Zapanjujuća, nova studija pruža rane dokaze da vakcine protiv kovida 19 možda imaju tajnu supermoć: precizno tempirana mRNA vakcina mogla bi da pomogne mnogim pacijentima sa rakom da žive duže.
I dalje je potrebno potvrditi ove rezultate, ali snaga nagoveštaja u studiji - koja je analizirala razlike u ishodima između pacijenata sa rakom koji su primili mRNA vakcine tokom pandemije i onih koji nisu - dovoljna je motivacija da se resursi usmere ka što bržem dobijanju definitivnog odgovora. Vakcine protiv kovida su jeftine, široko dostupne i lako pristupačne u većini lokalnih apoteka, poput CVS-a (američki lanac apoteka i drogerija, prim. prev.). Ako se nalazi pokažu tačnim, mogli bi da ponude jednostavan i isplativ način za poboljšanje života pacijenata.
Ipak, trenutni stav administracije prema nauci koja proučava mRNA, naročito prema vakcinama protiv kovida, mogao bi da ometa ove napore. Novo istraživanje trebalo bi da podstakne lidere nacionalnog sektora zdravstva da preispitaju ogroman potencijal tehnologije nagrađene Nobelovom nagradom.
Opširnije
Kako smanjiti troškove dijabetesa pomoću pametnog telefona?
Sve veći broj populacije sa dijabetesom doveo je do eskalacije troškova i preopterećenosti lekara.
30.09.2023
Ni lekovi više nisu imuni na carine, a čipovima se nikako ne piše dobro
Trump smatra da inostrana proizvodnja lekova i čipova predstavlja pretnju po nacionalnu bezbednost.
15.04.2025
Kako je Novo Nordisk izgubio prednost na tržištu lekova za mršavljenje
Problemi Novo Nordiska kulminirali su smenom dugogodišnjeg izvršnog direktora Larsa Fruergaarda Jorgensena u maju, a početkom oktobra cena akcija pala je više od 60 odsto u odnosu na vrhunac iz prošle godine.
02.10.2025
Studija, objavljena ranije ovog meseca u časopisu Nature, proizašla je iz radoznalog zapažanja Adama Grippina, radiologa onkologa u istraživačkom centru MD Anderson Cancer Center pri Univerzitetu u Teksasu, dok je radio na svom doktorskom radu na Univerzitetu Floride. Pomoću mRNA vakcina prilagođenih pojedincu razvijao je personalizovane vakcine za osobe sa rakom mozga, dizajnirane da nauče imuni sistem da prepozna specifične markere tumora pacijenta i pokrene napad. Međutim, testirajući vakcine kod životinja, Grippin je primetio da čak i placebo vakcine - koje su sadržale mRNA potpuno nevezanu za rak - takođe aktiviraju imuni sistem da uništi tumore.
"Od tada sam praktično svaki dan razmišljao o rezultatima", rekao je Grippin. Zaključak je bio da bi mogla postojati lako dostupna "vakcina s polica" koja bi mogla aktivirati imuni sistem da napada rak.
Grippin i njegovi saradnici analizirali su medicinske podatke više od 1.000 pacijenata sa uznapredovalim rakom pluća i kože koji su primali tretman imunoterapijom poznatom kao inhibitori imunih kontrolnih tačaka. Ljudi koji su primili mRNA vakcinu protiv kovida - nije bilo važno da li je "pfizer" ili "moderna" - do 100 dana pre početka imunoterapije, imali su dvostruko veću verovatnoću da prežive u odnosu na one koji vakcinu nisu primili ili su je primili van tog vremenskog okvira.
Istraživači su takođe ispitivali da li vakcine protiv gripa i pneumonije izazivaju sličan efekat (i ne izazivaju ga) i da li pacijenti koji su primili vakcinu protiv kovida zajedno sa drugim tretmanima protiv raka imaju koristi od toga (nisu imali).
Da bi razumeli šta mRNA vakcine čini posebnim, istraživači su analizirali uzorke krvi i tkiva i otkrili da vakcine protiv kovida očigledno aktiviraju urođeni imuni sistem - osnovni, rani mehanizam odbrane koji upozorava druge delove imunog sistema da se pripreme za napad.
To što nešto tako jednostavno kao vakcina protiv kovida može poboljšati preživljavanje pacijenata sa rakom koji primaju standardnu imunoterapiju iznenadilo je onkologe - na dobar način. "Moja prva reakcija je bila iznenađenje, možda i neverica", kaže Ryan Sullivan, direktor Centra za melanom u bolnici Masachusets General Hospital. Naučnici su po prirodi skeptični, pa je njegov prvi instinkt bio da traži greške. Ipak, nakon pažljivog pregleda rada, zaključio je da su istraživači obavili opsežan posao da objasne svoja otkrića i uzmu u obzir potencijalne faktore koji bi mogli da utiču na rezultate. "Podaci su zaista dobri", kaže Sullivan. Dodaje da je veliki broj pacijenata uključenih u retrospektivnu studiju učinio rezultate posebno ubedljivim.
Naravno, sve ovo mora biti potvrđeno u studiji gde su učesnici nasumično raspoređeni i kontrolisani placebom, a lekari iz MD Anderson već planiraju takvu studiju. Idealno bi bilo da klinička ispitivanja budu uparena sa osnovnim istraživanjima kako bi naučnici odgovorili na mnoga pitanja koja ovo otkriće postavlja.
Na primer, korist se pojavila samo kada su ljudi primili vakcinu protiv kovida u određenom vremenskom okviru pre početka imunoterapije. Određivanje optimalnog trenutka za maksimizovanje te koristi bilo bi ključno ako bi ovo trebalo da postane deo standardnih smernica za lečenje. Uostalom, lekar bi mogao razgovarati sa pacijentom kome je nedavno dijagnostikovan uznapredovali rak i koji želi što pre da započne lečenje - da li bi trebalo sačekati nekoliko dana nakon vakcinacije ili bi bilo bolje pričekati nekoliko meseci?
Imunoterapija protiv raka koristi se za lečenje mnogih čestih karcinoma, uključujući karcinom dojke, debelog creva i bešike, a lekari žele da saznaju da li vakcina protiv kovida takođe može produžiti preživljavanje tih pacijenata. Lekari u MD Andersonu sproveli su detaljne preglede svih pacijenata koji su primali imunoterapiju u njihovim ustanovama od 2018. godine, a trenutno je njihov rad u fazi recenzije i očekuje se da uskoro pruži prve odgovore.
Istraživači takođe žele da utvrde da li se efekat, ukoliko bude potvrđen, može dodatno pojačati. Vakcine protiv kovida sadrže uputstva koja telo koristi da proizvede šiljasti protein virusa i tako nauči imuni sistem da se bori protiv virusa. Istraživači se pitaju: šta ako bi vakcina mogla da sadrži uputstva za protein koji bi bolje aktivirao imuni sistem da napada rak?
Sva ova pitanja zaslužuju hitno istraživanje. Nažalost, otkriće dolazi u posebno izazovnom trenutku za mRNA vakcine. Sekretar za zdravstvo Robert F. Kennedy Jr., poznat po širenju dezinformacija o vakcinama tokom pandemije, sada se nalazi na poziciji koja utiče na istraživački program i zdravstvenu politiku zemlje. On je postepeno podrivao podršku za vakcine protiv kovida, samovoljno sužavajući preporuke centara za kontrolu i prevenciju bolesti i prekidajući finansiranje za gotovo dve desetine grantova vezanih za mRNA vakcine.
Filantropske organizacije i velike farmaceutske kompanije verovatno će pomoći u finansiranju kliničkih ispitivanja. Ipak, konsenzus među stručnjacima je da će dobijanje državnog finansiranja za mRNA istraživanja biti izuzetno teško - ako ne i nemoguće - za mnoge projekte.
Potencijal da se pomogne pacijentima sa rakom je ogroman. Jednostavnost ideje - da osoba koja treba da započne imunoterapiju može jednostavno otići u lokalnu apoteku po jeftinu vakcinu koja bi mogla produžiti život - trebalo bi da bude dovoljan motiv da svi ostave politiku po strani i ulože napor u istraživanje ovog obećavajućeg otkrića.