Nicușor Dan, centristički gradonačelnik Bukurešta, pobedio je u drugom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji, osujetivši ambicije ekstremno desničarskog lojaliste Donalda Trumpa, pošto su birači masovno izašli na birališta kako bi osigurali da Rumunija ostane na proevropskom putu.
Dan, nezavisni kandidat i nekadašnje matematičko čudo od deteta, osvojio je više od 54 odsto glasova, saopštila je izborna komisija Rumunije, na osnovu 98 odsto obrađenih biračkih mesta. Lider ekstremno desničarske Alijanse za ujedinjenje Rumuna George Simion osvojio je oko 46 odsto.
Ubedljivoj pobedi doprinela je najveća izlaznost u Rumuniji u poslednjih 25 godina, čime je blokiran kandidat koji je prigrlio Trumpovu političku strategiju. Simion je ubedljivo pobedio u prvom krugu 4. maja, što je mnoge navelo da prognoziraju njegovu pobedu u drugom krugu, na talasu kampanje koja je obećavala oštar zaokret Rumunije udesno.
Opširnije

Rumunija podeljena između lokalnog Trumpa i favorita evropskih elita
Mnogi proevropski Rumuni smatraju nedeljne izbore istorijskim, čak i prekretničkim.
17.05.2025

Sudar proputinovskog trampizma sa proevropskim elitama u Rumuniji
U drugi krug se kao nezavisni kandidat plasirao i gradonačelnik Bukurešta Nicusor Dan, osvojivši nepuna dva miliona glasova (20,99 odsto).
06.05.2025

Glasanje za predsednika Rumunije ističe rizik od krajnje desnice
Rumuni ponovo izlaze na predsedničke izbore, nakon što je šokantna pobeda kandidata krajnje desnice prošle godine izazvala optužbe za mešanje Kremlja i poništenje glasanja.
04.05.2025

Predsednički izbori u Poljskoj kao test proevropske vlade
Tusk je pre dve godine mobilisao rekordan broj birača kako bi smenio vladu stranke Pravo i pravda
18.05.2025
Taj poraz predstavljao je ograničenje uspona desničarskih snaga koje se šire Evropom – i pokazao granice političkog dometa Trumpovog MAGA brenda među biračima. Ishod izbora bio je manje jasan u Poljskoj, gde se u prvom krugu predsedničkih izbora u nedelju centristički gradonačelnik Varšave suočio s nacionalističkim protivkandidatom u tesnoj trci pred drugi krug.
Dan, bivši aktivista s doktoratom iz matematike sa Sorbone u Parizu, iskoristio je svoj imidž pribranog lidera u atmosferi zabrinutosti među biračima da bi pobeda ekstremne desnice mogla da nanese štetu zemlji i ekonomiji. Upozoravao je da Simion rizikuje da Rumuniju izoluje i prekine višedecenijsko članstvo u EU i NATO.
"Naš zadatak je da se borimo za ujedinjenje zemlje", rekao je Dan, koji ima 55 godina, okupljenima u Bukureštu nakon zatvaranja biračkih mesta. "Rumuniju čeka težak period i želim da vas zamolim za strpljenje i nadu."
Simion, koji je i pre izbora više puta iznosio neosnovane tvrdnje o neregularnostima u glasanju, proglasio je pobedu - tvrdeći da će mu glasovi dijaspore doneti prednost. Međutim, sa više od 70 odsto obrađenih biračkih mesta u inostranstvu, Simion je imao prednost od oko 85.000 glasova, što nije bilo dovoljno da nadoknadi razliku iz domovine.
Izlaznost je porasla na skoro 65 odsto, što je najviši nivo od prvog kruga predsedničkih izbora 2000. godine, kada je postkomunistički lider Ion Iliescu pobedio još jednog desničarskog izazivača.
Polarizacija
Drugi krug izbora predstavljao je kulminaciju višemesečne političke nestabilnosti - najdublje krize od pada režima diktatora Nicolaea Ceausescua 1989. godine. Bila je to i repriza prošlogodišnjih izbora, na kojima je kandidat s političke margine iznenadio establišment pobedom u prvom krugu. To je izazvalo optužbe o ruskom mešanju i odluku najvišeg suda da poništi rezultate pre održavanja drugog kruga, što je pokrenulo talas protesta, posebno s ekstremne desnice.
Kandidat s margine Calin Georgescu dobio je zabranu kandidature, što je otvorilo prostor na ekstremnoj desnici za lidera AUR-a. Dan, koji je pobedu Georgescua nazvao "promenom paradigme za sve nas", odlučio je prošle godine da se kandiduje.
Vlada Rumunije saopštila je da je zabeležila koordinisanu kampanju na društvenim mrežama s ciljem podrivanja poverenja u izborni proces, naročito po pitanju glasanja iz inostranstva. Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je u nedelju da nije zabeleženo "nikakvo značajnije kršenje" pravila, osim izolovanih slučajeva.
Bloomberg
Gradonačelnik Bukurešta biće prvi nezavisni kandidat koji je osvojio predsednički mandat. Iako centrista, njegova pobeda predstavlja odbacivanje političkog establišmenta. Početkom meseca pretekao je kandidata kojeg su podržavale vladajuće partije, što je dovelo do ostavke premijera Marcela Ciolacua.
Od tada, Dan je dobio veliku podršku pred drugi krug i privukao hiljade ljudi na političke mitinge. Proslavio se još kao tinejdžer, kada je dva puta osvojio zlatnu medalju na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi. Nakon što je vodio kampanju protiv korupcije, 2000. godine izabran je za gradonačelnika Bukurešta, gde je ranije protestovao protiv nekontrolisane urbanizacije.
"Proevropski pravac je pravi za Rumuniju - i treba da budemo deo Evrope ne samo geografski već i politički", rekao je Florin Sandu, 38-godišnji nastavnik koji je glasao za Dana. "Društvo je zaista veoma polarizovano u ovom trenutku, ali za to je zaslužna i retorika koju je promovisao Simion."
Simion je veći deo prošle nedelje proveo putujući po Evropi - u Poljskoj je pružio podršku tamošnjem nacionalističkom predsedničkom kandidatu. U sredu se u Rimu sastao s premijerkom Giorgiom Meloni, koju je pominjao gotovo koliko i Trumpa. U Parizu je optužio predsednika Emmanuela Macrona za "diktatorske tendencije".
Predsednik Rumunije ima veća ovlašćenja od ceremonijalnih - predstavlja zemlju na samitima EU i NATO kao šef oružanih snaga, ima pravo da imenuje premijera i glavnog tužioca, kao i nadležnost nad obaveštajnim službama.
Najveći izazov za sledećeg predsednika biće stabilizacija rumunske ekonomije vredne 380 milijardi dolara, koja je pogođena političkom neizvesnošću. Dan je poručio da će podržati proevropsku vladu, što mu daje veću šansu da formira većinu u parlamentu.
Gradonačelnik se pozivao na rezultate iz Bukurešta, čiji je kreditni rejting za četiri stepena viši od nacionalnog. Agencija S&P Global Ratings upozorila je ovog meseca da Rumuniji preti gubitak investicionog rejtinga ako politička kriza ugrozi napore da se smanji fiskalni deficit.