje korišćenje novčića za korporativne klijente i pridružuje se konzorcijumima za razvoj interoperabilnih digitalnih dolara. Wells Fargo sprovodi testove s privatnim blokčejnom za digitalni novac, fokusirajući se na prekogranična plaćanja i brža usklađivanja od tradicionalnih SWIFT kanala, a Goldman Sachs i Morgan Stanley razmatraju sopstvena rešenja za stabilne novčiće, iako još bez zvaničnog lansiranja.
Glavni cilj ovih inicijativa je kombinovati prednosti blokčejn tehnologije s poverenjem i regulatornom usklađenošću tradicionalnih banaka. Sve to objašnjava, između ostalog, zašto ECB zagovara digitalni evro, uprkos zabrinutosti za privatnost potrošača i protivljenju onih koji smatraju da bi američki model fokusiran na privatne stabilne novčiće bio dovoljan.
Kao što Lionel Laurent navodi u svojoj kolumni za Bloomberg, to bi moglo "poslužiti kao katalizator za finansijski sektor da uredi svoj tehnološki dom i pripremi se za promene na nekoliko nivoa - od veleprodaje do maloprodaje, ili rizikuje da izgubi još više svoje prednosti u odnosu na SAD i Kinu; to bi mogao biti korak prema integrisanijoj Evropskoj uniji za plaćanja, i moglo bi ponuditi rezervnu opciju za javni novac u bezgotovinskom svetu."