Francuski predsednik Emmanuel Macron u petak je imenovao novog premijera, u pitanju je Francois Bayrou, lider francuske centrističke partije Demokratski pokret (MoDem).
Bayrou je četvrti premijer Macrona za manje od godinu dana, a šesti od 2017. godine. Novi premijer i francuski predsednik sastali su se u petak u Jelisejskoj palati, a Bayrou bi trebalo da razgovara i sa Michelom Barnierom, čija je vlada srušena prošle nedelje.
Depositphotos
Da bi izbegao Barnierovu sudbinu, Bayrou mora brzo da prepravi fiskalne planove i učini određene ustupke, kako bi dobio podršku nekih od Macronovih političkih protivnika. Takođe, novi premijer će morati brzo da progura budžet za 2025. godinu.
Opširnije

Budućnost evra još neizvesnija nakon pada francuske vlade
Trgovci sada razmatraju budućnost zajedničke valute nakon što je spor oko budžeta gurnuo Francusku u još veću političku krizu.
05.12.2024

Ukratko iz sveta: pala francuska vlada
Vlada premijera Francuske Michela Barniera pala je u sredu uveče, pošto su se poslanici krajnje levice i krajnje desnice udružili u skupštini da joj izglasaju nepoverenje.
05.12.2024

Krhka francuska vlada ne pristaje na ucene desnice, da li su joj odbrojani dani
Francuski premijer Michel Barnier posegao je za ustavnim pravom kako bi progurao delove svog nepopularnog zakona o budžetu bez glasanja u parlamentu.
02.12.2024

Macron podržava privremeni dodatni porez na velike francuske kompanije
Francuska vlada je u sredu objavila planove za sledeću godinu koji podrazumevaju smanjenje troškova i povećanje poreza u vrednosti od oko 60 milijardi evra.
03.10.2024

Macron imenovao konzervativca Michela Barniera za premijera
Imenovanje ovog političara je prvi korak ka okončanju političke neizvesnosti u Francuskoj koja je trajala mesecima.
05.09.2024
Investitori pažljivo prate situaciju nakon meseci političkih previranja i nesigurnosti u ovoj zemlji, što je izazvalo privremenu prodaju francuske imovine i povećanje kamate na zaduživanje Francuske, koje su u jednom trenutku dostigle nivo Grčke. Razlika između kamatnih stopa na desetogodišnje obveznice Francuske i Nemačke, koja se koristi kao pokazatelj francuskog rizika, smanjena je za dva bazna poena na 77 baznih poena, što je blizu proseka u poslednjih šest meseci.
Sudbina novog premijera i te kako će zavisiti od liderke krajnje desnice Marin Le Pen, koja je svojim političkim potezom u kojem je udružila snage sa levicom prošle nedelje smenila Barniera, a cela ova situacija nosi poruku i pouke za budućeg premijera Francuske.
"Preživeće" ako dobije podršku Le Pen
Le Pen je opasan igrač. Ona je prvobitno postigla dogovor sa Barnierom prošlog ponedeljka, koji je prihvatio sve njene uslove. Međutim, kasnije u toku dana promenila je mišljenje i tražila dodatne ustupke. Naime, kako navodi jedan od izvora za Bloomberg, koji je želeo da ostane anoniman, u poslednjem pokušaju da spase svoj budžetski zakon i svoju vladu, Barnier je prošlog ponedeljka u 8.30 ujutro pozvao liderku krajnje desnice i u tom razgovoru, ponudio joj je gotovo sve što je želela. Postigli su dogovor, a Le Pen je otišla na ručak sa svojom "desnom rukom", Jordonom Bardellom. Ipak, ubrzo je tražila još. Tada je Barnier shvatio da ovo nije bilo samo pitanje ustupaka ili završetka budžeta, već demonstracija moći koja je potvrdila njen ogroman uticaj u francuskoj politici.
Bloomberg
Neki politički analitičari smatraju da je njen potez da glasa za smenu Barniera delimično bio motivisan time da sruši Macrona, kojem mandat ističe 2027. godine. Le Pen rizikuje da potpuno propusti narednu predsedničku trku, jer joj se trenutno sudi zbog navodnog uspostavljanja "organizovanog sistema" za preusmeravanje javnih sredstava na štetu Evropskog parlamenta.
Tužilaštvo je na poslednjem suđenju održanom sredinom novembra zatražilo za nju kaznu od pet godina zatvora, od čega dve godine uslovno bez mogućnosti odlaganja izvršenja kazne. Takođe, traži da joj se zabrani da se kandiduje za javnu funkciju, uključujući i funkciju predsednika Francuske, u narednih pet godina. Presuda u ovom slučaju trebalo bi da bude doneta 31. marta 2025. godine. Ako bi Macron podneo ostavku pre tog datuma, Le Pen bi, teoretski, imala šansu da se takmiči u izbornoj trci.
Podsetimo, francuska vlada pala je 4. decembra, pošto su se poslanici krajnje levice i krajnje desnice udružili u skupštini da joj izglasaju nepoverenje. Ovo je prvi pad neke francuske vlade od 1962. godine. Povod je bio kontroverzni budžet za 2025. godinu, koji je Barnier odlučio da progura na osnovu ustavnog ovlašćenja koje francuskoj vladi omogućava da preskoči glasanje u parlamentu - s tim što tada izlaže sebe mogućnosti da joj se u tom istom parlamentu glasa o poverenju.
Pošto je Barnier preskočio parlament na osnovu pomenutog zakonskog člana, levičarska koalicija Nepokorena Francuska i desničarsko Nacionalno okupljanje najavili su glasanje o poverenju, što se i desilo. Za njihovu inicijativu glasao je 331 poslanik. Neophodni minimum je 288.