Za srpsku privredu važni su novi izvori finansiranja, poput tržišta kapitala, i Srbija je zainteresovana za saradnju sa Euronext grupacijom, kao najvećom panevropska berzom, rekao je ministar finansija Srbije Siniša Mali. On je istakao da je Srbija je prvi put objedinila rad tri najvažnije institucije na domaćem tržištu kapitala, što će njihov rad učiniti bržim i efikasnijim, i najavio da Srbija želi da ulaže u berze u regionu.
Beogradska berza, Komisija za hartije od vrednosti i Centralni registar hartija od vrednosti sada rade pod jednim krovom u novoizgrađenoj zgradi na Prokopu, koju je Mali u sredu obišao sa predstavnicima Atinske berze i Euronext grupacije, sa kojima se prethodno sastaо. Malie je rekao da na Prokopu niče finansijski kvart budući da su, u neposrednoj blizini, smeštene i Komisija za zaštitu konkurencije i Komisija za kontrolu državne pomoći.
Ministar finansija Srbije je ukazao na važnost posete delegacije Euronext grupacije koja upravlja tržištima kapitala u osam evropskih zemalja sa sedištem u Amsterdamu i ključni je stub evropske finansijske infrastrukture, saopštilo je Ministarstvo finansija Srbije.
Opširnije
Beogradska berza u 2025 - indeksi zeleni, ali promet tanak
Beogradska berza je u 2025. nastavila višegodišnji rast vrednosti akcija, ali se promet deonicama spustio znatno ispod nivoa iz 2024.
06.01.2026
Zelene obveznice polako stižu u Srbiju - ali tržište i dalje čeka ključni korak
Tržište zelenih obveznica u Srbiji još uvek je u povoju.
20.11.2025
Potez Delta Agrara najavljuje novo delistiranje sa Beogradske berze
Beogradska berza mogla bi uskoro da ostane bez još jednog igrača, nakon što je domaća poljoprivredna kompanija Delta Agrar značajno povećala svoj udeo u maloprodajnoj kompaniji Interservis i nagovestila prinudni otkup preostalih akcija tog preduzeća, što je po pravilu siguran put za delistiranje.
pre 10 sati
"Hoćemo da više sarađuju sa nama, hoćemo da sarađuju više sa Beogradskom berzom i da dovedemo njihove investitore. Hoćemo da predstavimo naša preduzeća, instrumente i proizvode na pravi način", rekao je Mali koji je zokom sastanka razgovarao, putem video-linka, i sa generalnim direktorom i članom Upravnog odbora Grupe Atinske berze Janosom Kontopoulosom.
On je je istakao značaj objedivnjavanja rada tri institucije tržišta kapitala. "To je jasan signal svima, a pre svega investitorima koji investiraju u naše hartije od vrednosti, preduzeća koja se kotiraju na berzi, da smo spremni za sledeći korak, za još brži rast i razvoj", rekao je Mali.
Mali je dodao da je u ovom trenutku u srpskim bankama deponovano oko 42 milijarde evra štednje građana i preduzeća, što im daje likvidnost, a sa druge strane imamo kompanije koje traže novac i druge izvore finansiranja osim komercijalnih banaka.
"To je funkcija tržišta kapitala da spaja one koji imaju novac, koji imaju viška novca, i one kojima je taj novac potreban, kako bi ubrzali rast i razvoj naše ekonomije, kako bi ubrzali njihovu ekspanziju i na kraju doveli do boljeg životnog standarda građana Srbije", rekao je on.
On je ocenio da je u proteklih nekoliko godina puno urađeno na uvođenju novih proizvoda na tržište kapitala. To je, kako je rekao, potvrda velikog i naglog rasta koji je srpska ekonomija ostvarila u poslednjih 15 godina, dodaje se u saopštenju.
Ministar je istakao i da su 2019. godine investicioni fondovi u Srbiji upravljali sa oko 300 miliona evra, a da je danas to oko 2,2 milijarde evra.
"To je ogroman napredak za pet, šest godina. To su stvari sa kojima moramo da nastavimo. Impresioniran sam i ljudima i ovim prostorom, ali mnogo posla je pred nama, pre svega ulaganje u tehnologiju, obrazovanje i edukaciju građana. Jedan od stubova daljeg ubrzanog razvoja naše zemlje upravo je razvoj tržišta kapitala", rekao je ministar finansija.
On je istakao da država želi da investira u berze regiona i naveo da se prati stanje na tržištu Republike Srpske, Crne Gore i Severne Makedonije. "Želimo da budemo dominantni kada su u pitanju tržišta kapitala, hoćemo da kupimo ako treba i te berze, a onda da ih polako konsolidujemo i otvaramo tržište u celom regionu", rekao je Mali.
Beogradska berza je u novembru prešla na grčki trgovački sistem OASIS, platformu koju koristi Atinska berza. Mali je istakao da to daje priliku investitorima da ulažu u preduzeća koja se kotiraju na drugim berzama što će posledično dovesti do boljeg kooperativnog uprvaljanja.
Sporazum o migraciji Beogradske berze na trgovačku platformu Atinske berze potpisan je 2021. godine u glavnom gradu Grčke. Tim ugovorom napravljen je prvi korak u ostvarenju zajedničkog cilja o bliskoj saradnji i promociji šire regionalne povezanosti, inicijalno započetog sticanjem učešća Atinske berze u vlasničkoj strukturi Beogradske berze.
Sistem OASIS predstavlja jednu od tehnološki najnaprednijih platformi za trgovanje u jugoistočnoj Evropi. Uvođenje OASIS-a na Beogradsku berzu deo je šire strategije jačanja regionalne saradnje i usklađivanja domaćeg tržišta kapitala sa međunarodnim standardima. Integracija sa platformom Atinske berze trebalo bi da omogući veću efikasnost trgovanja, veću transparentnost tržišta i lakši pristup globalnim investitorima.