"Zadovoljan sam otvorenošću, konstruktivnošću i iskrenošću", rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić nakon sastanka sa Aleksandrom Djukovom, predsednikom upravnog odbora Gazproma, i Pavelom Sorokinom, zamenikom ruskog ministra energetike. "Nestašica nafte, naftnih derivata, ni bilo kakve velike energetske krize u Srbiji neće biti. Naši ruski prijatelji su razumeli našu poruku, mi smo razumeli šta su njihovi interesi - uradićemo sve što je najbolje u strateškom i taktičkom interesu Srbije", dodao je u video-obraćanju na Instagramu.
Opširnije

Šta je krajnji cilj sankcija NIS-u
Gazpromneft je i dalje najveći akcionar NIS-a, a iako nije većinski, krajnji cilj sankcija je da se kompaniji oteža da zarađuje novac van Rusije, kažu sagovornici BBA.
01.10.2025

Rusi nude Amerikancima suvlasništvo i da snabdevaju naftom NIS, potvrdio Vučić
NIS bi mogao da počne da uvozi američku naftu, a transport bi tekao preko Jadranskog naftovoda (JANAF).
02.10.2025

Šta nosi maglovita budućnost NIS-a
Ruska strana moraće da izađe iz vlasništva NIS-a, a glavno pitanje je ko će biti novi vlasnici i koliko će ta transakcija koštati.
10.10.2025

Predsednik UO Gazpromnefta stiže u Beograd - Vučić će Rusima izneti ideje za NIS
Predsednik Izvršnog odbora Gazpromnefta Alexander Dyukov i zamenik ruskog ministra energetike Pavel Sorokin sastaju se u ponedeljak sa predsednikom Srbije
11.10.2025
Amerika je 9. oktobra uvela sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), posle devet meseci odlaganja, i sada je potrebno da Srbija i ruska strana, kao većinski vlasnik NIS-a, pronađu rešenje.
"To nije nova tema i predsednik i vlada se bave ovim problemom dosta dugo već i zaista su u stalnoj komunikaciji sa svima onima koji mogu da donesu neke odluke. Nije ništa toliko u našim rukama da možemo sami da odlučujemo, ali ono što vidim jeste da su predsednik i vlada pripremili dosta toga da privreda može normalno da funkcioniše u ovim izazovnim vremenima", rekao je predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež, prenosi Tanjug.
NIS je jedina kompanija u Srbiji koja proizvodi naftu i gas, a sankcije dovode do obustave domaće proizvodnje. Promeniće se i način uvoza energenata, s obzirom na to da je Jadranski naftovod (Janaf), dosada glavni kanal za snabdevanje Srbije naftom, obustavio saradnju sa NIS-om.
Rafinerija u Pančevu, godišnjeg kapaciteta do 4,8 miliona tona, snabdeva oko 80 odsto srpskog tržišta i oko 20 odsto tržišta Bosne i Hercegovine. NIS zapošljava oko 13.000 ljudi, učestvuje u BDP-u Srbije sa oko devet odsto godišnje, a takođe upravlja mrežom benzinskih stanica u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Rumuniji.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je u subotu, gostujući na RTS-u, da predstavnici države na hitnoj vanrednoj sednici odbora direktora predstavnika menadžmenta NIS-a, koja je održana u četvrtak, nisu čuli "plan i program za NIS".
Šta će biti sa gasnim aranžmanom
Gasni aranžman Beograda i Moskve istekao je u septembru, a iako je Rusija nastavila da doprema energente Srbiji, ugovor još uvek nije zvanično obnovljen. U međuvremenu, Rusija je saopštila da će ugovor o snabdevanju gasom biti produžen samo do decembra. Tu vest predsednik Vučić ocenio je kao "razočaravajuću", dodavši da je očekivao postizanje dugoročnog sporazuma do maja.
"Zašto do Nove godine? Logika je jednostavna – žele da nam poruče da, ako krenemo u nacionalizaciju NIS-a, mogu da zatvore slavinu 31. decembra. To je veoma loša poruka. Ne zato što smo planirali nacionalizaciju", rekao je predsednik Vučić, a prenosi agencija Beta.
NIS je 10. oktobra održao sednicu Odbora direktora, gde je predstavljen izveštaj o operativnom poslovanju i plan rada u uslovima važenja sankcija. "Menadžment je članovima Odbora direktora predstavio plan za obezbeđivanje rada kompanije u trenutnim uslovima i sprovođenje mera usmerenih na očuvanje socijalne sigurnosti zaposlenih i snabdevanje tržišta dok situacija sa sankcijama ne bude razrešena na nivou nadležnih institucija i akcionara", saopšteno je iz NIS-a, ali bez drugih detalja o mogućim daljim koracima.
Vlasnička struktura NIS-a i krajnji cilj sankcija
Kada su Sjedinjene Američke Države 10. januara ove godine stavile Naftnu industriju Srbije (NIS) na listu sankcionisanih kompanija, objašnjenje je bilo nedvosmisleno. NIS se našao pod pretnjom da bude isključen sa tržišta, kao kompanija u kojoj sankcionisani ruski PJSC Gazpromneft "direktno ili indirektno ima vlasnički udeo od 50 ili više odsto", navodi se u obrazloženju sankcija na sajtu Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog ministarstva finansija.
U danu kada je objavljena odluka o sankcijama, Gazpromneft je smanjio vlasnički udeo sa 50 odsto na 44,85 odsto, što je protumačeno kao pokušaj da se formalno ispoštuje zahtev OFAC-a. Međutim, iako je udeo Gazpromnefta u NIS-u pao ispod 50 odsto, to nije otklonilo pretnju sankcijama.
U septembru, došlo je do dodatnih promena u vlasničkoj strukturi, kada je firma Intelligence, u vlasništvu Gazproma, postala treći najznačajniji akcionar preuzevši 11,3 odsto vlasništva, a ta promena ostala je bez zvaničnog obrazloženja. Povodom ulaska kompanije Intelligence u vlasništvo NIS-a, ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je kako Gazprom smatra NIS "svojim" i nastavlja da ulaže u njegov razvoj.
"Krajnji cilj je uklanjanje NIS-a sa liste sankcija Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD, što je proces koji ne zavisi od Srbije", ocenila je ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović nakon pretposlednjeg, šestog odlaganja sankcija.
Kada je OFAC prvi put zapretio sankcijama, pod pretnjom se našlo još pet podružnica Gazpromnefta u inostranstvu – po jedna u Tadžikistanu, Luksemburgu i Kazahstanu, kao i dve podružnice u Kirgistanu.
"Ako pogledamo primere Kirgistana, Tadžikistana, Kazahstana i Srbije, vidimo da je suština sankcija u tome da se Gazpromneft spreči da zarađuje dodatni novac van Rusije", rekao je prethodno za Bloomberg Adriju Navruz Odynaev, pravni stručnjak i savetnik u Ministarstvu spoljnih poslova Tadžikistana.
OFAC je uveo sankcije u skladu sa dve uredbe američke predsedničke administracije, koje su zavedene pod brojem 14024 i 13662, koje su usmerene na borbu protiv zlonamernog ruskog uticaja i sprečavanje finansiranja rata u Ukrajini. NIS je sankcionisan kao kompanija koja je "delovala ili navodno delovala, direktno ili indirektno, u ime Gazpromnefta", navodi se na sajtu OFAC-a.
Šta piše u dokumentima koji su osnov za sankcije OFAC-a Izvršna uredba 14024 (engl. Executive Order 14024) predstavlja jedan od najmoćnijih pravnih mehanizama Sjedinjenih Američkih Država za kažnjavanje i odvraćanje zlonamernog uticaja Rusije. Tu uredbu je 2021. godine usvojila administracija tadašnjeg američkog predsednika Josepha Bidena. Odnosi se na širok spektar malicioznih ruskih aktivnosti, od mešanja u izbore i sajber-napada do korupcije, agresije na strane zemlje i finansiranja rata. U skladu sa ovim rešenjem, OFAC ima pravo da uvodi sankcije, kao što su zamrzavanje imovine, sprečavanje ruskih kompanija da pristupe američkom finansijskom sistemu, kao i da uvodi druge sankcije, koje su usmerene na konkretne pojedince i kompanije. Izvršna uredba 13662 (engl. Executive Order 13662) odnosi se uvođenje sankcija protiv Rusije u vezi sa agresijom na Ukrajinu. Doneta je još 2014. godine, za vreme bivšeg američkog predsednika Baracka Obame, kada je Moskva anektirala Krim i delove Istočne Ukrajine.
|
(Ažurirano izjavom Marka Čadeža, predsednika Privredne komore Srbije.)