Prethodna berzanska nedelja na svetskim tržištima protekla je u znaku snažnih oscilacija, koje su podstakli i makroekonomski podaci i dešavanja u tehnološkom sektoru. Početak sedmice obeležio je oprez investitora, koji se sredinom nedelje pretvorio u izraženiju korekciju, pošto su se berzanski indeksi na Wall Streetu suočili sa snažnim prodajnim pritiskom.
Dodatnu neizvesnost izazvalo je predstavljanje novog alata veštačke inteligencije kompanije Anthropic. Dodatak za automatizaciju pravnih radnih tokova u okviru aplikacije Claude Cowork otvorio je među investitorima pitanja o budućnosti kompanija zasnovanih na ljudskom intelektualnom radu, ali i o opravdanosti vrednovanja vodećih tehnoloških firmi.
Opširnije
Kupci se vraćaju zlatu - cena ponovo iznad 5.000 dolara
Cena zlata probila je granicu od 5.000 dolara za uncu, nakon što su se investitori vratili takozvanoj kupovini na padu, posle jedne od najvolatilnijih nedelja na tržištu plemenitih metala.
pre 2 sata
Pobeda Takaichi podstiče rast japanskih akcija, a slabi jen i obveznice
Japansko tržište akcija nastavlja rast nakon povoljnih izbornih projekcija za Liberalno-demokratsku partiju, dok investitori očekuju snažnije državne podsticaje, a jen i obveznice ostaju pod pritiskom.
pre 21 sat
Tehnološka oluja je prošla, Wall Street ponovo u znaku bika
Američke akcije su se snažano oporavile nakon rasprodaje izazvane zabrinutošću zbog velikih ulaganja u veštačku inteligenciju, dok je Dow Jones prvi put premašio granicu od 50.000 poena, a investitori iskoristili pad za novu kupovinu.
07.02.2026
Dow Jones Industrial Average prešao 50.000 prvi put
Dow Jones Industrial Average je prvi put prešao nivo od 50.000 poena, dok su investitori povećavali vrednost indeksa akcija vodećih kompanija, vođeni optimizmom oko američke privrede i korporativnih prihoda.
06.02.2026
Klimav početak
Prema pisanju Bloomberga, investitori su se povlačili iz rizičnijih pozicija, što se direktno odrazilo na pad tehnološkog indeksa Nasdaq. On je sredinom nedelje beležio dnevne minuse veće od jedan odsto, dok je tržištem dominirao strah od prekomernih ulaganja u AI infrastrukturu. Posebnu pažnju privukle su najave tehnoloških giganata da će u razvoj veštačke inteligencije u narednom periodu uložiti čak 650 milijardi dolara.
Strah je kulminirao kada su kompanije iz tehnološkog sektora u jednom danu izgubile više od 280 milijardi dolara tržišne kapitalizacije. Nasdaq 100 je sredinom nedelje potonuo za 1,55 odsto, pri čemu su najveće gubitke zabeležile kompanije poput Intuita, koji se bavi razvojem finansijskih alata i čija je vrednost pala za 10,89 odsto. Sledili su Accenture i Adobe sa padovima većim od sedam odsto. U Evropi su akcije analitičkih i izdavačkih kuća, poput RELX-a, potonule za 12 odsto.
Zajednički imenitelj gubitnika bila je specifična primena AI alata, koji bi mogli da potisnu njihove proizvode i usluge. Tržište je počelo oštro da preispituje kompanije koje bi nova generacija alata veštačke inteligencije mogla direktno da zameni.
Povratak u zeleno
Amazon je, primera radi, najavio da će njegovi izdaci za veštačku inteligenciju ove godine dostići 200 milijardi dolara, što je u periodu nakon trgovanja izazvalo privremeni pad akcije od 11 odsto. Rasprodaja se nije zadržala samo na tržištu akcija, već se prelila i na kriptovalute, gde je bitcoin jedva uspevao da se zadrži iznad granice od 60.000 dolara, dok su se investitori okretali sigurnijim ulaganjima, poput državnih obveznica.
Bitcoin je u četvrtak zabeležio pad veći od 50 odsto u odnosu na oktobarski maksimum. Najveća kriptovaluta je u petak ujutru oslabila za dodatnih 4,8 odsto, na novi minimum od 60.033 dolara, pokazuju podaci koje je prikupio Bloomberg. Do kraja sedmice, međutim, bitcoin je nadoknadio gotovo sve gubitke od sloma u četvrtak i vratio se na 70.000 dolara.
XBTEUR:CUR
XBT-EUR Cross Rate
59.544,82 EUR
+5.963,45 +11,13%
cena na otvaranju
0
prethodna cena na zatvaranju
53.581,37
ovogodišnja zarada
-20,1788%
dnevni raspon
0,00 - 0,00
raspon u 52 nedelje
51.239,89 - 107.621,97
Razumljivo, indeks straha VIX, koji meri očekivanu volatilnost na tržištu, u četvrtak je skočio iznad 20, što je jasno ukazivalo na rastuću nervozu investitora. Rast volatilnosti podstakli su neizvesnost pred objavu ključnih ekonomskih podataka i strah da bi visoka vrednovanja tehnoloških giganata mogla postati neodrživa. Bloomberg je izvestio da su se azijska tržišta pripremala za padove, dok su američke tehnološke akcije i kriptovalute nastavile silazni trend.
Najave američkih tehnoloških giganata da će u budućnosti uložiti čak 650 milijardi dolara u razvoj veštačke inteligencije bile su upečatljive.
A upravo u trenutku kada su se investitori sve češće pitali da li su ogromna ulaganja u veštačku inteligenciju zaista opravdana očekivanim prinosima u kratkom roku, ili je reč o pregrevanju sektora, berza je u petak doživela snažan preokret. Posle početnih padova, sentiment se brzo popravio, pošto su se investitori ponovo usredsredili na stabilne temelje privrede.
Industrijski indeks Dow Jones je u petak porastao za više od 1.200 poena, odnosno 2,47 odsto, i prvi put u istoriji zatvorio trgovanje iznad psihološke granice od 50.000 poena.
S&P 500 je sedmicu završio na 6.932 poena, uz rast od dva odsto, dok je Nasdaq ojačao za 2,18 odsto, na 22.540 poena. U poređenju sa istim periodom prošle godine, američki indeksi beleže rast od 25 do 35 odsto, što potvrđuje da dugoročni bikovski trend, uprkos povremenim potresima, i dalje traje.
Petrolova kritika vlade
Na slovenačkom tržištu kapitala, indeks SBITOP je sedmično trgovanje završio na 2.785,35 poena, što je značilo dnevni pad od 0,94 odsto. Najizraženiji pritisak zabeležen je na akcijama Petrola, koje su u petak izgubile 3,13 odsto vrednosti i sedmicu završile na ceni od 54,80 evra. Pad je usledio nakon što je kompanija javno kritikovala vladinu politiku plata i najavila preusmeravanje fokusa poslovanja na hrvatsko tržište. "Rast minimalne zarade snažno će se odraziti na poslovanje grupe Petrol u Sloveniji, jer će troškovi rada znatno porasti", izjavila je predsednica nadzornog odbora kompanije Vesna Južna.
Akcije NLB su takođe pale, za 1,1 odsto tokom protekle sedmice, na 180 evra, dok je Krka sedmicu završila sa rastom od 0,83 odsto, na 231 evro.
Uprkos ovim kratkoročnim korekcijama, Ljubljanska berza je u poslednjih godinu dana ostvarila izuzetno dobar rezultat. Indeks SBITOP je u prethodnih dvanaest meseci ojačao za oko 42,3 odsto, čime se slovenačko tržište svrstalo među najuspešnije u regionu. Imajući u vidu da se indeks početkom prošle godine nalazio znatno niže, sadašnji nivoi blizu rekordnih 2.800 poena ukazuju na njegovu otpornost.
Stabilnost domaćeg tržišta pre svega proizlazi iz visokih dividendnih prinosa i dobrih poslovnih rezultata kompanija, koje su tokom 2025. ostvarivale rekordne profite. Dok se svetske berze suočavaju sa pitanjima o budućnosti veštačke inteligencije, slovenačke kompanije investitorima nude utočište u tradicionalnim sektorima, poput energetike i farmacije.
Magla neizvesnosti
Kraj trgovačke sedmice doneo je smirivanje tenzija i povratak optimizma na tržišta. Preokret započet u petak, prema oceni analitičara iz Edward Jonesa, posledica je zaključka da su padovi sredinom nedelje verovatno bili preterani i da ekonomski fundamenti ostaju čvrsti. "Tržište prolazi kroz potres u tehnološkom sektoru, izazvan maglom neizvesnosti uoči novih ekonomskih podataka", preneo je Reuters, ali se pokazalo da su investitori petak iskoristili za kupovine po nižim cenama.
Slično ocenjuje i T. Rowe Price, koji u svojoj analizi navodi da se globalna tržišta i dalje prilagođavaju novoj realnosti visokih ulaganja u tehnologiju, ali da to ne znači kraj bikovskog trenda. Pad indeksa VIX krajem sedmice ukazuje na to da se tržišna volatilnost, barem privremeno, stabilizovala. U narednim sedmicama investitori će pažljivo pratiti makroekonomske pokazatelje, koji će biti ključni za procenu reakcije tržišta na nove kvartalne izveštaje i eventualne daljnje poteze centralnih banaka, u okruženju u kojem se monetarna politika i tehnološki razvoj i dalje snažno prepliću.