Priča o Mercoru, američkom startapu iz oblasti veštačke inteligencije, zvuči kao scenario iz Silicijumske doline koji se ne može ponoviti: trojica dvadesetjednogodišnjaka osnivaju startap u januaru 2023, do septembra 2024. prikupljaju 30 miliona dolara uz procenu od 250 miliona, a samo pet meseci kasnije dižu dodatnih 100 miliona dolara, prema podacima Bloomberga. Kompanija u oktobru 2025. postiže procenu od 10 milijardi dolara sa prihodima od 500 miliona dolara godišnje.
Ali iza ove priče ne krije se tehnološka magija koju evropski startapi ne mogu dostići. Ono što Mercor čini drugačijim od regionalnih, kadrovski orijentisanih, igrača nije tehnologija, već pristup kapitalu i ambicija da se preuzme globalni tržišni segment umesto da pokrivaju rane faze razvoja.
Opširnije
Kako je Vladimir Prelovac stvorio globalnu alternativu Googleu
Vladimir Prelovac, programer i preduzetnik, osmislio je Kagi, globalni pretraživač koji ne koristi podatke korisnika, ne prikazuje reklame i ostvaruje skoro osam miliona dolara godišnjeg prihoda.
23.10.2025
AI balon ignoriše strahove Michaela Burryja, ali čipovi ipak imaju rok trajanja
Nvidijini čipovi imaju rok trajanja od možda pet godina i s vremenom gube vrednost.
13.11.2025
AI balon? Tržište obveznica ga ne vidi
Velike tehnološke kompanije poslednjih meseci pohrlile su da izdaju korporativne obveznice.
12.11.2025
Palantir - misteriozni tehnološki gigant koji povezuje državu, vojsku i veštačku inteligenciju
Američki Palantir je jedna od najmoćnijih tehnoloških kompanija danas. Ova američka softverska kompanija postoji više od dve decenije i poznata je po svojim sofisticiranim analitičkim alatima.
12.11.2025
Problem nije tehnološki, već strateški
Dok Mercor koristi veštačku inteligenciju za 20-minutne video-intervjue, automatsku procenu kandidata i predviđanje radnih učinaka zaposlenih, startapi iz Adria regiona nude jednako napredna, a ponekad i kompleksnija rešenja:
Luppa iz Hrvatske koristi AI za ankete u realnom vremenu validiranu od strane psihologa, prediktivnu analitiku za prepoznavanje rizika poput burnouta i integraciju sa sistemima za upravljanje kadrovima. Ima aktivnu bazu klijenata u Hrvatskoj i regionu.
Recrewty iz Crne Gore kombinuje psihološke metode i AI za procenu kandidata - meke veštine, emocionalna stabilnost i uklapanja u kulturni obrazac. Recrewty ima 17 aktivnih klijenata u regionu i omogućava 50 odsto brže zapošljavanje i 70 odsto smanjenje stope odlaska zaposlenih zbog kvalitetnog "match-making" procesa.
Refine iz Srbije, platforma za korporativne treninge zasnovane na veštačkoj inteligenciji, transformiše postojeće materijale i prezentacije u interaktivne lekcije od šest minuta sa modelom prilagođenim korporativnoj komunikaciji, industrijskim priručnicima i kulturnim dinamikama. Dodatna prednost je multilingvistički pristup, gde se sve prilagođava jeziku koji se govori u ciljanoj korporaciji, čime se otvara put ka globalnom širenju.
Quantifly iz Slovenije nudi organizacione dijagnostičke alate koji analiziraju komunikacijske mreže, sociometriju timova i strukturu odgovornosti, čak i sa patentiranim rešenjima. Ima preko 80 klijenata u Sloveniji i Adria regionu.
Tehnološki gledano, nijedan od ovih startapa nije ispod onog što Mercor nudi.
Ključna razlika - globalno širenje i pristup kapitalu
Depositphotos
Razlika u kapitalu je surova: dok Mercor prikuplja stotine miliona dolara od Felicis Ventures, Benchmark i General Catalyst, regionalni startapi prikupljaju desetine ili stotine hiljada evra od lokalnih anđela investitora ili malog broja fondova kao sto su Silicon Gardens, SCV, TS Ventures, SQ Capital i Omorika Ventures.
Uporedite to sa 130 miliona dolara koje je Mercor prikupio do oktobra 2025.
Ali ovde se krije i prilika: globalni igrači ciljaju na automatizaciju celokupnog HR ciklusa (Human Resources - ljudski resursi), dok lokalni akteri dublje razumeju kompleksnost regionalnih tržišta rada.
Globalne ambicije lokalnih igrača
Uprkos ograničenom pristupu kapitalu, regionalni startapi ne planiraju da ostanu samo na lokalnom tržištu. Njihove strategije ekspanzije pokazuju da problem nije nedostatak vizije, već resursi za izvršenje.
Danilo Đukanović iz Recrewtyja objašnjava njihov pristup: "U narednih 18–24 meseci planiramo da iskoristimo svoju bazu od 17 klijenata na Balkanu kao osnovu za rast kroz dodatnu prodaju i povećanje prihoda po klijentu. Istovremeno, uspostavljamo prvo uporište na američkom tržištu u Ostinu, putem pilot-projekata koji bi se pretvorili u godišnje ugovore vredne 100.000–150.000 evra, sa ciljem da dostignemo oko milion evra godišnjeg prihoda do aprila 2027."
Aleksandar Stojanović iz Refinea navodi: "Skaliramo prvenstveno kroz postojeće globalne klijente koji postaju naš glavni kanal za rast. Svaki uspešan pilot automatski otvara širenje na njihove regionalne i globalne timove. Integracijom u njihove LMS (Learning Management System - Softver za upravljanje učenjem) sisteme postajemo interni standard za obuku, što ubrzava rast bez dodatnih troškova. Ključna razlika između regionalnih i globalnih igrača više nije tehnološka sposobnost ili tržišna vizija, već brzina izvršenja koja direktno zavisi od pristupa kapitalu."
Šta dalje
Problem za regionalne startape nije tehnologija, već kapital i mogućnost rasta. Ali postoji i druga strana medalje: globalni igrači teže standardizaciji, dok regionalni akteri imaju duboko razumevanje specifičnosti lokalnih tržišta rada. U regionu gde se govori više jezika, gde su kulturni konteksti drastično različiti, i gde se radni uslovi razlikuju od standarda Evropske unije, lokalni igrači imaju strategijsku prednost u primeni veštačke inteligencije koja razume nijanse.
Pitanje je da li će regionalni akteri uspeti da privuku kapital dovoljno brzo da se prošire pre nego što globalni igrači preuzmu tržište. Koji će startap biti sledeći jednorog iz Adria regiona i da li će biti iz HR sektora?