Rastuća tendencija u kojoj velike tehnološke kompanije preuzimaju talente i tehnologiju startapa bez formalnog preuzimanja zaslužuje pažljiviji nadzor, smatra Teresa Ribera, poverenica Evropske unije (EU) za zaštitu konkurencije.
U razgovoru sa novinarima u Bloombergovoj kancelariji u Vašingtonu, Ribera je izjavila da bi situacije u kojima moćne tehnološke kompanije sklapaju ugovore o licenciranju i zapošljavaju većinu zaposlenih iz startapa mogle zahtevati odlučnije mere kako bi se očuvala konkurencija na tržištima veštačke inteligencije (AI).
"Ono što smo počeli da procenjujemo jeste da li treba u određenim slučajevima da unapredimo naše kapacitete za uvođenje privremenih mera" prilikom pregleda tih poslova, rekla je Ribera odgovarajući na pitanje o Nvidijinom ugovoru o licenciranju vrednom 20 milijardi dolara sa AI startapom Groq, što je izazvalo zabrinutost demokratskih zakonodavaca u SAD.
Privremene mere koriste se u evropskim regulatornim istragama kako bi se privremeno blokiralo potencijalno nezakonito ponašanje dok traje potpuna istraga. Takozvani "acqui-hire" poslovi i ugovori o licenciranju dešavaju se u "sektorima koji se brzo razvijaju i zahtevaju duboko razumevanje", rekla je Ribera. Privremene mere bi se koristile kada postoji "stvarni rizik koji ne bi mogao da se reši do trenutka donošenja konačne odluke".
Ribera je dodala da je važno sarađivati sa regulatorima širom sveta u rešavanju tog problema.
Kao španska socijalistkinja, Ribera je od stupanja na dužnost pokazala veliku želju da Silicijumsku dolinu drži odgovornom prema digitalnim pravilima konkurencije Unije, a praksa "acqui-hire" preuzimanja čini se sledećom na njenoj listi prioriteta, uz širu reviziju industrije veštačke inteligencije.
Ranije ove nedelje sastala se sa Sundarom Pichaijem iz Googlea, Markom Zuckerbergom iz Meta Platformsa i Samom Altmanom iz OpenAI-ja. Ribera nije govorila o sadržaju svojih razgovora sa kompanijama, ali je rekla da je želela da sazna "kako oni vide uticaj i izazove AI revolucije i šta ona može značiti za društvo i ekonomiju".
Riberini komentari podsećaju na izjave njene prethodnice Margrethe Vestager, koja je 2024. godine upozorila da praksa "acqui-hire" akvizicija velikih tehnoloških kompanija nije promakla regulatorima u Briselu. Nadzorna tela EU tada su ispitivala Microsoftovu investiciju od 13 milijardi dolara u OpenAI i klauzule o ekskluzivnosti te američke kompanije sa najvrednijim startapom na svetu.