text size
Kodar Energomontaža d.o.o. Beograd uspešno je plasirala dugoročnu emisiju dinarskih zelenih obveznica, prikupivši 1.805 milijardi dinara. Nakon što je prethodno ponudila obveznice investitorima od 5,86 milijardi dinara (50 miliona evra), ova kompanija koja se bavi projektovanjem i izgradnjom elektroenergetskih i telekomunikacionih objekata će iskoristiti sredstva za nekoliko velikih projekata.
Kodar Energomontaža će, nakon emisije 24. avgusta, iskoristiti novac za podršku izgradnji vetroparka Jasikovo snage 70 megavata u opštinama Majdanpek i Žagubica na istoku Srbije, kao i solarne elektrane Brebex snage 300 megavata u Dimitrovgradu na jugoistoku zemlje, navodi se u saopštenju Beogradske berze ovog utorka.
Svetska banka je u martu 2023. odobrila projekat Podsticanje dugoročnog finansiranja tržišta kapitala (engl. Catalyzing Long-term Finance for Capital Markets) u Srbiji, vredan 27,7 miliona evra, koji bi trebalo da bude završen krajem avgusta 2028.
Opširnije
Na Beogradsku berzu stižu nove zelene obveznice vredne 50 miliona evra
Kodar Energomontaža 24. avgusta na domaćoj berzi nudi zelene obveznice uz kamatu od sedam odsto.
18.08.2026
Globalni pad obveznica podiže troškove zaduživanja na višedecenijski maksimum
Dugoročne obveznice sve više izazivaju zabrinutost investitora zbog strahovanja od inflacije i sve većeg zaduživanja podstaknutog bumom veštačke inteligencije (AI), dok vlade plaćaju cenu viših troškova zaduživanja.
18.08.2026
Obveznice pod sve većim pritiskom dok kamate širom sveta rastu
Dok investitori raspravljaju o tome da li će i kada Federalne rezerve povećati kamatne stope, širom sveta jačaju očekivanja o daljem pooštravanju monetarne politike, što bi moglo da donese nove probleme tržištu obveznica.
16.08.2026
Država ponudila Interservis na Beogradskoj berzi, firma je sada napustila
Interservis je napustio Beogradsku berzu manje od godinu dana nakon što su državne akcije te kompanije ponuđene na prodaju preko domaćeg tržišta kapitala.
12.08.2026
Cilj projekta je, piše Bloomberg, podrška institucionalnim, pravnim i regulatornim reformama, kao i stvaranje baze potencijalnih prvih izdavalaca korporativnih obveznica.
Ova emisija obveznica treća je korporativna emisija realizovana u okviru posebnog programa koji podržava inicijativa Svetske banke pod nazivom "Putokaz relevantan za tržište" (engl. Market-Relevant Roadmap), čiji je cilj dalji razvoj tržišta korporativnih obveznica u Srbiji, piše Bloomberg.
Kodar je početkom ovog meseca ponudio 586.000 obveznica, nominalne vrednosti od 10.000 dinara po obveznici, uz prag uspešnosti emisije postavljen na 20 odsto. Obveznice dospevaju za pet godina, a nose fiksnu godišnju kamatnu stopu od sedam odsto.
Nove Kodarove obveznice biće uvrštene na regulisano tržište Beogradske berze, u segmentu Open Market, gde će njima moći da se trguje na sekundarnom tržištu.
Dva projekta - ukupno 370 megavata
Kada je reč o Kodarovim projektima, Jasikovo je planirano kao vetroelektrana snage do 70 megavata instalisane snage, sa najviše 13 vetrogeneratora na području Majdanpeka i Žagubice. Projekat uključuje internu elektroenergetsku infrastrukturu, trafostanicu 33/110 kV i priključni dalekovod, a procenjeni kapitalni izdaci iznose oko 133 miliona evra.
Depositphotos
Brebex je znatno veći projekat. Solarnoj elektrani u opštini Dimitrovgrad planirana je snaga do 300 megavata, uz očekivanu godišnju proizvodnju od 475 gigavat-sati. Projekat takođe uključuje prateću infrastrukturu, trafostanicu, 400-kilovoltno razvodno postrojenje, priključenje na prenosni sistem i baterijsko skladište energije. Ukupna investicija procenjena je na oko 262 miliona evra.
Kodar je do kraja 2025. godine u razvoj ova dva projekta već uložio oko 734,5 miliona dinara (6,3 miliona evra), dok su dodatna ulaganja do 31. marta 2026. povećala ukupan iznos na oko 1,66 milijardi dinara (14,2 miliona evra).
Kompanija, sa tradicijom poslovanja koja kroz pravni kontinuitet seže od 1958. godine, razvila se od izvođača elektromontažnih radova u kompaniju koja projektuje, nabavlja i gradi objekte u energetici i telekomunikacijama. U prospektu navodi da posluje u Srbiji, regionu i na odabranim tržištima Evropske unije, sa značajnim prisustvom u Holandiji.
Podsetimo, Kodar na tržište dolazi u trenutku kada se korporativne obveznice, posle višegodišnje pauze, ponovo pojavljuju na Beogradskoj berzi, ali uz različite rezultate. Elixir Group je u aprilu 2025. prodao celokupnu zelenu emisiju vrednu približno 35 miliona evra, dok je nepunih godinu dana kasnije Fashion Company takođe u celosti prodao korporativne obveznice vredne oko 72 miliona evra. Kod Beton Plusa, međutim, najavljena primarna ponuda obveznica vrednih preko 85 miliona evra nije uspela da dostigne propisani prag od 70 odsto, odnosno najmanje 700.000 od ukupno milion ponuđenih obveznica. Kompanija je potom najavila novi termin aukcije nakon dodatnog usaglašavanja dokumentacije.
Obveznice nose rejting B
Obveznice dolaze sa kreditnim rejtingom B koji je dodelila agencija Scope Ratings, ukazujući na nešto izraženiji kreditni rizik, dok je rejting samog izdavaoca B sa stabilnim izgledima.
Kako je Bloomberg Adria nedavno pisala, S&P Global Ratings je ocenio da su projekti koje Kodar planira da finansira kroz zelene obveznice u skladu sa principima ICMA (engl. International Capital Market Association - Međunarodno udruženje tržišta kapitala) za zeleno finansiranje, uz ocenu "Dark Green", što znači najviši nivo ekološke usklađenosti. Ta ocena odnosi se na namenu i strukturu zelenog finansiranja, a ne na kreditnu sposobnost kompanije.
Finansijski podaci pokazuju da je Kodar u 2024. snažno povećao EBITDA, na 1,56 milijardi dinara sa 829,5 miliona godinu ranije, na samostalnoj osnovi (nekonsolidovani podaci). U prospektu se navodi da je za 2025. EBITDA iznosila 1,19 milijardi dinara na pojedinačnoj osnovi, uz približno istu stopu EBITDA marže kao godinu ranije, prema nerevidiranim podacima.
Kompanija je, međutim, 2025. ostvarila niže prihode nego 2024, što u dokumentu objašnjava "dinamikom i strukturom ugovorenih poslova". Neto finansijski dug na kraju 2025. iznosio je oko 997 miliona dinara, prema nerevidiranim podacima na samostalnoj osnovi, a firma ističe da je zadržala nizak racio zaduženosti.