Evropske zemlje sarađuju sa Ukrajinom na predlogu za okončanje rata Rusije duž trenutnih linija fronta. Plan bi trebalo da sadrži 12 tačaka, a suprotstavlja se ponovljenim zahtevima Vladimira Putina upućenim Vašingtonu da Kijev preda teritoriju u zamenu za mirovni sporazum.
Prema navodima izvora upoznatih sa situacijom, mirovnim odborom bi predsedavao američki predsednik Donald Trump, koji bi nadgledao sprovođenje predloženog plana. Kada Rusija, poput Ukrajine, pristane na prekid vatre i obe strane se obavežu da će zaustaviti teritorijalna napredovanja, predlog predviđa povratak sve deportovane dece u Ukrajinu i razmenu zarobljenika. Ukrajina bi dobila bezbednosne garancije, sredstva za obnovu i brzo pridruživanje Evropskoj uniji.
Sankcije Rusiji bi se postepeno ukidale, iako bi oko 300 milijardi dolara zamrznutih deviznih rezervi centralne banke bilo vraćeno tek nakon što Moskva pristane da doprinese obnovi Ukrajine posle rata. Ukoliko Rusija obnovi napade, EU bi ponovo uvela sankcije.
Moskva i Kijev bi započeli pregovore o upravljanju okupiranim teritorijama, mada ni Evropa ni Ukrajina neće pravno priznati nijednu okupiranu oblast kao rusku, navode izvori. Rusija je do sada odbijala predloge da se borbe obustave duž postojećih linija fronta, uprkos ogromnim gubicima u ratu koji sada traje već četvrtu godinu.
Andrew Harnik/Getty Images
Detalji plana još se finalizuju i mogli bi se promeniti, upozorili su sagovornici, koji su tražili anonimnost jer su razgovarali o poverljivim pitanjima. Svaki predlog bi takođe zahtevao podršku Vašingtona, a evropski zvaničnici bi mogli otputovati u SAD ove nedelje, rekli su izvori.
Predlog podseća na pozive Donalda Trumpa iz prošle nedelje da se sukob odmah zamrzne duž trenutnih linija pre početka pregovora. Nakon razgovora s Putinom i sastanka u Beloj kući sa ukrajinskim predsednikom Volodymyrom Zelenskiyem, američki predsednik je izjavio da bi Rusija i Ukrajina trebalo da "stanu tu gde jesu“".
"Dovoljno je krvi proliveno, granice treba da definišu Rat i Hrabrost", napisao je u objavi na Truth Social mreži.
Svoju poziciju ponovio je i novinarima u avionu Air Force One, rekavši da obe strane treba da "stanu odmah na linijama fronta, odu kući, prestanu da ubijaju ljude i završe s tim", dodajući da o teritoriji mogu razgovarati kasnije.
Trump je rekao da se složio da se sastane sa Putinom u Budimpešti u narednim nedeljama. Američki državni sekretar Marco Rubio je u ponedeljak telefonom razgovarao sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, ali dve strane nisu postigle dogovor o pripremnom sastanku za samit. Kremlj je nastojao da umanji očekivanja od skorog sastanka između Putina i Trumpa.
"Pred nama je težak posao", rekao je u utorak portparol Kremlja Dmitry Peskov, prema navodima agencije Interfax. "Ni predsednik Trump ni predsednik Putin nisu odredili tačan vremenski okvir. Potrebna je priprema, ozbiljna priprema", dodao je.
Tom Brenner/AFP/Getty Images
Evropski lideri su u zajedničkoj izjavi u utorak rekli da „snažno podržavaju“ hitan prekid rata Rusije protiv Ukrajine duž postojećih pozicija kako bi se omogućili mirovni pregovori.
Saveznici Ukrajine iz tzv. Koalicije voljnih sastaju se u petak. Samit lidera Evropske unije u Briselu u četvrtak raspravljaće o dodatnim sankcijama usmerenim protiv Kremlja, kao i o finansijskoj pomoći Ukrajini kroz korišćenje zamrznute ruske imovine centralne banke.
Iako je Zelenskiy kritikovao Budimpeštu kao mesto za pregovore zbog proruske politike mađarskog premijera Viktora Orbána, rekao je da će prisustvovati samitu ako bude pozvan.
"Približili smo se mogućem kraju rata, to mogu sa sigurnošću da kažem", rekao je Zelenskiy novinarima u Kijevu nakon posete SAD. "To ne znači da će se rat sigurno završiti, ali predsednik Trump je postigao mnogo na Bliskom istoku i, oslanjajući se na taj uspeh, želi da okonča rat Rusije protiv Ukrajine", dodao je.
Roman Pilipey/AFP/Getty Images
Trump nije pomenuo ukrajinske zahteve za dodatnu protivvazdušnu odbranu, energetsku podršku ili oružje dužeg dometa nakon sastanka sa Zelenskiyem u petak. Tokom razgovora, Trump je snažno podsticao Zelenskiya da brzo prihvati dogovor i isticao snagu Rusije, naveli su izvori. Američki zvaničnici koji su prisustvovali sastanku pomenuli su mogućnost da Ukrajina napravi teritorijalne ustupke kako bi se omogućio sporazum.
Ukrajinski predsednik je u izjavi objavljenoj tokom vikenda rekao da rat treba da bude zamrznut duž trenutnih linija fronta pre nego što dve strane mogu započeti mirovne pregovore.
"Ako želimo da zaustavimo ovaj rat i započnemo mirovne pregovore hitno i diplomatskim putem, moramo da ostanemo gde jesmo, a ne da damo nešto dodatno Putinu", rekao je u intervjuu za NBC-jevu emisiju Meet the Press With Kristen Welker emitovanu u nedelju.
Saveznici Ukrajine ne vide znake da se Putin udaljava od svojih maksimalističkih zahteva, rekao je visoki evropski zvaničnik. Jedina promena, dodao je on, jeste kod Trumpa, za koga su saveznici mislili da je shvatio potrebu da se poveća pritisak na Rusiju, ali je, izgleda, ponovo promenio stav nakon razgovora s Putinom.
Evgeniy Maloletka/AP Photo
Ruski predsednik je tokom razgovora s Trumpom u četvrtak ponovo zahtevao da Ukrajina preda čitav istočni Donbas, rekli su izvori. Ruske trupe nisu uspele da u potpunosti zauzmu oblast koja obuhvata regione Donjeck i Lugansk tokom više od jedanaest godina borbi, i verovatno bi im bile potrebne još godine da to učine, ako uopšte.
Nije jasno da li je Moskva spremna da ponudi bilo kakve teritorijalne ustupke na drugim mestima zauzvrat, rekli su izvori. Pored Krimskog poluostrva, koje je ilegalno anektirala 2014. godine, i delova Donbasa, Rusija takođe delimično okupira i polaže pravo na ukrajinske regione Zaporožje i Herson.
— U pisanju pomogla Natalia Drozdiak