Dolaskom Donalda Trumpa u Belu kuću, zvanično 20. januara ove godine, uzburkalo se globalno more, pre svega u pogledu geopolitike i trgovine. Krenulo je s ponovljenim najavama o uvođenju carina Kanadi i Meksiku od 1. februara, a onda je u sredu stigao hladan tuš i za Kineze. Novoizabrani američki predsednik rekao je da je njegova pretnja da Kini "udari" carine od 10 odsto na sav uvoz još uvek na stolu i ukazao da bi do toga moglo doći već sledećeg meseca.
"Govorimo o carinama od 10 odsto za Kinu, na osnovu činjenice da šalju fentanil u Meksiko i Kanadu", rekao je Trump tokom događaja upriličenog u Beloj kući. "Verovatno je 1. februar datum koji uzimamo u obzir", dodao je, piše Bloomberg.
Trumpovi komentari od utorka kasnije (po našem vremenu), koji dolaze dan nakon što je drugu najveću svetsku ekonomiju izostavio iz zemalja na koje je želeo da cilja neposredno, sugerišu da bi bilo kakvo odlaganje carina za Kinu moglo biti kratkog daha.
Opširnije

Ukratko iz sveta - Trump okuplja AI gigante, Netflix usrećio investitore
Novi predsednik SAD izrazio je da ima velika očekivanja od tehnoloških inovacija, ali i nastavio da preti uvođenjem carina na robu iz više zemalja.
22.01.2025

Obveznice SAD rastu jer Trump zasad ne uvodi carine Kini
U međuvremenu, dolar je porastao jer je Trump rekao da i dalje planira da uvede carine od 25 odsto Meksiku i Kanadi
21.01.2025

Novac ili planeta? Trump je jasno odabrao izlaskom iz Pariskog sporazuma
Trumpova najava povlačenja iz Pariskog sporazuma preti globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promena
22.01.2025

Davos 2025: Sedam poruka o rastućim sajber-pretnjama
Veliki deo problema potiče od nedovoljnih ulaganja u zaštitu, manjka obučenog kadra i niskog nivoa svesti
21.01.2025
Kineske akcije su pale, a indeks CSI 300 je krenuo ka svom prvom padu za pet dana. Indeks Hang Seng China Enterprises je najviše podbacio u Aziji. Iako je nivo od 10 odsto niži od potencijalnih nameta od 60 odsto na kineske proizvode koje je Trump najavio tokom svoje predizborne kampanje, investitori se pripremaju za veću volatilnost.
Podsetimo, Trump je tokom svoje predsedničke kampanje obećao sveobuhvatne carine usmerene prema drugim nacijama, uključujući namete od čak 60 odsto na neke kineske proizvode. Nakon što je izabran za predsednika, takođe je zapretio da će Kini uvesti dodatnih 10 odsto carina - kao razlog navodeći trgovinu fentanilom i hemikalijama koje se koriste za proizvodnju smrtonosne droge, te carine od 25 odsto za Meksiko i Kanadu. Krajem 2024, Trump je, između ostalog, zapretio carinama i Evropskoj uniji, ako ne kupi više američke nafte i gasa.
Jasno je da je Trump rešen da se oštro bori protiv, kako kaže, nepoštene trgovinske prakse na globalnom nivou, te da istraži da li je Peking poštovao sporazum potpisan za vreme Trumpovog prvog mandata. Iako još uvek nema konkretnih detalja vezanih za carine EU, Bloomberg napominje da je Trump u utorak izdvojio Evropsku uniju u svom govoru, rekavši da je "veoma, veoma loša" za SAD.
Donald Trump uvodi carine od istoka do zapada, severa i juga, izlazi iz Parskog sporazuma o klimatskim promena, ulaže u američke energetske resurse i veštačku inteligenciju, ali i proteruje ilegalne migrante. Direktno iz Davosa, ispod Čarobnog brega, prva žena Evropske komisije Ursula von der Leyen poručila je da svet ulazi u novu eru oštrog geostrateškog nadmetanja, ali da je Evropska unija spremna za saradnju širom sveta, i sa Kinom i Amerikom. Zoran Grubišić, dekan beogradske bankarske akademije, rekao je u razgovoru za TV Bloomberg Adria da se debata o protekcionizmu i neoliberalizmu vodi već pola veka, ali da je kontekst uvek bio da se domaća industrija zaštiti od inostrane konkurencije. Trumpove izjave nose poruku i nazivajući ih sankcijama i kaznenim merama, on kao da poziva na pregovore ili eventuale ustupke, kazao je on. Poznato je da postoji veliki deficit u trgovini između Amerike i Kine. Prošle godine je američki uvoz iz Kine iznosio 430 milijardi dolara, a izvoz u Kinu oko 140 milijardi i Kina generalno ima rekordan izvoz i ostvaruje veliki suficit. „Ovo je poruka za sve, i za Evropu, posebno u kontekstu očekivane stagnacije, jer je, pre svega u Evropi, privredni rast blizu nule tako da su na vidiku negativni trendovi“, naveo je Grubišić. Na temu pozicije američke centralne banke i toga da li je moguće nastaviti sa rezanjem kamatnih stopa, Ivana Todorović, docentkinja fakulteta FEFA, izjavila je da je Fed nakon decembarskog sastanka značajno snizio projkecije rezanja kamatnih stopa za ovu godinu, sa četiri na dva puta. Što se tiče carina, mahom se smatra da će njihove posledice snositi zemlje kojima su nametnute, tj. proizvođači, ali se ti troškovi na kraju svale na krajnje potrošače, tako da će potrošačke cene u Americi definitivno porasti, navela je ona, dodajući da smatra da će se postojeći restriktivni talas monetarne politike u Americi nastaviti, za razliku od Evrope koja ulazi u ekspanzivniju fazu.
|
"Ostale zemlje su, takođe, veliki nasilnici, znate da nije samo Kina. Imamo deficit od 350 milijardi dolara sa Evropskom unijom. Ponašaju se veoma loše prema nama, pa će im biti naplaćene carine", naveo je američki mogul, koji je pre nekoliko dana preko noći zaradio čak sedam milijardi dolara na račun svog prvog, novolansiranog tokena $TRUMP.
Uprkos oštrim pretnjama i radikalnim potezima, Bloomberg dalje piše kako ostaje nejasno pod kojim pravnim ovlašćenjem bi Trump mogao da naredi uvođenje svih ovih carina.
Trump, Masayoshi Son (izvršni direktor SoftBank Groupa) i Larry Ellison (predsednik Oracle Corporationa) / (AP Photo/Evan Vucci)
Kakve se poruke se šalju iz Davosa
Drugog dana Svetskog ekonomskog foruma u Švajcarskoj globalna elita se probudila s izvesnim olakšanjem, jer je Trump u ponedeljak više govorio načelno o trgovinskom ratu nego što je izrazio nameru da ga započne. Međutim, budući da je u međuvremenu poslao jasnije poruke o carinama, ostaje da se vidi kako će u sredu, trećeg dana WEF-a, reagovati svetski lideri.
"I pre osam godinama, kada sam bio tamo, vodila se teška debata o carinama - o pozitivnim i negativnim stranama, očekivanim i neželjenim posledicama", rekao je Gary Cohn, potpredsednik IBM Corp. i bivši direktor Trumpovog Nacionalnog ekonomskog saveta, za Bloomberg TV.
Cohn je, inače, za vreme prvog Trumpovog mandata na kraju podneo ostavku, zato što je Trump iskoristio sveobuhvatan statut nacionalne bezbednosti da nametne carine za čelik i aluminijum širom sveta.
Kineski vicepremijer Ding Xuexiang je u utorak iskoristio priliku da, u svom obraćanju u Davosu, obeća više otvorenosti i transparentnosti. Činilo se da je, takođe, priznao potrebu da se odgovori na Trumpove zahteve, piše Bloomberg.
"Mi ne tražimo trgovinski suficit. Želimo da uvezemo konkurentnije, kvalitetnije proizvode i usluge kako bismo promovisali uravnoteženu trgovinu", rekao je Xuexiang, ne navodeći nijednu zemlju. "Kina ima ukupan nizak nivo carina od 7,3 odsto", dodao je on.
Član Upravnog saveta Evropske centralne banke i guverner francuske centralne banke, Francois Villeroy de Galhau, rekao je da nije previše zabrinut zbog pretnji iz Vašingtona. "Ako pogledam ka drugoj strani okeana, nisam previše zabrinut", kazao je za Bloomberg TV.
Podsetimo, predsednica Evropske komisije (EK) Ursula von der Leyen je u utorak tokom svog obraćanja u Davosu najavila mere kojima će se Evropa boriti protiv geopolitičkih promena koje najžešće udaraju baš po Starom kontinentu. Ipak, u prvi plan nije stavila ni Ameriku ni Trumpa ni carine, već jačanje tržišta kapitala, pojednostavljenje regulative i energetiku.
Francuski predsednik Emmanuel Macron sastao se u sredu u Parizu s nemačkim kancelarom Olafom Scholzom, a spisak tema kojima će se baviti dvojica lidera je podugačka, a tiče se i Trumpovih najavljenih carina EU. Uprkos problemima i različitim interesima koji sve više muče obe zemlje, prema pisanju Bloomberga, očekuje se da će Macron i Scholz pokušati da formulišu zajedničku strategiju kako bi se izborili s Trumpovim najavama.